Foto: FAH

ANTE BARIŠIĆ, profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti i bivši šef odsjeka Službe državne sigurnosti (SDS) u Zagrebu od 1980. do 1990. u utorak je posvjedočio da su istinite izjave Josipa Manolića kako je bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko bio suradnik Udbe.

Dodao je i da o njegovu 'vrbovanju' treba postojati trag u dokumentaciji bivših sigurnosnih službi.

Na ročištu na zagrebačkom Općinskom kaznenom sudu gdje Karamarko tuži Manolića za klevetu zbog tvrdnji da je bio "sudarnik Udbe" Barišić je kazao da ima neposredna saznanja o sadržaju Manolićevih tvrdnji jer je "kao operativni radnik SDS-a bio neposredno uključen u postupanju u okviru grupne operativne obrade naziva 'Trs', a koja se u kontinuitetu odvijala od 1981. do 1990."

Prema njegovim riječima, nositelji te obrade bili su centri SDS-a Zagreb i Split, a svrha operativne gupne obrade 'Trs' bila je kontoliranje žarišta tzv. neprijateljske djelatnosti "koja se manifestirala u vidu aktivnosti određenih vjerskih zajednica" i u "svrhu identifikacije nositelja tih djelatnosti".

Istaknuo je i da su pojedini ljudi koji su bili obuhvaćeni tom obradom kasnije bili pripremani za suradnju sa Službom državne sigurnosti.

"U dokumentaciji o grupnoj obradi nema direktne tvrdnje da je privatni tužitelj (Tomislav Karamarko) doušnik Udbe, odnosno u okviru naše Službe, ali to se može iščitati iz sadržaja dokumentacije koja se nalazi u arhivima. Dokumentaciju sam ja osobno pisao i potpisao pa bi uvid u dosje operativne grupne obrade 'Trs' dao odgovor na sva pitanje. Ne smijem reći u kojem je svojstvu bio privatni tužitelj naveden u toj dokumentaciji jer se to sve može utvrditi uvidom u tu dokumentaciju", kazao je Barišić.

Naveo je i da je u konkretnom slučaju Tomislava Karamarka bio da se nastavi "operativno kombiniranje", a taj termin znači da su operativci dobili odobrenje da nastave razgovore izvan službenih prostorija u svrhu pripreme za vrbovanje. "A to je sve bio sastavni dio procesa uspostave suradničkog odnosa u Službi državne sigurnosti", kazao je Barišić, dodajući da je "s tim procesom" bio upoznat sve dok svu raspoloživu dokumentaciju o tom slučaju nije dao "organima sigurnosti JNA".

'Suradnički odnos morao je biti dobrovoljan'

"Dogovor o suradničkom odnosu morao je biti isključivo dobrovoljan jer bi se u suprotnom kršila ljudska prava. Mogli su se koristiti i kompromitirajući dokumenti kako bi se nekoga privolilo na suradnju. Kad me se pita je li takvo što korišteno i slučaju operativnog kombiniranja nad Tomislavom Karamarkom, odgovor je da su bili određeni pisani materijali koji su upućivali na njegove veze s Željkom Malnarom", rekao je Barišić dodajući kako ti materijali nisu bila prijetnja državnoj sigurnosti, već klasični prekršaji ili "neko kazneno djelo".

Na Karamarkovo pitanje kako je moguće da je navodno 1980. surađivao s Malnarom kojeg je upoznao tek 1994. Barišić je odgovorio da je taj podatak dobio službenim putem iz tadašnje službe sigurnosti. Barišić je na pitanje ima li tadašnji gradski SUP evidentiran taj podatak odgovorio "od kuda da ja to znam".

Karamarko je tijekom ispitivanja često prekidao Barišića, a u jednom mu je trenutku dobacio i "sram te bilo, tukao si ljude, a sada pričaš nešto".

Službeno, njegovi su odvjetnici prigovorili istinitosti Barišićeva iskaza navodeći da je "motiviran osobnim animozitetom" što je "vidljivo iz činjenice da je i sam nakon intervjua Josipa Manolića sa spornom izjavom i sam dao intervju u kojem je ponovio slične tvrdnje" odnosno da je Karamarko bio suradnik Udbe.

Karamarkova obrana: Barišić za svoje tvrdnje nije ponudio ni jedan dokaz

Osim toga, istaknuli su i da Barišić kao svjedok obrane nije ponudio ni jedan materijalni niti personalni dokaz. Obrana je u nastavku postupka za svjedoke predložila Stjepana Mesića i Krunislava Olujića, a Karamarkovi odvjetnici Smiljana Reljića i Božu Kovačevića, bivšeg šefa SDS-a u Zagrebu.

Sud je prihvatio ispitivanje Kovačevića, ali i dokazni prijedlog obrane da se pribavi dokumentacija o operaciji 'Trs' čije će se dostavljanje najprije zatražiti od Hrvatskog državnog arhiva, a tek nakon toga će se odlučiti o saslušanju drugih svjedoka. Iduće ročište zakazano je za početak lipnja.

Tužbu protiv Manolića, za kojega traži kaznu od 350 dnevnih dohodaka, Karamarko je najavio nekoliko dana nakon objave spornog intervjua Nacionala u lipnju 2015. Manolićeve tvrdnje da je krajem 80-tih godina surađivao s tadašnjom Službom državne sigurnosti koja ga je ucijenila zbog veza sa sitnim kriminalcima, ocijenio je lažima i klevetama plasiranima u javnost "zbog političkih motiva i u predizborne svrhe".

Karamarko je tada tvrdio i da su neki bivši djelatnici SDS-a, koji su ga operativno obrađivali, spremni na sudu posvjedočiti da su Manolićeve optužbe na njegov račun lažne, odnosno da nije bio suradnik tajne službe bivše Jugoslavije, već je bio žrtva SDS-ove operativne akcije kodnog naziva 'Trs'.

Naglasio je da je cijeli život otvoreno promicao proeuropsku i antitotalitarnu politiku te da ga Manolić ga želi diskreditirati jer se zalaže za procesuiranje krivaca za komunističke zločine.
Osim Manolića Karamarko je zbog spornog intervjua tužio i tjednik Nacional protiv kojega je nepravomoćnom presudom dobio 70.000 kuna.