PROFESOR geologije Tihomir Marjanac danas je na N1 televiziji govorio o nepovoljnoj geološkoj poziciji Islanda. Dok se vulkan Fagradalsfjall priprema za erupciju, stotine potresa tresu poluotok Reykjanes svakog dana.

“Po svemu sudeći, erupcija će se dogoditi, ali ne možemo reći točno kada. To može biti danas po noći ili sutra poslijepodne, može biti u bilo kojem trenutku u dogledno vrijeme. To znači u idućih nekoliko tjedana, a čekanje može potrajati i do idućih nekoliko mjeseci. To je ono što ne možemo znati kod vulkanskih erupcija jer za neke erupcije znamo kako izgledaju, ali za ove vulkane, koji su na Islandu specifični, a to su pukotine iz kojih izlazi lava, za njih ne znamo jer su takve erupcije relativno rijetke.

Konkretno ovaj vulkan, ili pukotina koja izbacuje lavu, mirovao je 815 godina. Ovo je prva aktivnost nakon 815 godina. Taj vulkan se probudio 2021. godine i imao 2021. i 2022. godine kraću erupciju i ljudi su se okupili, gledali, turizam je radio punom parom. Sve je to lijepo i atraktivno, ali to je bila erupcija u dijelu pukotine koji je daleko od naselja, pa to nije bio nekakav rizik. Međutim, sada se događa drugi problem: zbog učestale trešnje lava se kreće kroz podzemlje i trese se površina zemlje, to su tisuće potresa na dan”, objasnio je.

"Malo-pomalo grad puca"

Marjanac je objasnio kako trenutna situacija izaziva strah kod ljudi, ali da su građani unatoč svemu pribrani. Objasnio je da je grad pun velikih pukotina.

“Malo-pomalo grad puca, kako se ta pukotina aktivira prema moru. Jedan dio grada spustio se za više od jednog metra, a jedan dio grada se podignuo za 10 centimetara. Neke kuće su se počele urušavati, neke još nisu, neke su raspucane, ali činjenica je da te kuće treba popravljati onog trenutka kada će se stanovnici moći vratiti”, kazao je Marjanac.

Rekao je da je grad sagrađen na velikoj pukotini te da takva lokacija nije najbolji izbor za grad. Dodao je i da je jako velik problem što pukotinski izljevi znaju biti dugotrajni. Prisjetio se i erupcije vulkana Laki.

“Jedna erupcija je imala negativne posljedice planetarnih razmjera, to nije samo regionalno. Ova pukotina je nešto manja i ta erupcija ne bi trebala biti toliko jaka, ali mi to unaprijed ne znamo”, rekao je profesor.

“Ako bi voda došla u kontakt s magmom, onda se stvara ogromna količina vodene pare i takvi vulkani onda eksplodiraju, a to je snaga nekoliko desetaka nuklearnih bombi. Posljedice su onda još dramatičnije”, dodao je.

Profesor je rekao da se, kad magma dođe u kontakt s vodom, izbacuje prašina i vodena para te staklene čestice lave koje mogu dovesti do unutarnjeg krvarenja kod ljudi ako ih udahnu.