VLADA je proslijedila saboru prijedlog o sudjelovanju hrvatskih vojnika u misiji EU za vojnu pomoć Ukrajini. Zbog obuke ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj došlo je do sukoba premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića.

Tko je u pravu, a tko ne, trebao bi odlučiti Ustavni sud, navodi za HRT docent Katedre za ustavno pravo riječkog Pravnog fakulteta Matija Miloš. 

"Problematična je činjenica da je odluka o djelovanju naše države u sklopu misije koju je pokrenula EU, prvenstveno u sklopu jednoga procesa kojeg vodi EU, dakle u sklopu jedne međunarodne organizacije", govori Miloš za HRT. Potom je objasnio da je vladino upućivanje prijedloga u sabor predviđeno za neku drugu situaciju, kada se djeluje u skladu s nekim međunarodnim pravom.

U takvoj situaciji Hrvatski sabor treba potvrditi takvu odluku, odnosno ako predsjednik Republike uskrati suglasnost onda treba potvrditi tu odluku dvotrećinskom većinom. Budući da ovdje nije takva situacija i da se ovdje djelovanje događa u međunarodnoj organizaciji, Hrvatski sabor tu ne bi imao ovlast donositi ikakvu odluku.

Ona je predviđena za međunarodne ugovore jer se međunarodni ugovori obično sklapaju na inicijativu izvršne vlasti. Ako se iz nekakvog međunarodnog ugovora provodi obveza da se angažiraju oružane snage, bilo strane ili domaće, onda je potrebno da Sabor to nanovo potvrdi. To kod međunarodne organizacije, posebno kod one na koju smo prenijeli suverene ovlasti, kao što je EU, nije slučaj", kaže.

Ukrajina kao "država saveznica"

U kontekstu ukrajinskog djelovanja u okviru Partnerstva za mir spominje se da je Ukrajina država saveznica Hrvatske. Miloš smatra da je to pomalo sporno jer nije riječ o ugovoru koji Hrvatska ima neposredno s Ukrajinom.

Kaže da bi se prema toj temi fleksibilnije postavio ako se to gleda iz kuta djelovanja unutar međunarodne organizacije. Misli da se Ukrajina možda može smatrati saveznicom po osnovi toga što EU razvija određene oblike suradnje s Ukrajinom i po osnovi da je Ustav RH utemeljen na mirotvorstvu.

"To znači da Hrvatska nikada ne može imati za saveznicu državu koja provodi agresiju niti može sudjelovati u agresiji. S druge strane, ako RH u sklopu međunarodne organizacije se odluči složiti s određenom politikom da se pomogne nekome u obrani, takvu državu bi se možda moglo smatrati saveznicom", komentirao je Miloš za HRT pojam "države saveznice" temeljem Ustava.