O ŠIROJ primjeni obaveznih covid-potvrda, koja od utorka kreće u javnim i državnim institucijama, jutros se raspravljalo u HRT-ovoj emisiji U mreži prvog.

U emisiji su sudjelovali Viktor Gotovac s Pravnog fakulteta u Zagrebu, Anita Blagojević s Pravnog fakulteta u Osijeku i Srećko Matić, novinar Deutsche Wellea i dopisnik iz Njemačke. 

Srećko Matić rekao je kako iskustvo s covid-potvrdama u Njemačkoj ovisi o kojoj se saveznoj zemlji radi te da 16 saveznih zemalja same za sebe provode svoju zdravstvenu politiku.

"U praksi to funkcionira, ali ne jako dobro"

"Na snazi su pravila 3G i 2G. U praksi to funkcionira, ali ne jako dobro", rekao je dodavši kako ovisi kakve se priredbe događaju.

Na pitanje što se događa s onima koji se nisu cijepili, a odbijaju se i testirati, Matić je rekao kako je prije nekoliko mjeseci u Kölnu bila presuda ljudima koji su se odbili testirati, ali i nositi maske u jednoj firmi.

"Poslodavac je nakon opomene tim osobama dao otkaz i sud koji je specijaliziran za radno pravo potvrdio je da je otkaz opravdan, ali presuda još nije punomoćna", rekao je.

"U pravnom dijelu smo napravili dosta krivih koraka"

Anita Blagojević s osječkog Pravnog fakulteta rekla je kako se sada pokazuje da smo mi što se tiče borbe protiv korone u pravnom dijelu napravili dosta krivih koraka.

"Pokazuje se da je bilo dobro tumačenje većine profesora Ustavnog prava da je u samom startu epidemije naš zakonodavac aktivirao pogrešnu odredbu našeg Ustava vezano za ograničavanje ljudskih prava", rekla je Blagojević.

"Najbolje rješenje i ustavno prihvatljivo rješenje je da smo donijeli poseban pandemijski zakon kojim bi bile predviđene sve situacije ustavno-pravno prihvatljive uključujući tko donosi kakve mjere i s kakvim posljedicama. Sad smo se našli u situaciji da propitkujemo niz i ustavno-pravnih i radno-pravnih pitanja, a to se moglo izbjeći", rekla je Blagojević.

"Pravni sustav je žrtva pandemije"

Pravni stručnjak za radno pravo Viktor Gotovac rekao je da pravni sustav žrtva ove pandemije.

"Imamo sporenje i nepostupanje po specifičnoj odredbi Ustava. Još gore, imamo Ustavni sud koji je rekao da to nije baš važno jer je podržao drugačiji pristup. Pristup koji nije uključivao donošenje zakona, nego nekakvu zakonsku delegaciju temeljem dva neka druga zakona gdje je rekao da Nacionalni stožer radi što hoće, a ono što on radi djeluje na osobna temeljna ljudska prava i slobode, što se, naravno, ne može nekim odlukama isključivo nekog stožera", rekao je Gotovac.

Istaknuo je da se vidi pravno lutanje koje se može objasniti, razumjeti i shvatiti u početku.

"Nitko se u svijetu nije snalazio na početku, ali sada nakon jedne i pol godine to je politička inertnost koja sa sobom nosi neku političku tvrdoglavost da se dokaže da to tako može, ali ona bi mogla mnogo koštati nas koji imamo neka prava, ali i u pravnom smislu, sve odluke perspektivno nisu samo na Ustavnom sudu da ih podržava. Ako će one voditi otkazima, tada će to biti pred redovnim sudom i za dvije do pet godina ćemo ponovno odlučivati o tome", rekao je.