VOJNI upad Sjedinjenih Američkih Država u Venezuelu i uhićenje predsjednika Nicolása Madura izazvali su podijeljene reakcije diljem svijeta. O političkim posljedicama ovog presedana govorila je politologinja Đana Luša, koja ističe da se radi o potezu koji nema uporište u međunarodnom pravu, prenosi HRT.

Upad u suverenitet bez pravnog uporišta

Luša je naglasila kako je akcijom odvođenja predsjednika suverene države i njegove supruge u New York prekršen niz osnovnih postulata međunarodnog prava.

"Riječ je o osnovnim postulatima međunarodnog prava, po kojim uzusima međunarodnog prava je ova akcija izvedena? Ako pogledamo sve konvencije od Bečke konvencije o diplomatskim odnosima koja regulira osnovni i funkcionalni imunitet svakog državnika i diplomata, jednostavno predsjednik svake države je zaštićen", objasnila je profesorica s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

Dodala je kako se radi o presedanu, jer iako je SAD i ranije vojno intervenirao, nikada do sada nije uhitio i odveo predsjednika neke države na svoj teritorij kako bi mu sudio.

"Moguće bi bilo provesti ovu akciju po međunarodnom pravu da postoji nekakva međunarodna tjeralica ili međunarodno pravno važeći dokument ili da je Maduro optužen pred Međunarodnim kaznenim sudom, kojeg zapravo SAD ne podržava, ali to su neki od elemenata pod kojima bi ova akcija imala međunarodni legitimitet - ovako ga sigurno nema", ustvrdila je Luša.

Povratak zakona jačega

Prema njezinim riječima, ovakve akcije ozbiljno narušavaju povjerenje u međunarodni pravni poredak i predstavljaju povratak na "zakon jačega".

"Apsolutno svjedočimo tome, to je ono što je i predsjednik Trump najavio u kampanji u svakom svom javnom obraćanju i u Strategiji o nacionalnoj sigurnosti. Više nema multilateralizma u međunarodnim odnosima, oslanjanje na međunarodno pravo i institucije. Ovdje svaka velika sila ima svoju sferu utjecaja u kojoj ima apsolutnu moć, a moć definira isključivo sila", pojasnila je.

S obzirom na to da je pod Madurovom vlašću u Venezueli 40 posto ljudi gladovalo, a 80 posto bilo na rubu siromaštva, postavlja se pitanje može li se u takvim uvjetima uopće provesti demokratska tranzicija. "Ako je cilj intervencije bio rušiti ovaj režim, onda bi to na neki način trebalo dočekati s odobravanjem ako dođe do demokratske promjene vlasti, ako se održe izbori i opozicija, koja je ustvari pobijedila na prošlim izborima, preuzme upravljanje državom", smatra Luša.

Upitni ciljevi američke intervencije

Ipak, upozorila je na Trumpovu izjavu da će SAD "voditi Venezuelu" do "sigurne" predaje vlasti. "Tu govorimo o tome da bi SAD trebao upravljati jednom suverenom državom, što je stvarno nepojmljivo. Ono što bi bilo logično je da se dopusti odvijanje demokratskih procesa i da narod odluči tko će upravljati Venezuelom", rekla je, dodavši kako su Trumpu u prvom planu američki nacionalni interesi, koji se ovdje temelje na činjenici da je Venezuela bogata naftom.

Na pitanje o mogućim daljnjim intervencijama, poput one na Grenlandu koju je Trump ranije spominjao, Luša je zaključila: "Osobno ne vjerujem u to, ali sve je moguće u ovakvom novom međunarodnom poretku gdje sila definira sve, gdje jedna suverena država napada teritorij druge suverene države i odstranjuje njeno političko vodstvo i prebacuje ga na svoj teritorij i sudi mu. Dakle, sve je moguće."