NA ARHEOLOŠKOM nalazištu u sjeveroistočnom Jordanu znanstvenici su otkrili pougljene ostatke beskvasnog kruha koji su ispekli lovci-sakupljači prije 14.400 godina. To je najstariji do danas pronađeni izravni dokaz o kruhu koji prethodi počecima poljoprivrede, i to za gotovo 4000 godina. Nalazi ukazuju na to da je proizvodnja kruha zasnovana na divljim žitaricama možda potaknula lovce-sakupljače na uzgoj žitarica, koji je doprinio nastanku poljoprivredne revolucije u razdoblju neolitika, izvještava portal Science Alert.

Pronađen najstariji zabilježeni primjerak beskvasnog kruha

Skupina znanstvenika sa Sveučilišta u Kopenhagenu, Sveučilišta u Londonu i Sveučilišta Cambridge analizirala je pougljene ostatke hrane s 14.400 godina starog nalazišta lovaca-sakupljača iz vremena natufijske kulture, nalazišta poznatog pod nazivom Shubayqa 1, smještenog u Crnoj pustinji u sjeveroistočnom Jordanu. Rezultati koji su objavljeni prije nekoliko dana u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences predstavljaju najstariji empirijski dokaz proizvodnje kruha.

Arheobotaničarka sa Sveučilišta u Kopenhagenu Amaia Arranz Otaegui rekla je da je prisutnost stotina ostataka pougljene hrane na ognjištima nalazišta izniman pronalazak, koji nam je između ostalog dao uvid u 14.000 godina staru praksu proizvodnje hrane. 24 ostatka analizirana u istraživanju pokazala su da su se divlji preci domesticiranih žitarica poput ječma, prapšenice i zobi mljeli, sijali i mijesili prije nego što bi se ispekli. Ti ostaci vrlo su slični beskvasnom kruhu pronađenom na nekoliko neolitičkih i rimskih nalazišta u Europi i Turskoj. Sada znamo da su se namirnice slične kruhu pekle mnogo prije razvoja poljoprivrede. U sljedećem koraku potrebno je utvrditi je li proizvodnja i konzumacija kruha utjecala na pojavu uzgoja bilja i sveukupnog pripitomljavanja.

Arheolog sa Sveučilišta u Kopenhagenu Tobias Richter, koji je predvodio iskopavanja na nalazištu Shubayqa 1 u Jordanu, objasnio je da je beskvasni kruh pronađen na nalazištu dosad najstariji zabilježeni dokaz proizvodnje kruha, koji pokazuje da je priprema kruha postojala puno prije pripitomljavanja biljaka.

Stipendija kao poticaj daljnjem istraživanju

Pougljeni ostaci hrane analizirani su elektroničkim mikroskopom u laboratoriju Sveučilišta u Londonu. Analizu je provela doktorandica Lara Gonzalez Carratero s tamošnjeg Instituta za arheologiju, inače stručnjakinja za prapovijesni kruh. Ona je ustvrdila da identifikacija kruha i ostalih proizvoda od žitarica u arheologiji nije precizna. Također je priznala da je njezin tim uspostavio novi skup kriterija za identifikaciju beskvasnog kruha, tijesta i kaše kao arheološki zabilježenih proizvoda. Na kraju je izjavila da je njezin tim pomoću skenirajućeg elektronskog mikroskopa uspio identificirati mikrostrukture i čestice svakog pougljenog ostatka hrane.

Stipendija koja je nedavno dodijeljena znanstvenicima sa Sveučilišta u Kopenhagenu jamči da će se istraživanje proizvodnje hrane u razdoblju prijelaza na neolitik sigurno nastaviti. Tobias Richter izjavio je da je Dansko vijeće za nezavisno istraživanje nedavno potvrdilo daljnje financiranje njihovog rada, koje će im omogućiti dublji uvid u način na koji su ondašnji ljudi konzumirali različite vrste životinja i biljaka, prenosi Science Alert.