PROŠIRENJE Europske unije naglo se ubrzava, no nadležni odjel Europske komisije nema dovoljno kapaciteta za paralelno vođenje pregovora s više država kandidata. Glavna uprava za proširenje i istočno susjedstvo (DG ENEST) suočava se sa sve većim problemima u radu, potvrdila su tri neovisna izvora, piše Euronews.

Pritisak na administraciju u Bruxellesu rezultat je upravo snažnog zamaha procesa proširenja. U posljednjih šest mjeseci zatvoreno je više pregovaračkih poglavlja nego u cijelom proteklom desetljeću, što je dovelo do preopterećenja sustava.

Manjak ljudi i iskustva u Bruxellesu

Jedan dužnosnik, koji je želio ostati anoniman, komentirao je situaciju za Euronews. "Ne muče se samo države kandidatkinje s golemim poslom koji se od njih traži. Komisija je izgubila institucionalnu memoriju i kapacitete koje je imala tijekom zadnjeg vala proširenja", rekao je.

Problem dodatno otežava činjenica da se DG ENEST, kao i mnogi drugi odjeli Komisije, uglavnom oslanja na zaposlenike s ugovorima na određeno vrijeme. Zbog toga je fluktuacija osoblja velika, a nedostaje iskustva u zatvaranju pregovora, s obzirom na to da je Hrvatska kao posljednja članica u Uniju ušla još 2013. godine.

Fokus na Crnoj Gori i povratak Islanda

Crna Gora trenutačno predvodi proces, radi na nacrtu ugovora o pristupanju i cilja na članstvo do 2028. godine. Odmah iza nje je Albanija, koja se nada da će početkom iduće godine početi s izradom svojeg ugovora.

Kako bi se pregovori s Podgoricom priveli kraju, osnovana je posebna radna skupina, što je zahtijevalo značajnu preraspodjelu resursa. Zbog toga su povučeni službenici koji su bili zaduženi za one zemlje Zapadnog Balkana kod kojih u posljednje vrijeme nije bilo napretka.

Situaciju bi mogao dodatno zakomplicirati i Island, koji se neočekivano vraća u proces. Referendum o nastavku pristupnog puta ondje je zakazan za 29. kolovoza. Ako Reykjavik odluči nastaviti pregovore, Komisija će morati osnovati još jednu radnu skupinu i osigurati znatno više resursa za tu državu.

Ukrajina i Moldavija ubrzavaju proces

Dodatni pritisak stvaraju Ukrajina i Moldavija, koje su nedavno otvorile dva pregovaračka poglavlja. Postoji politička volja da se do kraja godine otvore i preostala četiri klastera, iako se Mađarska zbog unutarnjih političkih razloga zalaže za sporiji pristup.

Prema postojećoj metodologiji, nijedna zemlja dosad nije otvorila sve pregovaračke klastere odjednom. Čak je i Albaniji, koja je iznimno brzo napredovala, za to trebalo više od godinu dana. Iako je Komisija pripremala teren i dok je Mađarska blokirala kandidaturu Kijeva, politička ambicija za istovremenim napretkom u više područja sada nailazi na realna ograničenja s obje strane.

I Kijev i Kišinjev također dosežu granice svojih kapaciteta. Ni Ukrajina ni Moldavija nikada se ranije nisu suočile s pregovorima i pravnom integracijom ovakve složenosti.

Test za europsku vanjsku politiku

Dužnosnici u Bruxellesu priznaju da će napredak s toliko zemalja istovremeno neizbježno zahtijevati promjenu prioriteta u raspodjeli internih resursa. Problem se ne odnosi samo na Komisiju; Vijeće EU-a i države članice također se trude ojačati svoje unutarnje kapacitete.

Bruxelles je proširenje definirao kao temelj svoje vanjske politike, a idući mjeseci će pokazat jesu li osigurani resursi u skladu s danim političkim obećanjima. Europska komisija nije odgovorila na Euronewsov upit za komentar.