PROSJEČNOM neto plaćom danas se u Hrvatskoj može kupiti više goriva nego ijedne godine od 2013. Prema izračunu Indexa, koji se temelji na nominalnim iznosima, današnja prosječna neto plaća dovoljna je za oko 970 litara Eurosupera 95, što je znatno više nego prije desetak godina, unatoč rastu cijena goriva.

Više o metodologiji

Centar za ekonomsko obrazovanje je donio usporedbu od 1995. godine. Po njihovom se prikazu jasno vidi koliko se benzina dublje u povijesti moglo kupiti manje nego danas.

Iako ova analiza pruža vrijedan povijesni kontekst, u našem prikazu odlučili smo se fokusirati na razdoblje od ulaska Hrvatske u Europsku uniju (2013.) do danas. Razlog za ovakav pristup je izbjegavanje metodoloških neusklađenosti.

Naime, za razdoblje prije 2013. godine podaci o cijenama goriva oslanjaju se isključivo na tekstove iz medija ili objavljene račune po društvenim mrežama. Kako smo išli dublje u prošlost, podaci su postali sve teže dostupni i svodili su se na anegdotalne primjere.

Kako bismo izbjegli bilo kakva nagađanja, odlučili smo koristiti samo strogo kontroliranu bazu Europske komisije (Weekly Oil Bulletin) koju smo pratili od srpnja 2013. godine, kada je postala dostupna ulaskom Hrvatske u EU.

Za razdoblje od 2013. do 2022. godine koristili smo prosječne neto plaće Državnog zavoda za statistiku u kunama. Te smo iznose usporedili s cijenama goriva iz baze Europske komisije, koje smo pretvarali u kune koristeći srednji godišnji tečaj HNB-a.

Ogroman porast nakon 2022.

Ovim postupkom dobili smo prikaz koliko je točno litara građanin mogao kupiti s novcem koji mu je isplaćen na račun. Od 2023. godine i plaće i cijene goriva iskazane su u eurima, što jasno ocrtava snažan uzlazni trend u zadnje tri godine.

Grafikon pokazuje da je nakon ulaska u EU odnos prosječne plaće i cijene goriva rastao sve do 2022. godine. Bila je to godina ruske invazije na Ukrajinu, koja je izazvala globalnu energetsku krizu, a inflacija je te godine "pojela" plaće koje su nominalno rasle.

Od 2023. ponovno dolazi do uzleta, no bitno je napomenuti da je taj pozitivan trend rezultat kombinacije dvaju ključnih faktora, ogromnog povećanja plaća u državnom sektoru i mjera vlade kojima su ograničene cijene goriva, još ujesen 2021. godine.

1998. litra benzina koštala 3,85 kn

Bacili smo pogled i dublje u prošlost, sve do 1995. godine, kako bismo provjerili odnos cijena goriva i prosječnih plaća u ranijim razdobljima.

Nerijetko se dijele fotografije starih računa, poput onog iz 1998. godine, koji pokazuje cijenu Eurosupera 95 od svega 3,85 kuna po litri. Međutim, podaci pokazuju da je taj "jeftini" benzin zapravo bio teže dostupan nego današnji. Prosječna plaća tada je iznosila tek oko 2.680 kuna, tržište nije bilo liberalizirano, a država je izravno diktirala cijene uz gotovo nepostojeću konkurenciju.

Račun sa Ine iz 98'
byu/Grezh incroatia

U nultim godinama cijene goriva postupno su rasle, ali su plaće rasle sporije. Kao što pokazuju podaci, taj je rast bio nestabilan i podložan velikim oscilacijama sve do ulaska u Europsku uniju.  Kažimo i da današnja cijena goriva ujedno uključuje veći udio poreza i trošarina nego prije.

Kada se u obzir uzmu usporedivi podaci te dostupni povijesni arhivi, sve upućuje na to da je današnji omjer plaće i cijene goriva među najpovoljnijima u modernoj Hrvatskoj.

Važno je pritom naglasiti da se ovaj izračun odnosi na izravni odnos iznosa isplaćenog radniku "na ruke" i cijene goriva u danom trenutku. Riječ je o usporedbi nominalnih iznosa, odnosno koliko se litara goriva moglo kupiti po tada važećim cijenama, bez obzira na promjene valute ili opću stopu inflacije.

Isti trend i s medijalnom plaćom

Često se može čuti da su podaci o medijalnoj plaći posebno zanimljivi jer bolje odražavaju primanja "tipičnog" radnika, s obzirom na to da polovica zaposlenih zarađuje manje, a polovica više od tog iznosa. No kako su ti podaci dostupni samo na mjesečnoj razini od 2016. godine, a službeni godišnji prosjeci ne postoje, medijalna plaća nije uključena u ovu analizu.

Čisto ilustrativno, napravili smo usporedbu i za posljednjih nekoliko godina i pronašli smo isti trend. Primjerice, u studenome 2025. prosječnom neto plaćom moglo se kupiti oko 876 litara goriva, što je više nego u siječnju 2025. (oko 779 litara), srpnju 2023. (oko 656 litara) ili srpnju 2020. (oko 634 litre).

Što sve to govori o kupovnoj moći?

Ekonomist Damir Novotny govori da je kupovna moć nedvojbeno porasla.

"Kupovna moć je nedvojbeno narasla, posebno kod građana koji rade u državnim službama, odnosno koji obavljaju javne poslove, i kod onih poduzeća koja koriste EU fondove, primjerice ona koja rade na obnovi poslije potresa. Općenito su narasli dohotci kućanstava, paritet kupovne moći je narastao zahvaljujući javnoj potrošnji i EU fondovima", navodi ekonomist.

"S druge strane, vlada je ograničavala cijene goriva. Cijena nafte je pala bez obzira na sve geopolitičke okolnosti. Zanimljivo je da tržišta nafte ne reagiraju na geopolitičke krize kao prije 30, 40 ili 50 godina. Cijena goriva je već neko vrijeme stabilna", kaže.

Je li rast plaća pojela inflacija?

Pitamo ga u praksi koliko je dio tog rasta pojela inflacija. 

"Plaće su rasle dvostruko više nego troškovi života. Cijene doista rastu, ali inflacija, kao i ekonomija u cijelosti, ima i tu psihološku komponentu, gdje najviše percipiramo ono što je poskupjelo. Tako se govori npr. o cijeni špinata od 6 eura po kilogramu, dok se ne govori o cijeni svinjetine koja je doista niska", dodaje.

"Gdje je kraj velike potrošnje? Ekonomska znanost je zaključila da su potrošači ipak racionalni, ne bi trošili da ne mogu, a doći će do pada cijena kad ne budu mogli plaćati račune. No kod nas potrošači vole više trošiti nego u Njemačkoj ili Češkoj, što ima svoje povijesne izvore", kaže.

"Hrvatska je srednje razvijena zemlja, ali..."

Zaključuje da ovaj pokazatelj oko goriva sugerira da je kupovna moć veća nego, primjerice, prije 10 godina.

"Hrvatska je sad već srednje razvijena zemlja. Ali ne radi povećanja proizvodnje, nego radi turizma i te položajne rente što mnogima donosi dohotke. Drugi razlog su EU fondovi, tu dobivamo milijarde i milijarde eura. Na malu zemlju, to su značajni iznosi. Da, razina blagostanja jest porasla, ali neće trajati neograničeno, moraju se stvarati nove vrijednosti izvan turizma i EU fondova", objasnio je Novotny.

Za kraj treba napomenuti da ovaj pokazatelj ne znači nužno da je ukupni životni standard proporcionalno porastao, ali pokazuje snažan rast prosječne plaće u odnosu na cijenu goriva.