Prošle godine smanjen proračunski minus: Država povećala prihode od PDV-a za 2,6 milijardi kuna

Prošle godine smanjen proračunski minus: Država povećala prihode od PDV-a za 2,6 milijardi kuna

Graf: RBA

PREMA posljednjim podacima Ministarstva financija manjak konsolidirane središnje države u 2015., prema metodologiji GFS 2001, novčano načelo iznosio je 9,6 milijardi kuna ili 2,9 posto procijenjenog BDP-a za 2015, što je bitno niže od plana Vlade iz rujna 2015 rebalans proračuna kada je Ministarstvo financija očekivalo deficit u iznosu 12,5 milijardi kuna (3,8 posto BDP-a).

Pad deficita za 3,5 milijardi kuna

Smanjenje deficita na godišnjoj razini za gotovo 3,5 milijardi kuna ili 26,7 posto posljedica je zamjetno višeg rasta prihoda od rashoda. Ukupni prihodi konsolidirane središnje države iznosili su 127,2 milijardi kuna što je 7,8 posto više u odnosu na 2014. S druge strane ukupni rashodi uz godišnju stopu rasta od 4,3 posto dosegnuli su 136,8 milijardi kuna, navode analitičari RBA.

Podaci za konsolidiranu opću državu još uvijek nisu dostupni, a oni pored konsolidirane središnje države (središnja država i izvanproračunski fondovi uključujući i HZZO) obuhvaćaju i proračune lokalnih jedinica. Oni su u 2014. zabilježili gotovo neutralni učinak (čak štoviše, zabilježen je blagi višak u vrijednosti 0,1 posto BDP-a). Međutim, obzirom na izdvajanje HZZO-a iz jedinstvenog sustava državne riznice, u 2015. je došlo do računovodstveno drugačijeg prikaza pojedinih transfera iz središnjeg proračuna prema razinama lokalne državne vlasti.

Posljedično pojedine stavke rashoda konsolidirane središnje države, poput pomoći bilježe snažan godišnji rast (od 125 posto), dok primjerice rashodi za socijalne naknade bilježe razmjeno snažan pad (8 posto). Posljedica je to transfera između pojedinih razina državne vlasti (središnji proračun – HZZO – lokalna jedinica). Stoga za konačnu ocjenu je li u 2015. postignuta fiskalna konsolidacija na rashodnoj strani proračuna potrebno je pričekati podatke za lokalne jedinice, a time i proračun opće države.

Država naplatila više PDV-a i trošarina

Bitnom smanjenju manjka proračuna zasigurno su dominanto pridonijeli viši prihodi pod utjecajem rasta gospodarstva osobito u svjetlu izvrsne turističke sezone i oporavka domaće potražnje. Ukupni porezni prihodi proračuna konsolidirane središnje države (koji čine 54 posto ukupnih prihoda) dosegnuli su 68,2 milijardi što je 7,7 posto više u usporedbi s 2014. Rast poreznih prihoda dominantno je posljedica većih priljeva u proračun zbog PDV-a (+2,6 milijardi kuna ili 6,3 posto) te trošarina koje su na godišnjoj razini više za 1 milijardi kuna (+8,4 posto).

Iako statistički manje značajan (budući da čini 9 posto ukupnih poreznih prihoda) prihod od poreza na dobit premašio je u 2015. 6,2 milijardi kuna što predstavlja rast od 10,3 posto u odnosu na 2014., a posljedica je povoljnijih financijskih rezultata trgovačkih društava u 2014. za koju se porez na dobit plaća u 2015. godini.

I prema EU metodologiji deficit se smanjio

Za potrebe izvješćivanja prema Europskoj komisiji te relevantne statističke usporedbe s drugim državama potrebno je koristiti metodologiju Eurostata ESA2010 (obračunsko načelo). Prema spomenutoj metodologiji transfer mirovinskih doprinosa iz II. u I. stup ne priznaje se u prihod (procijenjeni iznos 1,3 milijardi kuna na razini cijele prošle godine). S druge strane, ESA 2010 sve dospjele a nenaplaćene obveze tretira kao rashod. Prema posljednjem Izvješću o radu Vlade u mandatnom razdoblju 2011. – 2015 samo na kraju rujna 2015. one su iznosile gotovo 3 milijardi kuna. Stoga, u osnovnoj projekciji analitičari RBA očekuju da će manjak konsolidirane opće države prema ESA 2010 metodologiji dosegnuti gotovo 13,9 milijardi kuna ili 4,2 posto BDP-a što odgovara posljednjim projekcijama Europske komisije. Dakle, i prema europskoj metodologiji manjak proračuna opće države mogao bi biti niži za gotovo 25 posto ili 4,5 milijardi kuna u odnosu na 2014.

Iako ne treba zanemariti rizik da dospjele a neplaćene obveze (osobito u zdravstvu) budu i zamjetno više, ostaje činjenica da je u prošloj godini postignut određeni stupanj fiskalne konsolidacije u iznosu od oko 1,5 postotnih bodova BDP-a.

Naposljetku, udio prihoda i rashoda u BDP-u ostaje razmjeno visok (38 posto odnosno 41 posto). Navedeno upućuje na visoku poreznu presiju, ali i potrebu smanjivanja rashoda (uz strukturnu izmjenu istih). Za sada retorika nove Vlade ide u tom smjeru, ali za konačnu ocjenu treba pričekati donošenje proračuna za 2016. godinu, zaključuju analitičari RBA.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara