PROŠLO je osam mjeseci od smrti novinara Vladimira Matijanića, a Općinsko državno odvjetništvo u Splitu još uvijek radi na kaznenom predmetu koji se vodi protiv nepoznatih počinitelja zbog postojanja osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela nesavjesnog liječenja.

>> UZNEMIRUJUĆE Objavljujemo audiosnimke Matijanićevih poziva Hitnoj i bolnici

>> "Deset puta smo zvali i molili da Vladu prime u bolnicu. Nisu htjeli"

Naglasimo kako je odvjetništvo prvo naručilo vještačenje Medicinskog fakulteta u Zagrebu, koje je stiglo u studenom prošle godine, da bi nakon toga naručilo još jedno vještačenje od iste institucije. To vještačenje zaključeno je u veljači ove godine, no odvjetništvo ga je odbilo primiti zbog proceduralnih razloga.

I dalje traju postupci vezani za smrt novinara

I dalje traje i postupak koji vodi ured pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter. Taj ured osporio je zaključak posebnog povjerenstva Ministarstva zdravstva koje je utvrdilo da nije bilo propusta u liječenju novinara Matijanića. Iz njenog ureda Indexu su poručili da je postupak koji su pokrenuli u završnoj fazi te očekuju da će biti dovršen tijekom travnja. Poručili su i da su na probleme koje su uočili postupajući u ovom predmetu upozorili Hrvatski sabor - u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2022. godinu, koji su predali saboru prije par dana. Dijelove izvješća prenijet ćemo na kraju teksta.

>> Profesor s medicine: Sramotno je reći da u liječenju Matijanića nije bilo propusta

Nitko do sada, u ovih osam mjeseci, nije odgovarao za smrt Vladimira Matijanića. Činjenica je da je Matijanić umro u popodnevnim satima 5. kolovoza prošle godine nakon što je danima tražio pomoć splitskih liječnika, a hitna pomoć ga je odbila odvesti u bolnicu.

Četiri dana prije smrti Matijanić je tražio pomoć liječnika, no ne samo da nije bio hospitaliziran nego u tom vremenu nije bio ni adekvatno pregledan. Zdravstvena inspekcija još je u kolovozu prošle godine utvrdila niz nepravilnosti u slučaju Matijanić uz zaključak da nepravilnost nije bila ključna za smrt. 

"Događa se da netko premine"

"Zdravstveni sustav funkcionira", bio je glavni zaključak povjerenstva Ministarstva zdravstva koje je postupalo nakon inspekcijskog nalaza. Komora medicinskih sestara zbog nedostatne dokumentacije odlučila je da neće pokretati postupak protiv medicinskog osoblja u slučaju Matijanić.

Hrvatska liječnička komora utvrdila je da nisu učinjeni stručni propusti liječnika koji se mogu povezati s nepovoljnim tijekom bolesti covid-19 od koje je preminuo Matijanić.  

Matijanić je iza sebe ostavio audiozapise među kojima je i onaj razgovora s dežurnim liječnikom, koji mu je bahato poručio da se javi za pet dana, jedva mu dajući da dođe do riječi. Šef KBC-a Julije Meštrović rekao je da u tim razgovorima nije bilo stručne pogreške.  

>> Šef zdravstvene udruge: Ministarstvo zdravstva pogriješilo je u slučaju Matijanić

"Događa se da netko premine", rekao je HDZ-ov šef splitske Hitne Leo Luetić, objašnjavajući zašto hitna pomoć nije hospitalizirala Matijanića po prvom dolasku njegovoj kući, nego je pri drugom dolasku, sat i pol kasnije, konstatirala smrt.  

Osam mjeseci od njegove smrti i dalje nemamo odgovor na pitanje kako Matijaniću, čovjeku s toliko ozbiljnih podliježućih bolesti, koje su ga činile posebno rizičnim za težak oblik covida, nije pošlo za rukom da u četiri dana bude temeljito i adekvatno pregledan.

Podsjetimo, Vladimir Matijanić umro je u petak, 5. kolovoza u popodnevnim satima nakon što je danima tražio pomoć splitskih liječnika, a hitna ga je odbila odvesti u bolnicu. Matijanić je imao Sjogrenov sindrom (autoimunu bolest veziva) i intersticijsku bolest pluća te se sumnjalo na još dvije autoimune bolesti. Obolio je i od covida.

U četiri posljednja dana života nije bio pregledan niti je dobio medicinsku skrb

Činjenica je da je Matijanić od utorka do petka tog kobnog tjedna tražio pomoć splitskih liječnika. U ta četiri dana ne samo da nije bio hospitaliziran nego nije dobio ni adekvatan zdravstveni pregled. Primljen je na Hitnom prijemu splitske Infektologije 2. kolovoza, kamo je došao sa simptomima covida, no otpušten je kući.

>> Plenković o Matijanićevoj smrti: Što ima Beroš s tim, je li se on javljao na telefon?

Dva dana kasnije, 4. te 5. kolovoza, na dan smrti, više je puta zvao splitsku Infektologiju i medicinskim djelatnicima izgovorio sve dijagnoze koje ima te im rekao da nema snage napraviti ni nekoliko koraka. "Javite se za pet dana ako ne bude bolje" i "pišajte u lonac pored kreveta" su savjeti koje je među ostalima dobio od splitskih medicinskih djelatnika.

Matijanić nije adekvatno pregledan i hospitaliziran, a do sada nitko zbog toga nije odgovarao

Matijanić je 5. kolovoza od ekipe hitne pomoći koja je došla u njegov dom na intervenciju tražio da ga hospitalizira, no ostavili su ga kod kuće. Objasnili su mu da ima "normalne simptome covida". Isti tim hitne pomoći došao je sat i pol kasnije te ga je neuspješno reanimirao i na kraju proglasio smrt.

>> Otkrivamo zašto u nalazu oko smrti Matijanića nije spomenuta nestašica lijekova

O tome se diskutiralo, a na posebnoj konferenciji za novinare Ministarstva zdravstva se i očitovalo povjerenstvo tog ministarstva koje je istraživalo okolnosti Matijanićeve smrti. Gotovo svi članovi slijegali su ramenima na upit kako je moguće da Matijanić nije hospitaliziran i adekvatno pregledan.

Nisu dali uvjerljiv odgovor, no složili su se da je u slučaju njegove smrti zdravstveni sustav funkcionirao bez pogreške. Točnije, rekli su kako je Matijanić trebao biti pregledan, no sam si je kriv što nije. 

Ministar Beroš tvrdi da nije bilo značajnih propusta

Na pitanje u čemu se očituje ta visoka razina zdravstvene zaštite ako je pacijent umro a da nije pregledan u četiri dana, odgovora nema. Nema odgovora ni na pitanje je li ta visoka razina vidljiva i u telefonskim razgovorima koje je Vladimir Matijanić vodio s medicinskom sestrom, koja mu je rekla da piša pored kreveta ako ne može do WC-a. 

>> Zdravstveni sustav nam je savršen, a pacijenti su krivi jer ne prežive

Tu je i razgovor s dežurnim liječnikom, koji mu je bahato poručio da se javi za pet dana, jedva mu dajući da dođe do riječi. Zapise tih razgovora smo objavili, a iako se hrvatska javnost zgražala odnosom prema pacijentu, velik dio stručne javnosti nije u tome vidio ništa sporno. 

"U tim razgovorima nije bilo stručne greške", rekao je hrvatskoj javnosti šef KBC-a Split Julije Meštrović.

Zdravstveni sustav u Hrvatskoj funkcionira bez pogreške, ali s propustima!?

Članovi stručnog povjerenstva koji su donijeli ovaj zaključak su izvanredni profesor, specijalist infektologije Ivan Puljiz, specijalistica hitne medicine Senka Kajčić, izvanredni profesor Edvard Galić, specijalist interne medicine i uže specijalnosti kardiologije, izvanredni profesor Venija Cerovečki Nekić, specijalist obiteljske medicine, docent doktor Miroslav Mayer, specijalist interne medicine i uže specijalnosti reumatologije, te Davor Mayer, specijalist sudske medicine.  

>> Današnjom presicom o Matijaniću HDZ je pokazao svoje monstruozno lice

Dvosatna konferencija za novinare imala je za cilj uvjeriti javnost da nam je zdravstvo sasvim u redu, a pacijent je sam kriv jer je umro. Valja naglasiti da je zdravstvena inspekcija, na temelju koje je radilo Beroševo povjerenstvo, utvrdila niz nepravilnosti.

Inspekcija je utvrdila da pregled pacijenta Vladimira Matijanića na Hitnom infektološkom prijemu KBC-a Split 2. kolovoza 2022. godine nije učinjen u potpunosti u skladu s pravilnikom, medicinska dokumentacija sačinjena tijekom ili nakon druge intervencije tima T1 Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije bila je nepotpuna te je, na kraju, obdukcija pokojnog Vladimira Matijanića provedena uz proceduralne nepravilnosti. 

Povjerenstvo je zaključilo da te nepravilnosti nisu značajni propusti u liječenju pokojnog Matijanića. Na toj konferenciji za novinare ministar Beroš rekao je kako to nije kraj priče o okolnostima Matijanićeve smrti te da treba još pričekati očitovanje Liječničke komore i Komore medicinskih sestara. 

Komori medicinskih sestara ništa nije sporno 

Hrvatska komora medicinskih sestara očitovala se o slučaju Matijanić tako da je zaključila da je medicinska djelatnica s Infektološkog odjela Kliničke bolnice Split, koja je kolegi Vladimiru Matijaniću samo nekoliko sati prije smrti rekla da piša u lonac pored kreveta, postupala u skladu s etikom. Komora nije raspravljala o samom slučaju Matijanić jer je zaključila da ima premalo dokumentacije te je sve prebacila svom Povjerenstvu za etička pitanja. 

>> Šef bolnice: Nije bilo greške. Ali netko je morao pregledati Matijanića

"Povjerenstvo je zaključilo kako je medicinska sestra zaprimila poziv pacijenta, prikupila informacije o njegovom zdravstvenom stanju, obavijestila ga o mogućnosti osobnog dolaska na odjel, a u slučaju nemogućnosti za isto, obavijestila ga o nužnosti pozivanja Hitne medicinske službe", stoji u odgovoru koji smo dobili od HKMS-a. 

Komora liječnika: Bez stručnih propusta, ali... 

Nakon više od dva mjeseca očitovala se Hrvatska liječnička komora. Komora je zaključila da su u postupanju liječnika uključenih u liječenje Vladimira Matijanića poštovane temeljne odredbe liječničke djelatnosti, pacijent je imao dostupnu zdravstvenu skrb na razini primarne, specijalističko-konzilijarne i tercijarne zdravstvene zaštite te nisu učinjeni stručni propusti liječnika koji se mogu povezati s nepovoljnim tijekom bolesti covid-19. 

Isto tako, Komora je zaključila da Matijanić nije imao antivirusno liječenje sukladno smjernicama Ministarstva zdravstva, što je izravno pobilo izjave resornog ministra Vilija Beroša, koji je više puta tvrdio da lijeka ima dovoljno. 

Promijenili smjernice

Ubrzo nakon toga Ministarstvo zdravstva, koje vodi HDZ-ov Vili Beroš, objavilo je nove obavezne Smjernice za liječenje oboljelih od koronavirusne bolesti. Posljednje su bile iz veljače 2022., a stječe se dojam da su promjene u smjernicama posljedica nerazjašnjenih okolnosti smrti našeg novinara Vladimira Matijanića. 

U novim smjernicama opet se kao obavezan lijek spominje Paxlovid, kojeg i dalje nema u Hrvatskoj. Isto tako, u njima nema više procjena težine bolesti prema "kriterijima Modified Early Warning Score (MEWS)", koji su uključivali i online kalkulator te se težina bolesti matematički određivala prema respiratornoj frekvenciji (broju udisaja u minuti), srčanoj frekvenciji (pulsu), sistoličkom tlaku, tjelesnoj temperaturi i stanju svijesti.  

>> Beroš ili tajno povjerenstvo Jutarnjem i Večernjem daju nepotpune nalaze o Matijaniću

>> Matijanićeva imunologinja: Ministarstvo mi nudilo intervju s novinarkom od povjerenja

Također, ima značajnih promjena i oko primjene kortikosteroida, što je bilo sporno u slučaju Matijanić. 

"U dijela bolesnika kod kojih se klinički i laboratorijski potvrdi egzacerbacija bolesti (pogoršanje respiratornog statusa, febrilitet, porast upalnih parametara, a da nije riječ o sekundarnoj infekciji) moguće je ponovno uvesti steroide u liječenje", stoji u novim smjernicama, dok u prošloj verziji nije bilo alternative. 

Beroš bez reakcije na preporuke pravobraniteljice 

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter očitovala se o slučaju Matijanić te je istaknula da ničiji život ili zdravlje ne smije ovisiti o tome koliko je uporan, snalažljiv, koje je političke orijentacije i je li utjecajan. Isto tako, još početkom listopada zatražila je da Beroš proširi istragu o smrti Vladimira Matijanića, no za sada nema povratne reakcije iz Ministarstva zdravstva. 

Šimonović Einwalter ističe kako je to povjerenstvo radilo bez "detaljne analize, stručne ocjene ili utvrđenja mogućih propusta". Ured pučke pravobraniteljice stoga je poslao preporuku Ministarstvu zdravstva da se nadzor u slučaju smrti Vladimira Matijanića proširi tako da povjerenstvo u obzir uzme i druge izvore i da detaljno istraži sve okolnosti tragičnog ishoda. Problematizirala je i kriterij odabira povjerenstva Ministarstva zdravstva.  

>> Ovo su ključne greške u liječenju Vladimira Matijanića

"Od Ministarstva zdravstva još nismo primili očitovanje o preporuci da nadzor obuhvati i druge izvore saznanja i okolnosti", rekli su iz ureda pravobraniteljice. Do danas je reakcija Ministarstva zdravstva ostala ista. Nema je. 

HND: Matijanić neće pasti u zaborav

Naglasimo na kraju da je Hrvatsko novinarsko društvo, zgroženo istupima ministra zdravstva Vilija Beroša na presici o Matijanićevoj smrti, zatražilo njegovu smjenu. Ocijenili su da je ponašanje ministra skandalozno, sramotno i nedopustivo. Beroš i šef HDZ-a Andrej Plenković sve su to nazvali - politikantstvom.  

Pokrenuli su i peticiju kojom se tražilo da novo, nezavisno povjerenstvo provede izvide i utvrdi postoje li propusti u radu medicinskih djelatnika i njihovih nadređenih u slučaju smrti Vladimira Matijanića. Peticiju je potpisalo 4695 ljudi i predana je premijeru Andreju Plenkoviću. 

"Hrvatsko novinarsko društvo neće odustati od traženja istine o smrti Vladimira Matijanića te kažnjavanja odgovornih. Tragedija koja se dogodila našem kolegi i prijatelju više se nikad ne smije dogoditi nijednom građaninu Republike Hrvatske. Ponavljamo, ministar Beroš je od prvog dana zataškavao slučaj i odbijao odgovoriti na dopise koje smo mu slali u ime HND-a, valjda računajući da će vrijeme učiniti svoje i da će slučaj pasti u zaborav", naglasio je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko. 

U veljači se u organizaciji HND-a održao i prosvjed pod nazivom "Oprostite što smetam, ne mogu disati". Prosvjedovalo se protiv sistema koji je ubio Matijanića te sve druge žrtve zdravstvenog sustava, koji u Hrvatskoj ne funkcionira. HND se zalaže za neovisnu istragu okolnosti smrti Vladimira Matijanića, kao i za ostavku ministra zdravstva Vilija Beroša. 

"Bahati sustav"

Tom prigodom predsjednik HND-a Hrvoje Zovko i Matijanićeva životna partnerica Andreja Topić predali su vladi RH zahtjeve iz peticije koju je potpisalo gotovo pet tisuća ljudi. Traže novu, neovisnu istragu Matijanićeve smrti i ostavku ministra zdravstva Vilija Beroša.

"AP i bešćutni VB, od ove teme nikada nećemo odustati. To je taj bahati sustav. Može ministar govoriti da je ovo što mi govorimo zlonamjerno, ali dokle god je živ, neće pobjeći od odgovornosti. AP, ovo je tema!" rekao je Zovko prije nego što je otišao u vladu predati zahtjeve.

"Suprotne tvrdnje MZ-a i KBC-a Split dovode do nepovjerenja"

U nastavku prenosimo dijelove iz izvješća pučke pravobraniteljice Hrvatskom saboru o slučaju Vladimira Matijanića.

"Sljedeći medijski intenzivno popraćen slučaj bila je smrt novinara Vladimira Matijanića, koji je tražio pomoć od zdravstvenog sustava uslijed zdravstvenih poteškoća vezanih uz COVID 19. Prema stručnom mišljenju HLK, do tragičnog ishoda je dovela kombinacija više okolnosti - izostanak antivirusnog liječenja za COVID-19, neuzimanje terapije za osobne kronične bolesti i necijepljenost protiv COVID-a.

Pri tome je jedno od značajnijih pitanja kako bi se stanje Vladimira Matijanića razvijalo da mu je bilo omogućeno uzimanje antivirusnog lijeka, koji je prema očitovanju KBC-a Split bio nedostupan. Suprotno tome, MZ navodi da je na raspolaganju bio lijek, no KBC Split ističe da se taj lijek ne preporučuje za liječenje COVID 19 i to ne samo prema smjernicama MZ-a, već i međunarodnim i smjernicama samog proizvođača. Ovakve suprotne tvrdnje dovode do nepovjerenja u zdravstveni sustav, ali i način na koji reagira kod navoda o mogućim povredama prava pacijenata.

Važnost razmjene informacija među liječnicima

Slučaj je ukazao i na važnost razmjene informacija među različitim liječnicima i njihovog pristupa različitim vrstama zdravstvenih podataka o pacijentima. Naime, postavlja se preotegotno očekivanje od pacijenta da u svakom trenutku može dati potpune informacije o svom zdravstvenom stanju i svim zdravstvenim problemima koje ima, posebno kad se osjeća loše i zdravlje mu je životno ugroženo, umjesto da svi koji postupaju imaju uvid u sve relevantne zdravstvene podatke pacijenta.

Postupanje zdravstvenog sustava prema pritužbama

Napokon, slučaj je u fokus stavio i pitanje postupanja zdravstvenog sustava prema pritužbama. U konkretnom slučaju, zdravstvena inspekcija provela je zdravstveno-inspekcijske nadzore o tijeku medicinskog zbrinjavanja te je imenovala stručnjake koji su donijeli mišljenje o medicinskom zbrinjavanu g. Matijanića, a predmet je potom proslijeđen HLK-u na daljnje postupanje te Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu na njihovo prethodno traženje.

Nadalje, u konkretnom slučaju otvorilo se pitanje na čemu se baziraju zaključci. Naime, stručno mišljenje stručnjaka o provedenim zdravstveno-inspekcijskim nadzorima sadrži kronološke podatke bazirane isključivo na iskazima liječnika i drugih zdravstvenih radnika, ali nisu uzeli u obzir i druge izvore saznanja, uključujući snimke telefonskih razgovora te iskaz njegove partnerice, što je bila naša preporuka.

Nije jasno prema kojim kriterijima MZ pritužbe građana na stručnost rada liječnika prosljeđuje HLK-u, a kada zdravstvena inspekcija obavlja nadzor i prema čl. 206. ZZZ imenuje stručnjake koji donose stručno mišljenje, a koje može biti podloga za daljnje postupanje. Tako, prema nama dostupnim informacijama, temeljem većine pritužbi građana na stručnost rada liječnika, cjelokupna dokumentacija prosljeđuje se HLK radi donošenja stručnog mišljenja, dok tek u pojedinim slučajevima zdravstvena inspekcija postupa temeljem čl. 206. ZZZ-a. Na naš upit o kriterijima, MZ je pojasnilo da je temelj postupanja čl. 42. ZUP-a koji propisuje kako se postupak pokreće po službenoj dužnosti kada je to propisano zakonom ili je nužno radi zaštite javnog interesa, no smatramo da iz toga nije razvidno prema kojim kriterijima se odlučuje o načinu postupanja temeljem pritužbi.

O pritužbama pacijenata moraju odlučivati stručnjaci

Sustav mora osigurati da o pritužbama pacijenata odlučuju stručnjaci koji raspolažu adekvatnim znanjem po jasno propisanim procedurama kojima se jamči objektivno i neovisno postupanje i sankcioniranje mogućih propusta. Prilika za to bile su nedavne izmjene i dopune ZZZ-a, kada smo istaknuli kako je potrebno definirati kriterije prema kojima zdravstvena inspekcija traži stručno mišljenje od stručnjaka koje sama imenuje, kao i kriterije prema kojima s istim razlogom pritužbe građana ustupa HLK-u. Nažalost, ovaj prijedlog nije usvojen."

U Nacionalnom planu razvoja zdravstva 2021.-2027. godine navodi se da su u RH projekti i aktivnosti e-zdravstva prioriteti za zdravstveni sustav više od 15 godina. Unatoč tome, informacijski sustavi još nisu u potpunosti cjeloviti i povezani kako bi omogućili integrirano pružanje zdravstvene zaštite koja pacijente stavlja u središte, što se vidjelo i u slučaju Vladimira Matijanića, koji je ukazao na važnost pristupa različitim zdravstvenim podatcima za sve koji sudjeluju u liječenju odnosno komuniciraju s pacijentom."