SRPSKI povjesničar Milan St. Protić u razgovoru za N1 Srbija ocijenio je da izlaz iz stanja u kojem se regija nalazi od devedesetih nije moguć bez suočavanja s vlastitom odgovornošću. Prema njegovim riječima, u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini i dalje se koristi ista retorika, a sve strane izbjegavaju odgovornost i čekaju da ona druga prva prizna svoje zločine.

Protić navodi da se akcija Oluja na hrvatskoj strani slavi, a na srpskoj oplakuje, i da se taj obrazac ponavlja desetljećima.

"Iskreno, Hrvati imaju što slaviti. Dobili su rezultat koji su htjeli i koji im, povijesno gledano, i pripada. Prljave stvari događale su se na obje strane, to je rat. Nema čistih ratova niti onih iz partizanskih filmova. Ratovi su neljudski i nitko iz njih ne može izaći čistih ruku i mirne savjesti", rekao je Protić.

Podsjetio je da je politika Slobodana Miloševića za Srbe završila katastrofalno.

"I sada se to po tko zna koji put obilježava, što u Beogradu, što u Mrkonjić Gradu, uz svu tu lažnu patetiku i krokodilske suze. Ta je emocija, naravno, lažna. Njih nije briga za ljude koji su stradali. Da im je bilo stalo, tada bi vodili drugačiju politiku ili bi joj se suprotstavili. Današnja vlast izravni je nasljednik tadašnje, opravdava i podržava sve što je Milošević radio, pa je jasno o čemu se radi. Svi su oni bili na vlasti i kad su te nesretne kolone prognanih Srba dolazile ovamo", izjavio je.

Ratni ishod i odgovornost

Protić je postavio pitanje tko je Srbe u Hrvatskoj "pustio niz vodu" nakon što ih je prethodno pobunio, naoružao i huškao. Na pitanje o 200.000 ljudi koji su ostali bez ičega i o tome da slučaj ni nakon tri desetljeća nema pravni epilog, odgovara protupitanjem: koji se to rat završava na sudu?

"Pobjednik je uvijek nametao svoje pravno rješenje. Rat se rješava na bojnom polju, a ne pred sudom. Tamo ste izgubili, a u međuvremenu ste se još i ogriješili. To što su se i drugi ogriješili, njima ide na dušu. Zlo druge strane ne može biti opravdanje za zlo koje smo mi počinili", istaknuo je.

Potreba za preispitivanjem

Povjesničar smatra da narodu nedostaje preispitivanje vlastitih postupaka.

"Nikada nismo imali hrabrosti, pameti ili volje realno i trijezno sagledati odgovornost, politiku i posljedice devedesetih. Nismo si priznali koliko je ta politika bila pogubna, a njezine posljedice osjećamo i danas", naveo je.

Dodao je da se ta rasprava mora otvoriti ako se želi krenuti u budućnost.

"Ako želimo iskoračiti iz ove močvare, morat ćemo to učiniti. Trebali smo davno, ali nismo – rekao bih iz slabosti, očaja i osjećaja poraza. Naravno da će se igrati na tu kartu. Takvim ranjenim narodom, kakav smo tada postali, lako je manipulirati", rekao je.

Ta manipulacija, dodaje, i dalje traje. "I kad se busaju u prsa i kunu da će Kosovo 'vječno' biti srpsko, a znaju istinu. I kada krivotvore srpsku prošlost, bilo da bi srpstvo negirali ili ga glorificirali, oni to rade isključivo u vlastitom interesu", naveo je Protić.

Raspad Jugoslavije i sazrijevanje naroda

"Bilo je jasno da jugoslavenski narodi više ne žele živjeti zajedno. Nitko nikoga ne može prisiliti da ostane tamo gdje ne želi biti. Zašto su naša dojučerašnja braća htjela izaći iz Jugoslavije? To je pitanje i za njih i za povjesničare. Onog trenutka kada je netko odlučio to spriječiti ratom, otvorila su se vrata pakla", opisao je Protić.

Prema njegovim riječima, rješenje je mogao biti miran i prijateljski razlaz. Da bi se situacija riješila, smatra, svaki narod mora preispitati sebe, a ne stalno promatrati što je onaj drugi skrivio.

"Ne smije se živjeti u uvjerenju da je sve što je rađeno u naše ime bilo 'ispravno' i 'čisto', a sve tuđe 'prljavo' i 'zlo'. To je dokaz da nijedan od tih naroda nije sazrio i da se i danas hrani tom vrstom infantilnosti koja često donosi nezamislive strahote", rekao je.

Primijetio je da se ista retorika i odbijanje sagledavanja druge strane koristi u Hrvatskoj, Bosni i Srbiji, samo s različitim predznakom.

"Izbjegavam govoriti o drugima, to im treba reći netko njihov. Zato apeliram da se pogledamo u ogledalo. Čovjek se, pa i narod, suočava s vlastitom odgovornošću neovisno o drugome. To suočavanje nije međusobno uvjetovano. Kad god se ono uvjetuje, i kod njih i kod nas, to je zapravo samo izgovor za izbjegavanje odgovornosti", kazao je.

Odnos vlasti prema izbjeglicama

Protić kaže da su prognanici beogradskoj vlasti služili samo za političke obračune te da nije bilo stvarne želje da im se pomogne.

"Beograd je odbijao sve što je moglo dovesti do kompromisa – i pokušaj Raškovića s Boljkovcem, i Plan Z4, i mišljenje Badinterove komisije. Na kraju su te ljude ostavili na cjedilu, nezaštićene, da dožive takvu jadnu sudbinu", rekao je.

Primijetio je da i nakon 30 godina ima novca za EXPO, Beograd na vodi i razna ulaganja, ali za izbjeglice nema. Podsjetio je i da se činilo sve kako bi se prikrio njihov dolazak u Srbiju. "Kako opravdati da je u tolikoj Republici Srpskoj Krajini hrvatska vojska sve pomela za četiri dana?", upitao je.

Način obilježavanja stradanja

Povodom obilježavanja u Mrkonjić Gradu, Protić se zapitao o primjerenosti takvih manifestacija.

"Zar se tako žali za žrtvama? Manifestacijom? Da oni prije i poslije pijančuju? Zar se to tako radi? Ili se žrtvama podigne spomenik, održi parastos i ode kući tugovati? Kakvo je ovo poganstvo? Rade li to Srbi tako?", upitao je.

Ocijenio je da je sve to zloupotreba i da ništa nije iskreno.

"Baš njih briga za te stradale. Nije ih briga ni koliko je mladića poginulo pod njihovim zapovjedništvom u Republici Srpskoj... Ne daju ni pet para za te nesretne izbjeglice iz Hrvatske, osim za one koji su im se priklonili kako bi u Srbiji ostvarili neke interese", kazao je.

Crvene beretke u Crkvi svetog Marka

Prisutnost pripadnika Crvenih beretki među govornicima na parastosu u Crkvi svetog Marka, prema Protićevom mišljenju, vrlo je znakovita.

"Prvo, na parastosu se ne govori. Gdje se to u crkvi drže govori? Propovijed drži svećenik, u crkvu se ide na službu Božju, a ne s mikrofonom držati prodike. A onda još dođu i Crvene beretke, 'veliki kršćani i pravoslavci'. To pokazuje dokle smo stigli. Znamo tko su oni, što su radili i za što su odgovorni. Poremetili su nam se osnovni kriteriji i mjerila. Netko je nedavno rekao da smo mi zapravo kao narod teško oboljeli", naveo je.

Protić o govoru patrijarha

Govor patrijarha Porfirija u Mrkonjić Gradu Protić je ocijenio iznenađujuće dobrim.

"Poruke su bile dobre, pod uvjetom da je to što je rekao iskreno. To je poruka koju čekamo desetljećima. Ali poruka je jedno, a djela koja bi trebala slijediti te riječi još nismo doživjeli ni od patrijarha, ni od Crkve, ni od drugih nadležnih institucija u Srbiji", rekao je.

Istaknuo je da je ponašanje Srpske pravoslavne crkve posljednjih godina u suprotnosti s onim što je patrijarh izgovorio.

"Njegovo držanje, otkad je sjeo na tron svetoga Save, ne odgovara današnjim riječima. Nadajmo se da je doživio prosvjetljenje poput svetog Pavla čije je riječi danas citirao", zaključio je Protić.