Proučavanja oceana i Arktika potvrđuju globalno zagrijavanje

Samo dan nakon što je Protokol iz Kyota stupio na snagu, stručnjaci su jednoglasno upozorili da je na djelu globalno zagrijavanje, led na Arktiku se topi a rezultat svega toga su dramatične klimatske promjene, posebice na sjeveru.

"Rasprava je li doista nastupilo globalno zagrijavanje, bespredmetna je, barem za razumne ljude", kazao je Tim Barnett s Instituta Scripps za oceanografiju.

Niz studija o oceanima i topljenju arktičkog leda ne ostavlja mjesta sumnji da je na Zemlji sve toplije, da su za to krivi ljudi, i da će vrijeme zbog toga patiti, tvrdi Barnett i ostali stručnjaci okupljeni na godišnjem sastanku Američkog društva za unaprijeđenje znanosti.

Barnett objašnjava da su klimatski modeli izrađeni na temelju temperature zraka nepouzdani jer se većina dokaza o globalnom zagrijavanju nalazi u oceanima.

"Oni su prava mjesta koja moramo proučavati i u kojima treba tražiti dokaze", rekao je Barnett.

Američka nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) obavila je od 1969. do 1999. godine devet milijuna mjerenja temperature oceana i izračunala stalno zagrijavanje od pola stupnja Celzija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Prema riječima Ruth Curry, s Oceanografskog instituta Woods Hole, led koji se topi mijenja vodeni ciklus koji pak utječe na oceanske struje i, u konačnici, na klimu.

"Kako se Zemlja zagrijava mijenja se vodeni ciklus i sve je poremećeno", kazala je Curry i ustvrdila da je "leda svagdje na zemlji sve manje".

Curry objašnjava da će, ako se taj trend nastavi, ozbiljno biti ugrožen vrlo osjetljivi cirkulacijski sustav prenošenja topline (Ocean conveyer belt) koji bi mogao zatajiti. Posljednji put se to desilo prije 8.000 godina a sjeverna Europa bila je pogođena ekstremno hladnim zimama. Znanstvenica je potvrdila da su oceanske struje za sada netaknute ali da je ledeni pokrov na rubu kraha te da je gore spomenuti scenarij sve izgledniji. Led na Grenlandu, kazala je Curry, počinje se topiti i mogao bi se iznenada raspasti čime bi se razima mora podigla za sedam metara.

Promjene koje su već nastupile već su u zapadnim dijelovima SAD-a prouzročile ozbiljne suše.

Sharon Smith sa Sveučilišta u Miamiju također upozorava da se topljenjem arktičkog leda smanjuju zalihe hrane za životinje a sve manje ledene sante znače gubitak životnog prostora za velike životinje poput morževa, polarnih medvjeda i tuljana. Ugrožene su i ptice, a Smith podsjeća na veliki pomor morskih ptica u Beringovom moru nakon što se, zbog toplije vode, plankton 'coccolithophore' toliko namnožio da ptice nisu vidjele svoj plijen.

(Hina) xvk ydgk

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara