U POSLJEDNJOJ debati između Miroslava Škore, čelnika Domovinskog pokreta, i Tomislava Tomaševića s platforme Možemo za zagrebačkog gradonačelnika povuklo se pitanje povlaštenog kredita HRT-a koji je koristio Škoro te otpremnine tvrtke Orfej u iznosu od 350 tisuća kuna, na čijem je čelu bio Škoro.

>> Škoro: Dobio sam kredit od HRT-a kao svaki drugi zaposlenik. Maja Sever: Ja nisam

"Kredit sam dobio kao i svaki drugi zaposlenik HRT-a, a vratio sam ga u roku od dvije godine", rekao je Škoro na sučeljavanju, dodavši da ga nitko iz države nikada nije pitao za otpremninu. Odlučili smo provjeriti je li to baš tako kako kaže Škoro te smo zavirili u Izvješće o obavljenoj Državnoj reviziji Hrvatske radiotelevizije, a koja je objavljena 2000. godine. No, krenimo redom.

Povlašteni kredit na koji nije imao pravo

Škoro je bio direktor tvrtke Orfej d.o.o. za nakladu slike i zvuka, a koja je bila u stopostotnom vlasništvu HRT-a. Prema sudskom registru, Škoro je bio direktor od rujna 1997. godine do listopada 1999. godine, kada je razriješen na vlastiti zahtjev. 

Nalaz državne revizije

U nalazu Državne revizije, koja je provjeravala poslovanje HRT-a u vremenu kada je Škoro bio direktor Orfeja, spominju se tzv. povlašteni krediti, odnosno stambeni krediti za zaposlenike HRT-a.

Uprava HRT-a u srpnju je 1997. godine ugovorila s poslovnom bankom kreditiranje djelatnika u svrhu rješavanja stambenih potreba. Kredit se odobravao uz valutnu klauzulu te 5 posto kamata, a visinu pojedinog kredita određivala je Uprava. U to vrijeme kamatna stopa na kredite iznosila je više od 10 posto.

Kredite su odobravali stručnim neophodnim kadrovima te socijalnim slučajevima, a bili su u visini od 10 tisuća do 120 tisuća tadašnjih njemačkih maraka.

Dobio 120 tisuća njemačkih maraka kredita

"Utvrđeno je da su kredite dobile i četiri osobe koji nisu bile u radnom odnosu s HRT-om, u ukupnom iznosu 348.849.92. Općim aktima HRT-a nije predviđeno rješavanje stambenih potreba vanjskim suradnicima", stoji u reviziji.

U popratnoj dokumentaciji, odnosno u Internom izvješću HRT-a o dodijeljenim kreditima precizira se o kojim je spornim kreditima riječ. Ondje stoji da je upravo kredit Miroslava Škore jedan od onih kredita koji nisu trebali biti dodijeljeni, jer je utvrđeno da je Škoro bio direktor Orfeja, a ne zaposlenik HRT-a.

Nalaz HRT-a o isplaćenim kreditima

U dokumentu stoji da je Škoro iskoristio 120 tisuća njemačkih maraka tog povlaštenog kredita.

Uzeo otpremninu od 350.854.01 kn

Također nalaz Državne revizije spominje i spornu otpremninu u iznosu od 350.854.01 kn.

"Direktoru trgovačkog društva isplaćena je u rujnu 1999. godine otpremnina radi razrješenja, iako je razriješen na osobni zahtjev. Isplata je izvršena s računa HRT-a u iznosu od 350.854.01 kuna. Do vremena revizije (svibanj 2000. godine) nije ostvaren povrat isplaćenih sredstava od trgovačkog društva", stoji u nalazu Državne revizije, koja ne spominje izrijekom da je riječ o Škoru i tvrtki Orfej, no jasno je da je riječ upravo o njima.

Nalaže se povrat otpremnine

Na 156. stranici nalaza Državne revizije stoji da se "nalaže zatražiti povrat isplaćenih sredstava na ime otpremnine". Nalaz Državne revizije dan je na daljnju obradu u Ministarstvo financija, MUP i DORH.

Nalaz Državne revizije

"Nitko iz države me nikada nije pitao za otpremninu", rekao je Škoro tijekom sučeljavanja.

Tjednik Novosti detaljno se bavio tom temom prije dvije godine te su utvrdili da je slučaj došao ne samo do DORH-a već se Ministarstvo financija obavezalo saboru da će nastaviti s utvrđivanjem postoje li u "radnjama odgovornih osoba elementi koji ukazuju na eventualna počinjenja kaznenih djela".

Sabor je, a govorimo o 2000. godini, izdao zaključak kojim je obvezao navedene institucije da u roku od tri mjeseca podnesu temeljito izvješće o istražnim nalazima svih sumnjivih odluka na HRT-u.

Državna revizija dala je nalog da se otpremnina vrati

No, nikakvo izvješće nije dospjelo na adresu sabora.

Moralo se postupati po slučaju Škoro

"Službenici u Urudžbenom zapisniku detaljno su pretražili ulazne akte u razdoblju od rujna do kraja 2000. godine te su konstatirali da daljnji podnesci od navedenih državnih tijela po ovom predmetu nisu evidentirani u ulaznim aktima", stoji u odgovoru koji su Novosti dobile iz sabora prije dvije godine.

Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, kojemu je policija tih mjeseci dostavljala prijave za druga potencijalna kaznena djela HRT-ovih upravljača, nikada nije odgovorilo na pitanje je li bilo postupanja po tom slučaju.

Kao dokaz da se moralo postupati po slučaju Škorine otpremnine tu je izvješće Financijske policije saboru iz 2000. godine. Ako Škoro govori istinu kada kaže da ga nitko nikada iz države nije pitao za otpremninu, tada valja postaviti pitanje kako je Škoro došao do statusa da ga se ne istražuje. 

Prema ovoj dokumentaciji, Škoro je morao biti istraživan.

Škoro se branio da je primio pola iznosa otpremnine

Tijekom 2019. godine, za vrijeme predsjedničke kampanje, Škoro je tvrdio da je otpremnina koju je primio iznosila ukupno 135.600 kuna, odnosno višestruko manje nego ona koja je navedena u nalazu revizije. Isto tako, tvrdi da je ta otpremnina isplaćena na temelju sporazumnog raskida ugovora o radu s HRT-om. Dijelu medija tada je dana doznaka iz tadašnjeg Zavoda za platni promet na kojoj je vidljivo da je HRT Škori 24. rujna 1999. isplatio 135.600 kuna, a kao svrha doznake navodi se isplata otpremnine u skladu s Ugovorom o plaći.

N1 Televizija je tada dobila na uvid i sporazumni raskid, na kojem je bio potpis tadašnjeg direktora HRT-a Ivica Vrkić, a koji je nakon objave tog dokumenta 2019. godine izjavio da se ne sjeća da je sa Škorom bilo što potpisao.