NA GODIŠNJICU svrgavanja sirijskog diktatora, zemlja se nalazi na ključnoj prekretnici. Ostvaren je napredak u područjima poput vanjske politike, ali mnogi obični Sirijci i dalje jedva spajaju kraj s krajem, izvještava DW.

Osmog prosinca obilježava se prva godišnjica pada sirijskog diktatora Bašara Asada. Obitelj Asad vladala je Sirijom više od 50 godina – Hafiz Asad bio je na vlasti od 1971., a nakon njegove smrti 2000. godine naslijedio ga je sin Bašar.

Autokratska vladavina Asadovih dovela je 2011. do narodnog ustanka, a potom i do brutalnog građanskog rata koji je trajao gotovo 14 godina. No 8. prosinca 2024. munjevita ofenziva pobunjeničke milicije Hajat Tahrir al-Šam (HTS) dovela je do pada Asadova režima uz vrlo slab otpor. Asad i njegova obitelj pobjegli su u Rusiju, a u siječnju je vođa HTS-a Ahmed al-Šara postao privremeni predsjednik Sirije.

Što je Sirija napravila u proteklih godinu dana, a što još uvijek nije?

Više nema eksplozivnih bačvi koje su se bacale iz helikoptera niti ruskih zračnih napada na bolnice. Ipak, kako se navodi u izvješću Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda iz studenoga, "Sirija se i dalje suočava s fragmentiranim sigurnosnim pejzažem".

Damask je relativno miran, a bilten Syria Weekly, koji uređuje Charles Lister iz američkog analitičkog centra Bliskoistočni institut, navodi da razina nasilja općenito opada.

Unatoč tome, sukobi između snaga sigurnosti nove sirijske vlade i drugih oružanih skupina i dalje se bilježe diljem zemlje, uključujući i pripadnike manjina, Kurde i Druze, upozorava Vijeće sigurnosti.

Pripadnici bivšeg Asadova režima još su uvijek prisutni, iako uglavnom djeluju skriveno, dok zabrinjava i mogući povratak ekstremističke skupine Islamska država, koja koristi sigurnosne slabosti.

Prema nedavnom izvješću Agencije EU-a za azil, nove vlasti nemaju potpunu kontrolu nad teritorijem. "Zabilježeni su incidenti bezvlašća, kriminala i osvetničkog nasilja", navodi se u izvješću.

Tranzicijska pravda bez "podrške središnje vlade"

Jedan od glavnih uzroka nastavka nasilja jest progon osoba za koje se sumnja da su surađivale s bivšim režimom. Zbog toga je tranzicijska pravda – proces suočavanja sa zločinima Asadove vlasti, ali i drugih aktera – ključna, ističe Sirijski centar za pravdu i odgovornost (SJAC).

U svibnju su osnovana dva neovisna povjerenstva – jedno za pronalazak tisuća nestalih tijekom rata i drugo za zločine koje je počinio Asadov režim.

SJAC navodi da je povjerenstvo za nestale relativno aktivno, dok drugo "bilježi znatno slabiji napredak, vjerojatno zbog nedostatne podrške središnje vlade".

Organizacija Human Rights Watch kritizirala je Nacionalno povjerenstvo za tranzicijsku pravdu jer se usredotočuje isključivo na zločine bivše vlasti, a zanemaruje zločine drugih skupina, uključujući moguće zločine HTS-a i njegovih saveznika.

Je li demokracija još "preuranjena"?

Početkom godine u Siriji su održani prvi donekle slobodni parlamentarni izbori. Zbog izvanrednih okolnosti nisu bili izravni, nego su provedeni putem elektorskih kolegija. Ahmed al-Šara ostaje privremeni predsjednik dok se ne donese novi ustav.

U tijeku je izrada novog ustava, a održan je i nacionalni dijalog o političkom sustavu i budućem uređenju države.

Ipak, duboke razlike između privremene vlade i drugih zajednica i dalje postoje. Kritičari tvrde i da al-Šara postupno konsolidira vlast te pokazuje autoritarne tendencije.

Analitičari zasad zauzimaju oprezan stav.
"Preuranjeno je govoriti o demokratizaciji Sirije, ali nove institucije ipak predstavljaju skroman povratak izborne politike", napisala je u studenome Patricia Karam iz Arapskog centra u Washingtonu. "Sirija se nalazi na raskrižju – može krenuti prema stvarnom participativnom upravljanju ili se vratiti autoritarizmu."

Vanjska politika: povratak na svjetsku scenu uz nove napetosti

Vanjska politika područje je u kojem su promjene najvidljivije. Zatvorena veleposlanstva ponovno se otvaraju, a sirijski dužnosnici, uključujući ministra vanjskih poslova i predsjednika al-Šaru, intenzivno putuju i uspostavljaju diplomatske kontakte.

Al-Šara je ranije surađivao s terorističkom mrežom Al Kaida, bio pod sankcijama, a za njegovu je glavu nekoć bila ponuđena nagrada od 10 milijuna dolara. No u rujnu se obratio Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, a u studenome je postao prvi sirijski čelnik koji je posjetio Bijelu kuću od 1946. godine.

Sirija je obnovila kontakte sa svih pet stalnih članica Vijeća sigurnosti, uključujući Rusiju i Kinu, što se tumači kao znak pragmatičnog zaokreta u vanjskoj politici.

Najveći izazov i dalje predstavljaju izraelski vojni upadi na sirijski teritorij. "Izraelske vojne operacije ugrožavaju civile, dodatno rasplamsavaju regionalne napetosti, potkopavaju ionako krhku sigurnost i prijete političkoj tranziciji", upozorila je u studenome zamjenica posebnog izaslanika UN-a za Siriju Najat Rochdi.

Povratak izbjeglica: "obitelji se vraćaju i nalaze samo ruševine"

Milijuni Sirijaca koji su tijekom rata pobjegli sada se pokušavaju vratiti. Prema najnovijim podacima, u zemlju se vratilo oko 2.9 milijuna ljudi – od čega 1.9 milijuna interno raseljenih i više od milijun povratnika iz inozemstva.

Međutim, povratak je pun prepreka. Norveško vijeće za izbjeglice upozorava da se "mnoge obitelji vraćaju i pronalaze samo ruševine, uništene škole i bolnice te neriješene imovinskopravne sporove".

Međunarodni odbor spašavanja objavio je u studenome da je "više od polovice vodovodne mreže i četiri od pet elektroenergetskih mreža uništeno ili nefunkcionalno".

Procjene troškova obnove Sirije kreću se između 250 i 400 milijardi dolara, a moguće i više. Unatoč tome, određeni pomaci postoje. Satelitske analize humanitarne organizacije Mercy Corps pokazuju postupno poboljšanje proizvodnje električne energije, iako ne ravnomjerno u cijeloj zemlji. Sirijska državna agencija SANA početkom studenoga objavila je da su obnovljene 823 škole, dok se radovi na još 838 nastavljaju.

Gospodarstvo i oporavak koji se još ne osjeća

Građanski rat teško je pogodio sirijsko gospodarstvo, a oko četvrtine stanovništva i dalje živi u ekstremnom siromaštvu. Mnogi povratnici ne mogu pronaći posao.

Ipak, postoje i pozitivni signali. Svjetska banka u srpnju je procijenila da bi sirijsko gospodarstvo u 2025. moglo porasti za oko jedan posto.

Većina sankcija iz razdoblja Asadove vlasti ukinuta je ili suspendirana, što bi trebalo olakšati oporavak. Financijska pomoć Saudijske Arabije i Katara, kroz višemilijardne investicijske sporazume, također bi mogla imati važnu ulogu. No, kako upozorava Tahrirov institut za bliskoistočnu politiku, "materijalno poboljšanje u svakodnevnom životu Sirijaca još se uvijek ne osjeća".