Prva izjava Marića nakon objave o rekordnom padu BDP-a
MINISTAR Zdravko Marić komentira pad BDP-a.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu pao 15,1 posto na godišnjoj razini, što je njegov prvi pad od polovice 2014. godine.
To je i najveći pad od 1995. godine, od kada DZS vodi te podatke. Dosad najveći pad od 8,8 posto zabilježen je u prvom tromjesečju 2009. godine, na početku globalne financijske krize.
Kako je Marić istaknuo, uzme li se u obzir i prvo tromjesečje, kada je Hrvatska imala mali rast BDP-a od 0,4 posto na godišnjoj razini, u prvoj polovini godine ostvaren je prosječni gospodarski pad od 7,8 posto.
Najavio je da će uskoro, za dva do tri tjedna, Vlada napraviti smjernice fiskalne i ekonomske politike, odnosno za izradu proračuna, u sklopu čega će predstaviti i ažurirane projekcije za ovu godinu.
"Još nemamo konačnu brojku, no mogu reći temeljem ovih ostvarenja, poglavito trećeg tromjesečja, da će naša projekcija za pad u 2020. biti nešto niža nego što je bila", rekao je Marić, podsjetivši da je aktualna Vladina prognoza za ovu godinu gospodarski pad od 9,4 posto.
"Najveći tromjesečni pad ikad"
"To je najveći tromjesečni pad ikad zabilježen u Republici Hrvatskoj, što mislim da s obzirom na koronu i nije neko veliko iznenađenje.
S obzirom na sve okolnosti, prije svega vođene koronakrizom, (taj podatak) i nije nekakvo veliko iznenađenje, ali ipak treba apostrofirati da je to u smislu tromjesečnog pada i viši pad nego što je bio u vrijeme zadnje ekonomsko-financijske krize kada je najveći pad bio oko 9 posto", rekao je Marić u izjavi novinarima nakon objave podatka o BDP-u.
"Državna potrošnja je jedina kategorija koja je zabilježila rast, što je očekivano s obzirom na okolnosti i što smo sve poduzimali.
Pad osobne potrošnje od 14 posto je najveći ikad zabilježeni pad osobne potrošnje.
Kod investicija nismo očekivali tako veliki pad", komentirao je Marić.
"Iako su investicije u opremu i strojeve pale i više od očekivanja, najviše zbog fizičke barijere u smislu nabave te opreme, smatramo da bi to mogao biti jedan od elemenata koji će doprinijeti da u trećem tromjesečju imamo nešto niži pad i bolja ostvarenja u odnosu na očekivanja."
"Pad u drugom tromjesečju na razini eurozone je oko 15%. Ima zemalja koje imaju i višu stopu pada, kao što su Italija, Španjolska, Portugal, Francuska u kojima je udio turizma i transporta visok. Kada se doda prvo tromjesečje, u Hrvatskoj je ostvaren pad od 7,8%", kazao je Marić.
"2021. ne možemo očekivati potpuni oporavak gospodarstva"
Kazao je i da da razvoj događaja u Hrvatskoj i svijetu pokazuje da oporavak neće imati oblik krivulje V.
"Postaje sve jasnije da 2021. ne možemo očekivati potpuni oporavak gospodarstva te će se oporavak preseliti, po svemu sudeći, u 2022.godinu", istaknuo je Marić.
Napomenuo je da u takvim okolnostima ne smije biti ponovljena greška kao u prethodnoj krizi, u kojoj se pad prolongirao šest godina zaredom, tijekom kojih je Hrvatska izgubila 12 posto BDP-a, a nakon toga je trebalo još pet godina da se vrati na razinu prije krize, 2008. godine.
Rebalans proračuna
Odgovarajući na upit novinara, Marić je rekao da ne isključuje do kraja godine rebalans proračuna, kazavši da će do njega doći, ako ništa drugo onda zbog tehničkih promjena u samom organizaciji Vlade (spajanje ministarstava) odnosno proračunskih korisnika.
"Prvo ćemo izaći s ažuriranom procjenom BDP-a za cijelu godinu, ažurirat ćemo prihodnu stranu proračuna, na rashodnoj strani smo već dobar dio ovih povećanih troškova već prepoznali u prvom rebalansu u svibnju, ali ima i nekih od mjera koje tada nisu bile prepoznate. Mi takve vrste povećanih potreba uspijevamo različitim vrstama preraspodjela napraviti, međutim, kada vidimo cijelu sliku, ako bude potrebe i za nekim značajnijim korekcijama u proračunu, a njih u ovome trenutku nema, onda ćemo to učiniti. U najmanju ruku, očekuje nas barem tehnički rebalans, a po potrebi ćemo revidirati i neke druge parametre", kazao je Marić.
Rezanje javne uprave slijedi?
"Ne bih izvukao samo tako jednoznačan zaključak. Sve što se tiče javne uprave, nije to jedina strukturna reforma. Nije samo pitanje broja. I država je poslodavac i ti ljudi imaju svoje obitelji. Treba nam racionalizacija i veća efikasnost", rekao je Marić.
Hoće li biti puno otkaza u privatnom sektoru?
"Do sada toga nije bilo, ali nitko ne može biti tako odriješit i nedvosmislen da sad garantira što će biti dalje. Izazovi su tu", rekao je Marić.
"Mnogi govore o vrućoj jeseni, mi se s izazovima trebamo uhvatiti ukoštac i trebamo učiniti sve da sačuvamo radna mjesta", dodao je.
"Da je lako nije, da će biti lako neće", poručio je Marić.
Uskoro opširnije
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati