Prva sjednica Skupštine Hrvatske zajednice županija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Prva redovita sjednica Skupštine Hrvatske zajednice županija (HZŽ), na kojoj su sudjelovali predstavnici 14 županija članica i nekoliko županija koje još nisu u Zajednici, održana je danas u Opatiji.
Predsjednik HZŽ-a i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina rekao je da je jedan od razloga osnutka te zajednice poboljšanje regionalne i lokalne samouprave i uprave te regionalne suradnje, "smanjenje procesa metropolizacije zemlje i nastojanje da s povećaju prihodi i udjeli županija u odlučivanju, primjerice pri prostornom planiranju". U Zagrebu se ostvaruje oko 52 posto BDP-a Hrvatske, ondje su smještena sjedišta svih državnih služba i tvrtaka, a primjerice u Istarskoj županiji, koja među županijama ima najbolje rezultate, ostvaruje se samo 6,4 posto BDP-a, rekao je Komadina.
Županije se zauzimaju za decentralizaciju i drukčiju raspodjelu državnih prihoda te mjere koje bi omogućile usklađen razvoj i ujednačavanje standarda u svim gradovima, općinama i županijama, nastavio je Komadina. Istaknuo je da se u državnom proračunu može pronaći novac za dodatne županijske prihode.
Rekao je i da HZŽ ne treba biti politički forum, te da bi županije trebale preuzeti više odgovornosti za donošenje odluka koje izravno utječu na život građana.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Na Skupštini je prihvaćen Statut i Poslovnik u radu HZŽ-a.
HZŽ je osnovan nakon sastanka predsjednika i tajnika županijskih skupština 2001., a na poticaj Primorsko-goranske županije. Tada je zaključeno da je potrebno razmotriti uspostavu institucionalne suradnje hrvatskih županija, pa je u Osijeku u svibnju 2003. održana osnivačka skupština HZŽ-a.
(Hina) xhšu yvkn
Predsjednik HZŽ-a i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina rekao je da je jedan od razloga osnutka te zajednice poboljšanje regionalne i lokalne samouprave i uprave te regionalne suradnje, "smanjenje procesa metropolizacije zemlje i nastojanje da s povećaju prihodi i udjeli županija u odlučivanju, primjerice pri prostornom planiranju". U Zagrebu se ostvaruje oko 52 posto BDP-a Hrvatske, ondje su smještena sjedišta svih državnih služba i tvrtaka, a primjerice u Istarskoj županiji, koja među županijama ima najbolje rezultate, ostvaruje se samo 6,4 posto BDP-a, rekao je Komadina.
Županije se zauzimaju za decentralizaciju i drukčiju raspodjelu državnih prihoda te mjere koje bi omogućile usklađen razvoj i ujednačavanje standarda u svim gradovima, općinama i županijama, nastavio je Komadina. Istaknuo je da se u državnom proračunu može pronaći novac za dodatne županijske prihode.
Rekao je i da HZŽ ne treba biti politički forum, te da bi županije trebale preuzeti više odgovornosti za donošenje odluka koje izravno utječu na život građana.
HZŽ je osnovan nakon sastanka predsjednika i tajnika županijskih skupština 2001., a na poticaj Primorsko-goranske županije. Tada je zaključeno da je potrebno razmotriti uspostavu institucionalne suradnje hrvatskih županija, pa je u Osijeku u svibnju 2003. održana osnivačka skupština HZŽ-a.
(Hina) xhšu yvkn
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati