PRVI hrvatski satelit službeno je registriran pri Ujedinjenim narodima (UN).

CroCube je upisan u Registar objekata lansiranih u svemir Ujedinjenih naroda, čime je Hrvatska dobila svoj prvi službeno registrirani svemirski objekt. Iz CroCube tima poručeno je da je ovo važan završetak međunarodnog registracijskog postupka i još jedna velika prekretnica za hrvatski svemirski program.

Država koja registrira satelit zadržava punu pravnu nadležnost i kontrolu nad njim dok se on nalazi u svemiru. Registracija određuje koja država snosi međunarodnu pravnu i financijsku odgovornost ako satelit prouzroči štetu na Zemlji, u zraku ili na drugim svemirskim objektima.

Podaci o satelitu pritom postaju javno dostupni u evidenciji UN-a, što povećava transparentnost i smanjuje sumnje oko nepoznatih objekata u orbiti.

Lansiran krajem 2024. godine

Prvi hrvatski satelit CroCube lansiran je 21. prosinca 2024. godine raketom Falcon 9 iz baze Vandenberg u Kaliforniji. Snimka na kojoj se nazire Hrvatska zabilježena je 28. siječnja 2025. u 8:16 sati po hrvatskom vremenu, nakon čega je preuzeta na računalo te detaljno analizirana kako bi se utvrdilo što se na njoj nalazi.

Voditeljica misije CroCube, Daniela Jović, istaknula je tada da snimke iz svemira snimljene prvim hrvatskim satelitom predstavljaju nevjerojatno postignuće za Hrvatsku, potvrđuju uspješnost misije i otvaraju vrata budućim svemirskim projektima.

"Na snimci koju je poslao iz orbite nazire se teritorij Hrvatske s dijelovima Italije i Slovenije. Iako su veći dijelovi prekriveni oblacima, kroz njih se mogu prepoznati obrisi kopna, masivi i planinski lanci koji oblikuju tu regiju", navela je.

Glavni cilj projekta je potaknuti tehnološki razvoj Hrvatske

CroCube je nanosatelit dimenzija 10 x 10 x 10 cm i mase 1.1 kg koji iz svoje orbite fotografira Zemlju i provodi znanstvena mjerenja.

Glavni je cilj projekta potaknuti tehnološki razvoj Hrvatske i povećati interes za astronomiju i svemirske projekte uz razvoj STEM znanosti i visokotehnološkog poduzetništva.

Sekundarni cilj je prikupiti podatke iz znanstvenog modula hrvatske proizvodnje AstroTron 1000, koji je ugrađen u CroCube i prikuplja podatke o degradaciji mikroelektronike u uvjetima visoke radijacije i ekstremnih temperatura.