ZNANSTVENICI su prvi put pomoću svemirskog teleskopa Hubble pronašli dokaze o vulkanskim aktivnostima na stjenovitom egzoplanetu koje reformiraju njegovu atmosferu. Planet GJ 1132 b ima sličnu gustoću, veličinu i dob kao i Zemlja.

Izgleda da je planet GJ 1132 b u ranom stadiju svog života bio plinoviti svijet s debelim slojem atmosfere. No, intenzivno zračenje njegove vruće, mlade zvijezde ubrzo je odnijelo prvotnu atmosferu vodika i helija te je GJ 1132 b u vrlo kratkom vremenskom razdoblju sveden na golu jezgru veličine Zemlje.

Na iznenađenje astronoma, nova opažanja s Hubblea otkrila su stvaranje sekundarne atmosfere koja je zamijenila onu davno izgubljenu. Ovaj egzoplanet je sada bogat vodikom, cijanovodičnom kiselinom, metanom i amonijakom, a ima i maglicu od ugljikovodika.

"Ova druga atmosfera dolazi s površine i iz unutrašnjosti planeta"

Astronomi smatraju da je otopljeni plašt magme planeta apsorbirao vodik iz izvorne atmosfere i da su ga sada vulkanske aktivnosti postepeno ponovno oslobodile pri čemu je nastala nova atmosfera. Ova nova atmosfera, koja i dalje "curi", odnosno odlazi u svemir, neprestano se nadopunjava iz rezervoara vodika u magmi plašta.

"Ova druga atmosfera dolazi s površine i iz unutrašnjosti planeta, tako da nam je to prozor u geologiju drugog svijeta", kazao je astrokemičar Paul Rimmer sa Sveučilišta Cambridge.

"Prvo smo mislili da će ovakvi ozračeni planeti biti prilično dosadni jer smo vjerovali da su izgubili atmosferu. No kada smo pogledali podatke s Hubblea, shvatili smo da tamo ima atmosfere", rekla je Raissa Estrela, planetarna znanstvenica iz NASA-inog instituta Jet Propulsion Laboratory.

Nalikuje Zemlji, ali ima drugačiju povijest

GJ 1132 b je na određeni način sličan Zemlji, a na drugi dosta različit. Ima sličnu gustoću, veličinu i dob kao naš planet. Oba su na početku imala atmosferu u kojoj dominira vodik i oba su prvo bila vruća nebeska tijela koja su se zatim ohladila. Astronomi čak smatraju da GJ 1132 b ima sličan atmosferski tlak kao i Zemlja, piše ESA.

No, ovi planeti imaju različitu povijest. Naime, Zemlja nije preostala jezgra od davnog mini-Neptuna (planeta manje masivnog od Neptuna, ali sa sličnom gustom atmosferom) te ona kruži na mnogo ugodnijoj udaljenosti od Sunca. GJ 1132 b je toliko blizu zvijezde da se oko nje okrene za otprilike 36 sati. Zbog te je blizine i plimno zaključan, odnosno uvijek je istom stranom okrenut prema zvijezdi; kao i Mjesec prema Zemlji.

"Koliko planeta koji nalikuju Zemlji ima drugačiji početak? Neki mogu krenuti kao mini-Neptuni, čiju atmosferu skida snaga vruće mlade zvijezde. Kada se zvijezda ohladi, ostane gola jezgra planeta. Dakle, imate ovaj mehanizam koji može kuhati i izbacivati atmosferu u prvih 100 milijuna godina, a onda se stvari slegnu. A ako uspijete nakon toga obnoviti atmosferu, možda je možete i zadržati", rekao je astrofizičar Mark Swain iz NASA-inog instituta Jet Propulsion Laboratory.

Ispucana površina

Znanstvenici smatraju da je kora GJ 1132 b izuzetno tanka, možda debela samo stotinu metara. Takva kora je previše slaba da podrži formacije nalik vulkanskim planinama. Njegov ravni krajolik vjerojatno je ispucan poput ljuske jajeta, kroz čije se pukotine oslobađa vodik i drugi plinovi.

"Ako je atmosfera na tom planetu rijetka, to znači da ima površinski tlak sličan Zemljinom i da bi se infracrvenim teleskopom moglo vidjeti i njegovo tlo. To znači da bismo, ako ga promatramo svemirskim teleskopom James Webb, mogli vidjeti ne samo spektar atmosfere, već i spektar površine.  A ako tamo ima vulkanskih aktivnosti i ako su neka područja jako vruća, to znači da će stvarati više emisija i da ćemo možda promatrati stvarnu geološku aktivnost - što je uzbudljivo!", kazao je Rimmer.