RAZORAN potres u Albaniji koji je danas u 3.45 odnio najmanje 22 života, a više od 600 ljudi je ozlijeđeno, uzdrmao je tu državu, ali i cijelu regiju jer nas je ponovno podsjetio na neprestani rizik pod kojim živimo na seizmički aktivnom području.

>> Niz potresa u Albaniji, najmanje 22 mrtvih i 600 ozlijeđenih

Zgrade u Albaniji su se rušile hrpimice i mnogi su ljudi ostali zarobljeni pod ruševinama te su europske zemlje uputile pomoć, a Hrvatska je poslala specijalizirani tim za spašavanje iz ruševina Državne intervencijske postrojbe Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a. 

Seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su ovaj razoran potres s epicentrom kod Drača u Albaniji, u Jadranskom moru, 35 km zapadno od Tirane, na dubini od 10 kilometara. Magnituda potresa iznosila je 6,3 prema Richteru, a intenzitet u epicentru bio je IX. stupnja. Prema dojavi građana, potres se osjetio u širem dubrovačkom području, ali i diljem Dalmacije.

Također, potres se osjetio u cijeloj Crnoj Gori, najjače u Podgorici i Ulcinju, ali i u Makedoniji, Bosni i Hercegovini i Italiji, odnosno u južnoj talijanskoj regiji Pugliji.

Splićani istrčali na ulicu

Nakon potresa sljedilo je još stotinu podrhtavanja.

A tada je, u 10.19, Seizmološka služba Republike Hrvatske zabilježila novi vrlo jak potres s epicentrom kod Blagaja u Bosni i Hercegovini, 75 kilometara južno od Sarajeva, čija je magnituda iznosila 5,4 prema Richteru, a intenzitet u epicentru bio je VI.-VII. stupnja.

Potres se osjetio diljem Dalmacije. Splitski centar 112 zaprimao je brojne telefonske dojave građana iz Splita, Podgore i Makarske koji su osjetili potres. U Splitu se potres pogotovo osjetio na višim katovima zgrada. Neke je Splićane potres toliko uplašio da su istrčali na ulicu. Za sada iz Dalmacije nema podataka o materijalnoj šteti. 

Razlog za strah

Imamo li razloga strahovati od razornih posljedica takvog potresa u Hrvatskoj? U potrazi za odgovorima razgovarali smo s mr. sc. Ines Ivančić, rukovoditeljicom Seizmološke službe koja djeluje u okviru Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Prvo se dogodio potres u Albaniji, pa onda u BiH. Mogu li se takvi potresi dogoditi i kod nas?

Naravno, mogu se dogoditi kod nas i već su se događali.

Kakve bi bile posljedice da se dogodi potres te jačine?

Te jačine su se već događale kod nas i mogu se ponovno dogoditi. U Stonu se 1996. godine dogodio potres magnitude 6, a u Zagrebu 9. 11.1880. Veliki potres koji je bio magnitude 6,2 stupnja po Richteru, s intenzitetom 8 stupnjeva Mercallijeve ljestvice. U to doba u Zagrebu oštećeno je 3678 kuća, štete su bile na svim zgradama, a 13 posto ih je srušeno. Takav potres može se dogoditi kod nas. Jedino što vam nijedan seizmolog na svijetu ne može reći kada će se dogoditi. Mi samo znamo da se događaju i gdje se događaju.

Na fotografiji: Zagrebačka katedrala nakon potresa 1880. godine (autor fotografije: Ivan Standl)

Kako bi sada izgledao takav potres kod nas? Jesmo li spremni za njega?

Većina zgrada u centru Zagreba građena je prije 1963. godine. Nakon skopskog potresa 1963. uvedena su pravila o protupotresnoj gradnji. Koliko se pridržavalo tih pravila, to sigurno više znaju građevinari . To je dobro pitanje. Mislim da bi, što se Zagreba tiče, bila loša situacija.

Koja su područja u Hrvatskoj najugroženija?

Sjeverozapadna Hrvatska, cijelo obalno područje, osobito šire riječko područje i Dalmacija. Što više idemo prema jugu, seizmičnost je još veća. Cijeli dio obalnog područja prema Crnoj Gori i Albaniji je izrazito seizmički aktivno područje. Slika epicentara potresa na stranici Seizmološke službe Geofizičkog odsjeka PMF-a pokazuje gdje se najviše kod nas u Hrvatskoj događaju potresi i popis najjačih potresa.

Imamo li se razloga bojati?

Uvijek se imamo razloga bojati jer potres je takva pojava da zaista može biti jako razorna. Ali nitko ne može reći kada će se dogoditi. Vremenski nikada ne možemo predvidjeti potres jer je to komplicirano. Meteorolozi imaju uvid u ogromna mjerenja pa "fulaju" prognozu. A u našem slučaju vam je to kao da meteorolozi uđu u tunel bez instrumenata pa vam govore kakvo će biti vrijeme. To je otprilike tako. Treba još dugi niz godina izvršiti puno mjerenja da bi se mogla vidjeti zakonitost koja može predvidjeti kad će se dogoditi potres. Mi proučavamo potrese i gdje se oni događaju, godinama na osnovi naših mjerenja radimo izračune hazarda potresa, odnosno opasnosti od potresa na nekom području. Jedina borba protiv potresa je ta da se dobro projektiraju zgrade.

To ne znači da te zgrade ne bi pretrpjele štetu, pa čak i ako su izgrađene po propisima?

Ako je zgrada napravljena vrlo čvrsto seizmički, onda bi izdržala potres, ovisno o području na kojem je izgrađena i ovisno o tlu koje je ispod nje. Trebalo bi za svaku zgradu napraviti seizmičko istraživanje podloge. Nije svejedno kakva se podloga nalazi ispod građevine, je li čvrsta stijena ili nekoliko desetaka metara nanosa. To sve utječe kako će zgrada reagirati na potrese.

Koja je podloga bolja u slučaju potresa?

Bolja je čvrsta stijena, iako i to ima svojih dodatnih zakonitosti. Na to se uvijek mora paziti, posebno kad se radi o svim većim i važnijim zgradama i građevinama kao što su škole, bolnice i mostovi.

Pazi li se na to tijekom gradnje?

To trebate pitati građevinare. Mi smo seizmolozi i gledamo što je ispod. Ako se nas pita, mi možemo reći kakav potres se može dogoditi na određenom mjestu. To je naša odgovornost. Mi s građevinarima radimo i komuniciramo. Osim naših izračuna opasnosti od potresa, postoje i studije rizika od potresa koje vodi Civilna zaštita. To je veliki posao koji se već godinama odvija.