index.hr index.hr

Pula: otvorena Spomen-soba skladatelja Antonija Smareglie

22:30, 05. svibnja 2004.
U sklopu obilježavanja Dana grada Pule večeras je, uz prigodni kulturnoumjetnički program, na pulskom Forumu svečano otvorena Spomensoba skladatelja Antonija Smareglie, pulskog skladatelja rođenog na današnji dan prije 150 godina.

Kako se tom prigodom čulo, dio ostavštine njegovoj rodnoj Puli prije deset godina darovali su njegovi unuci Adua i Silvio Smareglia.

Prigodom inauguracije glazbene zbirke "Knjižnice" 1996. godine jedan je manji dio ostavštine predstavljen javnosti na izložbi pod nazivom "Istarski glazbenici", a nakon njezina zatvaranja ostavština je ponovno pohranjena u arhiv, čekajući kada će konačno biti udomljena u vlastitom prostoru.

Simboličnim presijecanjem vrpce taj je prostor, odnosno Spomen-sobu, večeras otvorio skladateljev prapraunuk Daniele Longo. U njoj će biti smješteni zanimljivi dokumenti koji svjedoče o njegovu burnom životopisu i umjetnosti, a posjetiteljima će biti, među ostalim, omogućeno i slušanje dijelova iz Smareglievih opera.

Izrazivši zadovoljstvo što je bio nazočan večerašnjoj svečanosti, generalni konzul Republike Italije u Rijeci Roberto Pietrosanto naglasio je, kao zanimljivost, da je Smareglia bio rođen kada je Istra bila pod Austro-Ugarskom, umro je pod Italijom, a Spomen-soba otvorena je u Hrvatskoj.

U nastavku večerašnje svečanosti u pulskoj Zajednici Talijana održan je koncert posvećen 150. obljetnici rođenja tog skladatelja, na kojemu su odlomke iz gotovo svih najvažnijih njegovih opera izveli istarski glazbenici: Tatiana Šverko-Fioranti, Elda Krajcar-Percan, Samanta Stell, Aleksandra Golojka, Jadranka Celić, Ronald Braus, te Eleonora Matijašić.

Antonio Smareglia (1854-1929), po majci hrvatskog podrijetla, skladao je 9 opera od kojih su značajnije "Istarska svadba", čija je radnja smještena u Vodnjan, "Der Vassall von Szigeth", "Oceana", te druga djela. Školovao se u Rijeci, Milanu i Beču. Utjecaj Wagnera i sukob s nakladničkom kućom Ricordi uzrokovali su odbojnost talijanske javnosti prema njegovim djelima. Sve do naših dana ostao je slabo poznat hrvatskoj javnsoti.

(Hina) xdsp yjn

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
Učitavanje komentara