Pustara Zlatna Greda u Kopačkom ritu posvađala ekologe i Hrvatske šume

Foto: Zeleni Osijek

EKOLOŠKA Udruga Zeleni Osijek danas je upozorila na prebacivanje vlasništva nad zaštićenom pustarom Zlatna Greda u Kopačkom ritu na Hrvatske šume koje se su u prošlosti javno izjasnile da se protive zaštiti i očuvanju Zlatne Grede.

Udruga Zeleni Osijek je u priopćenju objasnila da su 2003. godine sklopili ugovor o zakupu s Hrvatskim šumama prema kojemu su dobili pravo na korištenje upravne zgrade pustare Zlatna Greda. "Objekt je zatečen u ruševnom stanju, zapuštenom infrastrukturom, propalim vodovodnim i električnim instalacijama. Pristupni most također je bio dotrajao i neupotrebljiv, a okoliš i park neodržavan i devastiran. Mladi grada Osijeka, volonteri i Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek započeli su obnovu i oživljavanje napuštene 'pustare' u šumama Kopačkog rita", pišu iz Udruge i dodaju kako je njihov projekt bio prepoznat od samog početka te su ga financirali američko i britansko veleposlanstvo, Ministarstvo turizma, Ministarstvo zaštite okoliša, USAID, a od 2007. do 2011. godine su povukli i 400 tisuća eura iz europskih fondova.

Lonley Planet uvrstio Kopački rit među 17 najzanimljivijih destinacija Hrvatske

"Od 2001. godine Zeleni Osijek provodi projekte poticanja razvoja 'ekološki odgovornog' eko turizma kako bi potaknuo lokalni razvoj kroz zaštitu prirode. 2006. godine s ciljem povezivanja svojih inovativnih eko turističkih sadržaja (škole u prirodi, vožnje kanuima, biciklističke ture, team building programi u prirodi, fotosafari i promatranje ptica u Kopačkom ritu) sa seoskom turističkom ponudom Baranje, Zeleni Osijek osniva prvu hrvatsku eko turističku agenciju Zlatna Greda d.o.o. Agencija je u vlasništvu udruge, a sav profit se dalje ulaže u održavanje Eko centra i aktivnosti udruge. Programi eko turističke agencije uvrstili su Kopački rit u 17 najzanimljivijih destinacija Hrvatske u novom izdanju najpoznatijeg svjetskog turističkog vodiča – Lonely Planet. Zlatnu Gredu godišnje posjeti preko 3000 učenika, turista, građana i izletnika iz Hrvatske i inozemstva", pišu iz Udruge.

2009. godine je Udruga dobila podršku Ministarstva kulture za daljnjom obnovom zgrade te su im rekli da su u procesu priznavanja Zlatne Grede kao kulturno tradicijske baštine. "Zlatna Greda je u Prostorno planskoj dokumentaciji Parka prirode i Općine Bilje predviđena kao sjeverni ulaz u Park prirode Kopački rit i turističko naselje", pišu iz Udruge te taj navod dokazuju i isječkom iz Prostornog plana općine Bilje. Sve je za udrugu išlo sjajno do ljeta prošle godine kada su dobili informaciju da Uprava Hrvatskih šuma Podružnica Osijek planira "rušenje tradicijskog objekta u centru Zlatne Grede te na njenom mjestu gradnju 'Objekta za prikupljanje, skladištenje i rasijecanje mesa divljači' – 'klaonicu', koja nije u skladu niti sa Prostorno planskom dokumentacijom, mišljenjem konzervatora, ekologa i smjernica Europske komisije".

Pritisci na Udrugu iz Hrvatskih šuma

"Ovim projektom Hrvatskih šuma onemogućava se očuvanje Zlatne Grede kao kulturno-tradicijske baštine Hrvatske te je stoga Zeleni Osijek uputio Zahtjev nadležnim Ministarstvima i Vladi RH za zaustavljanjem rušenja objekata i gradnjom 'klaonice' za divljač", pišu iz Udruge te dodaju kako je 28. listopada Ministarstvo kulture donijelo Rješenje prema kojem je Pustara Zlatna Greda kulturno dobro. "Ovim se Rješenjem osigurava očuvanje tradicijske arhitekture i povećava vrijednost koja će doprinijeti obnovi i oživljavanju", piše u priopćenju Udruge Zeleni Osijek. Nakon Rješenja Ministarstva kulture kojim je spriječena gradnja "klaonice" uslijedili su pritisci i ucjene prema Zelenom Osijeku.

"Zalaganje i doprinos udruge očuvanju kulturne baštine i tradicijskih vrijednosti, Hrvatske šume Podružnica Osijek okarakterizirala je kao štetno za lovno gospodarstvo jer je onemogućilo Hrvatske šume Podružnicu Osijek u rušenju i gradnji spomenutog objekta. Iz tog razloga smatrajući da rad Zelenog Osijeka nije u interesu Hrvatskih šuma udruzi se naložilo uklanjanje objekata na poučnoj stazi Blago močvare za koju je prethodno dobivena Suglasnost Hrvatskih šuma, a koji su izrađeni u sklopu EU projekata", pišu iz Udruge te dodaju kako su im preko medija 17. prosinca prošle godine zaprijetili raskidanjem ugovora o korištenju Eko centra, koji je u vlasništvu Hrvatske, te koji se oprema iz pretpristupnih fondova EU.

"Divlja animalna deponija"

Upozoravaju da su u osam godina za korištenje objekta Hrvatskim šumama uplatili oko 157 tisuća kuna te da će posljedica raskida ugovora biti zatvaranje Eko centra.

"Nakon što se aktualizirao problem rušenja i gradnje spomenutog pogona (kojeg šumari nazivaju hladnjača) u Zlatnoj Gredi, Zeleni Osijek je zaprimio anonimnu dojavu o slučaju 'divlje' animalne deponije odnosno foto dokumentaciju razbacanih trupala divljači pored naselja Tikveš u Parku prirode Kopački rit, nekoliko desetaka metara od postojeće hladnjače kojom upravljaju Hrvatske šume Podružnica Osijek. Na foto dokumentaciji snimljenoj 20. listopada 2009. godine uz raskomadanu divljač na animalnoj deponiji se nalazi i dokumentacija Hrvatskih šuma o skladištenju i pregledu divljači. Između ostalih nameće se i pitanje - Zar spomenuta dokumentacija ne bi trebala biti u arhivi, te potiče li na sumnju u ilegalnu prodaju i odstrjel divljači", pitaju se iz Udruge te dodaju kako su animalne deponije potencijalna mjesta širenja zaraze i onečišćenja podzemnih voda.

"Prema navodu anonimne dojave slučaj je prijavljen Upravi Parka Prirode, a već sutradan 21.listopada 2009. bager je ilegalno sanirao deponiju zatrpavši sve dokaze", pišu iz Udruge te dodaju kako su nakon toga slučaja dobili dojavu i o divljoj deponiji otpada pored lovačke kuće Zlatna Greda kojom upravljaju Hrvatske šume Podružnica Osijek. Otišli su do deponija te su pronašli iskopane rupe pune komunalnog otpada, kosti životinja, ambalaže i plastike samo desetak metara dalje od lovačkog doma.

Prijenos vlasništva s Hrvatske na Hrvatske šume

"Od 2003. godine, od kada je Zeleni Osijek prisutan u prostorima Zlatne Grede, Hrvatske šume nisu ulagale u održavanje ili razvoj pustare, na bilo koji način. Većina objekata je u derutnom stanju, krovovi prokišnjavaju, a u pustari se nalazi niz starih i nekoliko novih deponija komunalnog otpada. U prosincu 2010.godine Zeleni Osijek je osigurao 15 tisuća kuna za volonterske akcije čišćenja deponija Zlatne Grede. Na akcijama je sudjelovalo 25 volontera te su očišćene neke od deponija. Poziv za sudjelovanje u akcijama upućen je i Hrvatskim šumama Podružnici Osijek, no na poziv nam nije odgovoreno niti su sudjelovali u čišćenju", pišu iz Udruge.

Hrvatske šume su uložile žalbu na rješenje Ministarstva kulture koje je utvrdilo da je Zlatna Greda kulturno dobro, a iz Udruge su 12. prosinca doznali da je u procesu prijenos "vlasništva nad svim objektima u Zlatnoj Gredi" sa Hrvatske na Hrvatske šume. "Ucjene i prijetnje od strane Hrvatskih šuma Podružnice Osijek prema udruzi Zeleni Osijek smatramo pritiscima na demokratsko i slobodno civilno društvo", pišu iz Udruge te dodaju kako im je neshvatljivo da pred ulazak u EU, u Hrvatskoj se još uvijek sukobljavaju interesne grupacije unutar državnih struktura s "boljitkom društva u cjelini".

Pitaju se zašto se prenosi vlasništvo nad zaštićenim kulturnim dobrom i po kojem Rješenju te zašto se s prijenosom vlasništva počelo pred kraj mandata prošle vlasti i pred parlamentarne izbore. "Ovim putem Zeleni Osijek apelira na relevantne institucije da zaštićena pustara Zlatna Greda ostane u vlasništvu Hrvatske s upravljanjem koje će osigurati ekološku i kulturološku revitalizaciju pustare i na opću korist u smjeru održivog razvoja Baranje. Prirodnim resursima kojima upravljaju državne tvrtke treba se upravljati na ekološki održiv način i na dobrobit zajednice i države u cjelini", zaključuju iz Udruge Zeleni Osijek.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara