HRVATSKA će 1. siječnja 2023. godine postati 20. članica eurozone, što predstavlja vrhunac procesa započetog prije nešto više od pet godina.

Još krajem listopada 2017. održana je velika konferencija na kojoj je predstavljen prijedlog Strategije za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj. Time je označen i početak široke javne rasprave o uvođenju eura, kada je i proklamiran vladin cilj da Hrvatska prvi korak ka uvođenju eura, ulazak u Europski tečajni mehanizam II (ERM II), ostvari 2020. godine, kada i predsjeda EU.

Strategiju su izradili stručnjaci Hrvatske narodne banke (HNB) i vlade, uz naglasak da su koristi od uvođenja eura trajne i značajne, a troškovi uglavnom niski i jednokratni.

Strategija je konačno usvojena na sjednici vlade 10. svibnja 2018. godine, kada je tadašnja potpredsjednica vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić kao rok u kojem bi se euro mogao uvesti navela razdoblje od pet do sedam godina.

Hrvatska je početkom srpnja 2019. uputila pismo namjere o ulasku u ERM II, koje su u ime RH potpisali ministar financija Zdravko Marić i guverner HNB-a Boris Vujčić.

Uz pismo je dostavljen i Akcijski plan, kojim se Hrvatska obvezala na provedbu 19 mjera i reformi u šest područja, uključujući daljnje jačanje supervizije bankovnog sustava uspostavom bliske suradnje između HNB-a i Europske središnje banke (ESB), jačanje okvira za provođenje makroprudencijalne politike uvođenjem eksplicitnog mandata za mjere usmjerene na zajmoprimce, jačanje okvira za sprječavanje pranja novca, unapređenje sustava prikupljanja, obrade i objave statističkih podataka, poboljšanje upravljanja u javnom sektoru te smanjenje administrativnog i financijskog opterećenja za gospodarstvo.

Hrvatska je Akcijski plan za pridruživanje ERM II-u i bankovnoj uniji ispunila u roku i u potpunosti, objavio je na sjednici vlade u svibnju 2020. predsjednik vlade Andrej Plenković.

U srpnju 2020. ulazak u Europski tečajni mehanizam II (ERM II)

ESB i Europska komisija su 10. srpnja 2020. objavili da je Hrvatska ušla u ERM II, a da je HNB uspostavio blisku suradnju s ESB-om. Ulazak u ERM II uslijedio je nepunih tjedan dana nakon pobjede HDZ-a i koalicijskih partnera na parlamentarnim izborima.

ERM II se naziva i "čekaonicom za euro", zemlje kandidatkinje u njemu moraju provesti najmanje dvije godine, što je značilo mogućnost da Hrvatska euro može uvesti već 1. siječnja 2023. godine. Pritom, naglasak je i na ispunjavanju tzv. kriterija iz Maastrichta, odnosno kriterija nominalne konvergencije, a to su stabilnost tečaja, stabilnost cijena, stabilnost kamatnih stopa, uz dva važna indikatora koja se tiču javnih financija - deficit proračuna i javni dug.

Ulazak Hrvatske u ERM II nije omela ni pandemija koronavirusa, iako su njene posljedice predstavljale velik izazov za javne financije.

Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom

Guverner HNB-a Vujčić je 11. studenoga 2020. na sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura predstavio Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom, dokument koji je opisivao sve što je potrebno napraviti, uključujući aktivnosti dionika iz privatnog i javnog sektora, kako bi se stvoriti uvjeti da Hrvatska uvede euro s prvim danom 2023. godine, pri čemu mu je kao temeljno načelo istaknuta zaštita potrošača.

Ono je između ostalog podrazumijevalo da će se zamjena kuna u euro provesti bez troška za građane, poduzeća i državu, isključivo po fiksnom tečaju konverzije. Vlada je taj plan usvojila 23. prosinca, dok je zadnjeg dana 2020. imenovala i upravljački odbor te nositelje i voditelje šest koordinacijskih odbora za provedbu plana.

Odabir motiva i najboljih dizajna za eurokovanice s hrvatskim motivima U 2021. se tako krenulo s ispunjavanjem i tehničkih kriterija za uvođenje eura, iako se naravno sama konačna odluka o ulasku nije mogla znati sve do srpnja iduće godine.

Tako, nakon provedenog javnog savjetovanja o motivima za nacionalnu stranu RH na kovanici eura, koje je trajalo od 1. do 15. srpnja 2021. godine, Komisija za novac HNB-a je 21. srpnja utvrdila konačni prijedlog, a predloženi motivi su bili šahovnica, geografska karta Hrvatske, kuna, glagoljica i Nikola Tesla.

Pritom je šahovnica kao motiv određena kao zajednička podloga na svim kovanicama, a ostali motivi na apoenima su raspoređeni tako da će na kovanici od dva eura biti prikazana geografska karta Hrvatske, na jednom euru motiv kune, na 50, 20 i 10 centi Nikola Tesla, a na jednom, dva i pet centa naći će se motiv glagoljice.

Motivi na kovanicama

O motivima su se putem internetske stranice euro.hr mogli izjašnjavati i građani, a upravo zahvaljujući njihovim glasovima, na eurokovanici je osvanuo i lik Nikole Tesle.

Početkom kolovoza 2021. HNB je raspisao natječaj za izbor dizajna nacionalne strane eurokovanica, a javnosti su 4. veljače ove godine predstavljeni najuspješniji dizajni, za koje su autori dobili i izdašne novčane nagrade.

No, ubrzo je izbio popriličan skandal jer se pokazalo da je autor dizajna kovanice s motivom životinje kune kao predložak neovlašteno koristio fotografiju jednog škotskog fotografa. Autor je naposljetku svoj prijedlog povukao, raspisan je novi natječaj samo za dizajn te kovanice od jednog eura, a početkom svibnja ove godine je predstavljeno i odabrano rješenje.

Konačne odluke europskih institucija

Sredinom siječnja 2022. predstavljen je i u javno savjetovanje upućen prijedlog zakona o euru, a predstavljene su i smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom.

Tada je između ostalog najavljeno da će od 5. rujna ove godine biti obvezno iskazivanje cijena i u kunama i eurima za sve poslovne subjekte, kao jedan od mehanizama zaštite potrošača od neopravdanog podizanja cijena, a da će se to dvojno iskazivanje protegnuti i na cijelu 2023. godinu. Hrvatski sabor je 13. svibnja usvojio Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj. Za zakon je glasovalo 117 zastupnika, 13 je bilo protiv, a jedan je bio suzdržan.

Više od mjesec dana ranije, vlada je na sjednici krajem ožujka 2022. objavila izvršenje devet mjera u četiri područja, preuzetih ulaskom u ERM II, koja se odnose na jačanje okvira za sprječavanje pranja novca, jeftinije i jednostavnije poslovno okruženje, poboljšano upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu i jačanje stečajnog okvira.

Konačno, ESB i Komisija su 1. lipnja 2022. objavili da Hrvatska zadovoljava konvergencijske kriterije, da je njezino zakonodavstvo u potpunosti usklađeno sa zahtjevima iz Ugovora o EU i Statuom Europskog sustava središnjih banaka/Europske središnje banke, te da je spremna postati 20. članicom europodručja od 1. siječnja 2023. godine.

Od tzv. mastriških kriterija, najveći fokus je bio na onom stabilnosti cijena, odnosno inflaciji, koja je počela u Europi i svijetu rasti zbog posljedica pandemije koronavirusa, a kasnije i agresije Rusije na Ukrajinu.

Pritom, Hrvatska je u posljednjih 12 mjeseci imala stopu inflacije od 4.7 posto, što je bilo ispod referentne vrijednosti od 4.9 posto. Naime, za zadovoljavanje tog kriterija, inflacija nije smjela biti viša od 1.5 posto od referentne vrijednosti, koja se temelji na prosječnoj inflaciji u tri zemlje članice EU s najmanjom inflacijom. To su tada u proteklih godinu dana bile Finska, Francuska i Grčka, pri čemu su iz izračuna bile isključene Malta i Portugal, u kojima je inflacija zbog specifičnih razloga znatno odstupala od europskog prosjeka.

"Zelenim" svjetlom od Komisije i ESB-a Hrvatskoj je otvoren put ka članstvu u eurozoni.

Još su sredinom lipnja Euroskupina i Vijeće EU donijeli preporuku da Hrvatska uvede euro od 1. siječnja, uslijedile su podrške hrvatskom članstvu i od Europskog vijeća te Europskog parlamenta, a naposljetku, 12. srpnja je Vijeće za ekonomske i financijske poslove EU (Ecofin) usvojilo tri pravna akta koja su bila potrebna da Hrvatska postane nova članica eurozone, između ostalog i odluku o stopi konverzije kune u euro po središnjem paritetu 1 euro = 7.53450 kuna.

U međuvremenu, 5. srpnja, objavljeno je da potpredsjednik vlade i ministar financija Zdravko Marić podnosi ostavku na svoje dužnosti, no još je imao priliku nazočiti toj sjednici Ecofina, što je apostrofirao i kao svojevrsnu "točku na i" svojih mandata.

Na odluku Ecofina su podizanjem rejtinga reagirale i tri vodeće kreditne rejting agencije - Standard&Poor's, Fitch i Moody's, čime je Hrvatska ujedno ostvarila i najviši investicijski rejting u povijesti po sve tri agencije.

Sve spremno za ulazak u eurozonu

U cijelom procesu uvođenja eura održano je i 19 sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, u kojem su osim predstavnika vlade i HNB-a sjedili i predstavnici banaka, poslodavaca i sindikata. 

U srijedu, 28. prosinca, održana je i posljednja sjednica Vijeća prije ulaska u eurozonu, a na njoj su svi ključni akteri, od predstavnika HNB-a i vlade, pa do čelnika Fine i Hrvatske pošte te najvećih banaka koje posluju u Hrvatskoj, izvijestili da su odrađene sve potrebne predradnje i da su svi sustavi spremni za prelazak na novu valutu.

Guverner Vujčić je tako između ostalog izvijestio da je dosad otkovano 400 milijuna eurokovanica s nacionalnim motivima, što je proces započet u srpnju u Hrvatskoj kovnici novca u Svetoj Nedelji. 

Veliki logistički napor zamjene valuta prati i povlačenje sadašnjih kuna iz optjecaja, tu je riječ o otprilike 1.1 milijardu komada kovanica te 500 milijuna novčanica, a Vujčić je rekao da su se kovanice već počele odlagati u skladište vojarne "1. gardijska brigada Tigrovi - Croatia", koje će tamo biti tri godine, nakon čega će se prodati kao sirovina. Novčanice će se pak rezati na strojevima HNB-a.

HNB je s prvom predopskrbom kovanicama i novčanicama eura krenuo tri mjeseca prije 1. siječnja, čime su bile obuhvaćene banke, Fina i Hrvatska pošta, dok je distribucija paketa eurokovanica prema građanima počela 1. prosinca, koji su dosad kupili 682 tisuće tih paketića, pojedinačne vrijednosti 100 kuna.

Vujčić je izvijestio i da je nabavljena sva predviđena količina novčanica eura, a opskrba poslovnih subjekata, koju obavljaju banke, je pri kraju.

Osim zakonske obveze dvojnog iskazivanja cijena, koja je nastupila 5. rujna, poslovni subjekti su od 16. kolovoza bili pozvani i na pristupanje Etičkom kodeksu, čiji cilj je omogućiti pouzdanu i transparentnu zamjenu hrvatske kune eurom. Njemu je do 28. prosinca pristupilo 1.006 poslovnih subjekata, pri čemu je dodijeljeno 15.485 naljepnica za njihove poslovne objekte, izvijestio je ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.

Također, radi upoznavanja građana sa svim aspektima uvođenja nove valute, vlada i HNB su na jesen provele informativne i edukativne kampanje koje su obuhvatile sve veće hrvatske gradove.

Kada je riječ o zakonodavnim aktivnostima vezanima za uvođenje eura, ministar financija Marko Primorac je na jučerašnjoj sjednici vijeća za euro izvijestio da je zbog uvođenja eura izmijenjeno 70 zakona, a usklađivanje zakonodavstva nastavit će se i u 2023. godini.