KRAJ prosinca donio je novu pojačanu vojnu i diplomatsku aktivnost oko rata u Ukrajini. Ponovno je u fokusu američki predsjednik, koji je "suvereno" preuzeo ulogu glavnog "pokrovitelja" mirovnih pregovora. Prije tri dana održan je telefonski razgovor između ruskog i američkog predsjednika, prije sastanka predsjednika Trumpa s ukrajinskim predsjednikom na Floridi.

Razgovor je prema dostupnim informacijama trajao tek 15-ak minuta, a opisan je kao prijateljski. Prema izjavama visokih dužnosnika, oba predsjednika su iskazala interes za napredovanjem prema mirnom, dugoročnom rješenju sukoba.

Dogovor s Kremljom

Prema onome što je vidljivo iz medija i raznih izjava, predsjednik Putin je iznio detaljne argumente o važnosti oslanjanja na prethodne dogovore između dviju administracija, naglašavajući da privremeno primirje, što je prijedlog Ukrajine i EU, produžuje sukob.

Istaknuto je da konačan prekid rata zahtijeva hrabru političku odluku Kijeva, naročito zbog ruskog zahtjeva da ukrajinske snage napuste Donbas. Ključno je da su dogovorene formiranje dvije radne skupine - jedna sigurnosna i druga za ekonomska pitanja, s početkom rada u siječnju 2026. godine.

Bitka za Donbas ulazi u ključnu fazu

Istog dana održan je sastanak predsjednika Trumpa i predsjednika Zelenskog na Floridi. Obojica su izrazila optimizam o napretku prema mirovnom sporazumu, ali je ključna točka - Donbas, ostala neriješena.

Međutim, razgovor dolazi u trenutku kada se ukrajinska vojska povlači iz Sjeverska i nakon što je bitka za aglomeraciju Pokrovska riješena. Bitka za Donbas dolazi do ključne, završne faze, odnosno do linije Kramatorsk-Slavjansk.

Rusi plasirali neuvjerljivu informaciju o napadu na Putinovu rezidenciju

Idućeg dana pojavila se informacija koju je plasirao ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov o napadu dronovima na državnu rezidenciju ruskog predsjednika u Novgorodskoj oblasti.

Prema izjavama iz Kremlja, Trump je bio "šokiran i ogorčen" tom viješću te dodao da je dobro da američka administracija nije odobrila isporuku Tomahawk projektila. Ministar Lavrov je spomenuo da takva akcija neće ostati bez odgovora. Unatoč tome, Rusija i SAD su se složili nastaviti dijalog i suradnju.

Kao i kod svake slične akcije u ovom ratu, ponovno se otvorilo pitanje istinitosti i odgovornosti za napad na rezidenciju. Predsjednik Zelenski je rezolutno odbio povezanost Kijeva s tim napadom. Optužio je Rusiju da pokušava ugroziti sva diplomatska postignuća Ukrajine i SAD-a te je spomenuo da Rusija zapravo ne želi poduzeti ključne korake za završetak rata.

Prilično je očito da su Rusi izmislili napad

Osim izjave Zelenskog, pojavile su se i analize koje pokazuju ključne nedosljednosti u službenim verzijama ruskih ministarstava. Npr. ministar Lavrov je izjavio da je Ukrajina lansirala 91 dron, dok se u izvješću ruskog ministarstva obrane navodi obaranje 41 drona iznad Novgorodske oblasti, 49 je presretnuto iznad Brjanske i jedan iznad Smolenske oblasti.

Ukupno ih je 91, ali s različitim fokusom. Također, ne poklapaju se ni vremena napada. Prema Lavrovu, radi se o noćnom napadu, dok iz ministarstva obrane tvrde da je napad bio u jutarnjim satima između 7 i 9 sati. Od ostalih dokaza, nema dostupnih videozapisa, izjava lokalnih građana o upozorenjima, fotografija ostataka dronova i sl. Također, ISW ističe da ovaj napad nema tipične pokazatelje ukrajinskih udara.

Novi razgovor Putina i Trumpa

Istog dana uslijedio je još jedan telefonski razgovor predsjednika Trumpa i predsjednika Putina. Prema pisanjima, američki predsjednik je detaljno informirao ruskog predsjednika o rezultatima razgovora na Floridi.

Američka je strana u tom razgovoru inzistirala na pokretanju "stvarnih" koraka Ukrajine prema konačnom rješenju. Ruska strana pak smatra da su neki postignuti dogovori između Ukrajine i SAD-a ostavili prostor Ukrajini da izbjegne neke točke iz početnog plana (plan od 20 točaka).

Istog dana je predsjednik Putin održao sastanak u Kremlju s načelnikom Glavnog stožera Valerijem Gerasimovom i ostalim zapovjednicima. Gerasimov je izvijestio ruskog predsjednika o tome što je ruska vojska zauzela u 2025. godini. Naglasak je bio na daljnjem "faznom" zauzimanju Donbasa, Zaporoške i Hersonske oblasti.

Što Rusi pokušavaju?

Sve ove poruke iz Kremlja doživljavaju se kao dio ruske strategije za jačanje pozicije u pregovorima, posebno kada je riječ o teritorijalnim ustupcima. Uz to, ovo je i opravdanje (ili prijetnja) za eventualnu eskalaciju. Ukratko, Kremlj želi pregovore voditi iz pozicije "moći".

S druge strane, Kijev je sve bliže pristanku na značajne teritorijalne ustupke. Iako se to možda ne očituje kroz formalno odstupanje, povlačenje snaga iz određenih gradova i mjesta svakako je dio političke, a ne strogo vojne taktike.

Ipak, događaji pokazuju da je rat još uvijek daleko od kraja, a kako se čini, ključna će biti sposobnost američke administracije da uravnoteži pritisak na obje strane bez da sukob dodatno eskalira.