Nastala konfuzija oko primirja, SAD tvrdi jedno, Rusi drugo. Javio se i Zelenski
GLASNOGOVORNIK Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je američki predsjednik Donald Trump osobno zatražio od Putina da se suzdrži od napada na Kijev na tjedan dana kako bi se stvorili povoljni uvjeti za pregovore. Na pitanje je li Putin pristao na taj prijedlog, Peskov je odgovorio: "Da, naravno. Bio je to osobni zahtjev predsjednika Trumpa."
Ključni događaji:
- Trump: Osobno sam zamolio predsjednika Putina da tjedan dana ne puca na Kijev te na gradove i naselja. Pristao je
- Moskva tvrdi da se obustava odnosi isključivo na Kijev i traje do nedjelje (1. veljače)
- Ukrajina navodi da ne postoji službeni sporazum o primirju
- Zelenski tvrdi da tijekom noći nije bilo napada na energetsku infrastrukturu, ali da su napadi na gradove nastavljeni
- Rusi tvrde kako su zauzeli tri ukrajinska sela
- Temperature bi u Kijevu u narednim danima mogle pasti i do -30
- Analitičari smatraju da bi se moglo raditi samo o kratkom prekidu vatre
U međuvremenu, Kina navodno pomaže Rusiji u razvoju hipersoničnih projektila, koji su već korišteni u sukobu.
>> Opširnije
Ukrajinski ministar obrane Mihajlo Fedorov izvijestio je o "produktivnom razgovoru" koji je putem videoveze vodio sa svojim nizozemskim kolegom, zahvalivši na pruženoj podršci. Fedorov je na društvenoj mreži X naveo da su ključne teme bile "proširenje Linije dronova, jačanje protuzračne obrane i povećanje zrakoplovnih sposobnosti".
Također je istaknuo konkretne rezultate partnerske pomoći na terenu. "Jedinice Linije dronova eliminiraju svaki četvrti neprijateljski cilj na bojišnici. Podrška partnera donosi mjerljive rezultate. Zahvalni smo na podršci", poručio je ukrajinski ministar.
Idući sastanak Kontaktne skupine za obranu Ukrajine održat će se 12. veljače u sjedištu NATO-a u Bruxellesu, a sazivaju ga Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačka. Bit će to 20. po redu sastanak ovog saveza, izvijestio je NATO.
Što je Kontaktna skupina?
Kontaktna skupina je savez koji čini 57 zemalja, uključujući sve 32 članice NATO-a te Europsku uniju, piše Sky News. Osnovana je kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu koja je započela 2022. godine.
Novi nizozemski premijer Rob Jetten odlučno odbacuje pregovore s Rusijom dok traje agresija na Ukrajinu, obećavajući nastavak pune potpore Kijevu i pozivajući na snažniju i neovisniju Europu.
>> Opširnije
Američko Ministarstvo obrane sklopilo je ugovor vrijedan 235 milijuna dolara s belgijskom tvrtkom za održavanje borbenih zrakoplova F-16, uključujući i one koji su isporučeni Ukrajini.
>> Opširnije
Nakon Trumpove objave o dogovoru s Putinom o tjedan dana primirja, Moskva tvrdi da se odnosi samo na Kijev do nedjelje. Zelenski inicijativu zove prilikom, a ne sporazumom, dok se napadi nastavljaju.
>> Opširnije
Mađarski premijer Orbán tvrdi da EU želi primiti Ukrajinu do 2027. zbog proračuna, što Europu, po njemu, uvlači u rat i oduzima novac.
>> Opširnije
Jedna osoba je poginula, a pet ih je ozlijeđeno u ruskom granatiranju grada Hersona.
Volodimir Zelenski rekao je da nije bilo udara na energetske ciljeve, ali da je Rusija napala s 111 dronova i jednom balističkom raketom.
Pogoci su zabilježeni na najmanje 15 lokacija, dok je 80 dronova srušeno.
Među pogođenim ciljevima bili su napuštena administrativna zgrada i skladište u blizini Harkiva, kao i privatna stambena kuća u Zaporižji.
U napadima je u Harkivskoj regiji također poginula jedna osoba, a jedna je ozlijeđena.
Lokalne vlasti u Hersonskoj regiji izvijestile su i da je u napadu na putnički autobus poginuo vozač, dok je pet osoba ozlijeđeno.
Ruski "teroristi" ubili jednu osobu u napadu na minibus u Hersonskoj regiji, kaže guverner
Jedna osoba je poginula nakon što su "ruski teroristi" napali minibus u Hersonskoj regiji.
Guverner regije Oleksandr Prokudin objavio je na Telegramu da je u napadu jedna osoba ubijena, dok je "pet osoba ozlijeđeno u granatiranju".
U međuvremenu, u ruskim napadima na Harkiv poginula je 47-godišnja osoba, a 52-godišnja je ozlijeđena.
U ruskom raketnom napadu oštećena je tvornica tvrtke Philip Morris u Harkivu. Nije bilo žrtava jer su zaposlenici bili u skloništima. Tvornica ne radi od početka invazije 2022. godine.
>> Opširnije
Volodimir Zelenski izjavio je da Rusija tijekom prošle noći nije napadala ukrajinska energetska postrojenja, u trenutku kada se govori o mogućem kratkoročnom prekidu vatre na inicijativu Donalda Trumpa.
Ukrajinski predsjednik pritom je dodao da su napadi na energetsku infrastrukturu ipak zabilježeni "jučer poslijepodne" u nekoliko regija te da je Rusija sada dio udara preusmjerila na logistiku.
"Napadi dronovima na obične zgrade u gradovima i dalje traju", poručio je Zelenski.
Dodao je i da je balistički projektil pogodio Harkivsku regiju, pri čemu su oštećena skladišta civilne proizvodnje u vlasništvu američke tvrtke.
Prema njegovim riječima, dronovi tipa Shaheed napali su Zaporižju, dok su dronovima pogođeni i ciljevi u Hersonskoj regiji.
Ranije je Kremlj objavio da je Vladimir Putin pristao obustaviti napade na ukrajinske gradove do 1. veljače, navodeći da je to bio osobni zahtjev američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je rekao da je od Putina tražio suzdržavanje od dalekometnih napada koji su Ukrajini prekinuli opskrbu strujom i grijanjem.
Predsjednik Zelenski kaže da Kijev nema službene informacije o dogovoru Trumpa i Putina na Aljasci, ali ima signale da se raspravljalo o Donbasu, što je naštetilo obrani Ukrajine.
>> Opširnije
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski naglasio je da između Kijeva i Moskve ne postoje izravni dogovori o zaustavljanju ruskih napada na ukrajinski energetski sektor, iako se razgovori o toj temi i dalje vode, uključujući i u Abu Dhabiju.
>> Opširnije
Njemački kancelar Friedrich Merz razgovarao je telefonom s Volodimirom Zelenskim, pri čemu je, kako je priopćeno, osudio "kontinuirano, sustavno i brutalno razaranje ukrajinske civilne energetske infrastrukture" koje provodi Rusija.
Zelenski je u razgovoru zahvalio Njemačkoj na zimskom paketu pomoći, koji uključuje dodatnu potporu protuzračnoj obrani, ali i isporuku kogeneracijskih postrojenja i generatora. Ta pomoć, istaknuto je, pomaže civilnom stanovništvu Ukrajine da preživi ruske napade.
Merz i Zelenski pozdravili su napore usmjerene na prekid vatre, a njemački kancelar je ponovio da Njemačka podržava "pravedan i trajan mir za Ukrajinu".
Zelenski je pritom ponovio da ne postoji službeni dogovor o prekidu napada na energetske ciljeve između Ukrajine i Rusije te poručio da će Ukrajina uzvratiti istom mjerom ako Rusija doista prestane napadati njezinu energetsku infrastrukturu.
Kremlj je potvrdio da je pristao obustaviti napade na ukrajinske gradove do 1. veljače, čime su potvrđena ranija izvješća da bi moglo doći do privremenog zatišja kako bi se ublažile posljedice ekstremne hladnoće u zemlji.
Ovo je sve što zasad znamo o tom mogućem prekidu vatre.
Odakle je došla ideja?
Američki predsjednik Donald Trump rekao je jučer da je zatražio od Vladimira Putina da tjedan dana ne napada Kijev zbog ekstremnih vremenskih uvjeta te da je ruski predsjednik na to pristao. Ne zna se koliko je vremena prošlo od njihovog razgovora, a Putin je pristao obustaviti napade do 1. veljače. Prema riječima vojnog analitičara Michaela Clarkea, SAD je još prošlog tjedna na razgovorima u Abu Dhabiju prvi put predložio zamrzavanje zračnih napada.
Zašto je to potrebno?
Ukrajinska državna meteorološka služba jučer je najavila nagli pad temperatura, koje bi u idućim danima mogle pasti i do -30 stupnjeva Celzija. Istodobno, tisuće ljudi ostale su bez grijanja nakon što je Rusija pojačala ciljane napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu. Ministar energetike Denis Šmihal opisao je situaciju kao najtežu energetsku krizu od zime 2022. godine. Šefica europske diplomacije Kaja Kallas upozorila je da Ukrajini prijeti “humanitarna katastrofa”.
Što kaže Rusija?
Kremlj je jutros potvrdio da je Vladimir Putin pristao obustaviti napade na ukrajinske gradove, ali isključivo do 1. veljače. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je Trump “osobno zamolio predsjednika Putina da se tjedan dana suzdrži od napada na Kijev kako bi se stvorili povoljni uvjeti za pregovore”.
Što kaže Ukrajina?
Volodimir Zelenski izjavio je ranije danas da ne postoji službeni sporazum o prekidu napada na energetske ciljeve između Ukrajine i Rusije, ali je poručio da će Kijev uzvratiti istom mjerom ako Rusija doista zaustavi napade.
Može li doći do stvarnog prekida vatre?
Clarke smatra da su i Rusija i Ukrajina zainteresirane za privremenu stanku u zračnim napadima. No naglašava da je vremenski okvir koji nudi Kremlj vrlo kratak, što znači da bi se moglo raditi tek o “kratkoj pauzi” kako bi se premostilo razdoblje pregovora. Dugoročno, obje strane i dalje imaju interes nastaviti napade.
Rusko ministarstvo obrane tvrdi da su njegove snage zauzele tri ukrajinska naselja.
Navodi se da su ruske postrojbe preuzele kontrolu nad Richneom i Ternuvateom u jugoistočnoj ukrajinskoj regiji Zaporižja te nad Berestokom u istočnoj regiji Donjeck.
Te tvrdnje zasad nisu neovisno potvrđene.
Kremlj tvrdi da je Vladimir Putin pristao obustaviti napade na ukrajinske gradove do 1. veljače.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je: "Mogu reći da je predsjednik Trump doista osobno zatražio od predsjednika Putina da se suzdrži od napada na Kijev na tjedan dana kako bi se stvorili povoljni uvjeti za pregovore."
"To je sve što mogu reći o tom pitanju", dodao je.
Na pitanje je li Putin pristao na taj prijedlog, Peskov je odgovorio: "Da, naravno. Bio je to osobni zahtjev predsjednika Trumpa."
Trump je ranije na sastanku kabineta rekao da je zamolio Putina da se suzdrži od dalekometnih napada koji su Ukrajinu ostavili bez struje i grijanja, u trenutku kada bi se temperature mogle spustiti i do -30 stupnjeva Celzija.
Dodao je da je Putin na to "pristao".
Estonija predlaže zabranu ulaska u EU za bivše ruske vojnike koji su se borili u Ukrajini, smatrajući ih sigurnosnom prijetnjom.
>> Opširnije
Ukrajinska prijestolnica ove je zime zapala u humanitarnu krizu zbog niskih temperatura i ruskih napada na energetsku mrežu, koji su velik dio stanovništva ostavili bez struje, grijanja i vode.
Do ovog mjeseca nestanci struje u Kijevu nakon ruskih udara odvijali su se prema unaprijed utvrđenim rasporedima, no taj se ionako krhak sustav u siječnju raspao.
Neki stanovnici ostajali su bez električne energije i do 30 sati u komadu, dok stotine zgrada uopće nemaju grijanje, u trenucima kada su se vanjske temperature spuštale i do -20 stupnjeva Celzija, a očekuje se još hladniji val.
Ukrajinska državna meteorološka služba jučer je najavila nagli pad temperatura u idućim danima, do čak -30 stupnjeva.
Ministar energetike Denis Šmihal stanje je opisao kao najtežu energetsku krizu od zime 2022. godine.
Kao odgovor na krizu, vlasti su otvorile oko 1300 takozvanih “točaka nepobjedivosti”, šatorskih skloništa koje je organizirala država, gdje se građani mogu skloniti od hladnoće.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko ranije je pozvao stanovnike da, ako mogu, napuste grad nakon smrtonosnih ruskih napada početkom mjeseca, dodavši prošlog tjedna da je to dosad učinilo oko 600.000 ljudi.
Oko 378 zgrada u Kijevu i dalje je bez grijanja, objavio je gradonačelnik Kijeva.
Vitalij Kličko naveo je na Telegramu da se većina tih zgrada nalazi u velikom naselju Troješčina na sjevernoj, lijevoj obali grada.
"Jučer je prvih 100 zgrada u Troješčini ponovno priključeno na grijanje. Tijekom noći priključeno je još 50", poručio je.
Dodao je da gradske komunalne službe i energetske tvrtke nastavljaju raditi u različitim dijelovima grada kako bi se grijanje vratilo u domove stanovnika Kijeva.
Uz skepticizam oko toga je li Vladimir Putin doista pristao privremeno obustaviti napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, Volodimir Zelenski ranije se osvrnuo i na informacije da ga je ruski predsjednik navodno pozvao u Moskvu.
Zelenski kaže da je spreman na sastanak čelnika u bilo kojem formatu, ali ne i u Moskvi, ocijenivši takvu opciju "nemogućom".
Dodao je da se s Putinom ne bi sastao ni u Bjelorusiji, zemlji koja ima snažne veze s Kremljem.
"Apsolutno mi je nemoguće sastati se s Putinom u Moskvi. To bi bilo isto kao da se s njim sastajem u Kijevu", rekao je.
"Mogu ga jednako tako pozvati u Kijev – neka dođe. Javno ga pozivam, ako se, naravno, usuđuje."
Facebook
Google
