RUSIJA će zatražiti značajne izmjene nacrta mirovnog plana koji su dogovorile Ukrajina i Sjedinjene Američke Države, tvrdeći da trenutni prijedlog ne zadovoljava ključne ruske interese. Moskva plan od 20 točaka vidi tek kao početnu točku za daljnje pregovore, otkrio je izvor iz Kremlja za Bloomberg.

Ključni ruski zahtjevi

Prema izvoru, Moskva smatra da planu "nedostaju odredbe važne za Rusiju i ne odgovara na mnoga pitanja". Kremlj posebno inzistira na "jamstvima protiv budućeg širenja vojnog saveza NATO na istok" te traži obvezu o neutralnom statusu Ukrajine u slučaju njezinog ulaska u Europsku uniju.

Osim toga, Rusija je nezadovoljna zbog "nedostatka ograničenja" veličine ukrajinskih oružanih snaga i vrsta naoružanja koje smije posjedovati. Na popisu zahtjeva su i "jasna jamstva" u vezi sa statusom ruskog jezika u Ukrajini, kao i ukidanje zapadnih sankcija te rješavanje sudbine ruske imovine zamrznute na Zapadu.

Izvor je dodao kako Rusija trenutni dokument smatra "prilično tipičnim ukrajinskim planom", ali da će ga "proučiti hladne glave".

Zelenski nudi velike ustupke

Podsjetimo, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski jučer je prvi put javno iznio sadržaj mirovnog plana od 20 točaka dogovorenog sa Sjedinjenim Državama. Tom je prilikom naglasio da Ukrajina ne prihvaća zahtjev za odricanjem od članstva u NATO-u, što je bilo uključeno u raniji plan od 28 točaka. Zelenski je također otkrio da nacrt sporazuma ne predviđa ukidanje američkih sankcija protiv Rusije, ali da ih Washington namjerava postupno ukidati nakon završetka rata.

Zelenski je dodao kako očekuje odgovor Moskve nakon što američka strana stupi u kontakt s Kremljom. Ukrajinski predsjednik također je raspravljao o detaljima sigurnosnih jamstava između Ukrajine, Sjedinjenih Država i europskih zemalja, koja bi činila ključni dio svakog mirovnog sporazuma s Rusijom.

Nacrt sporazuma od 20 točaka predstavlja skraćenu verziju prvotnog plana od 28 točaka o kojem su SAD prethodno razgovarale s ruskom stranom. Zelenski je u svojim izjavama predstavio ono što ukrajinska strana smatra prihvatljivim kompromisom za povlačenje svojih trupa iz dijelova Donjecke regije koje trenutno ne drže ruske snage.

To područje uključuje "pojas utvrda", odnosno ukrajinske utvrđene gradove poput Kramatorska i Slavjanska, koji trenutno stoje na putu bilo kakvom potencijalnom ruskom napredovanju dublje u unutrašnjost Ukrajine. Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je izjavio da Ukrajina mora praktički ustupiti cijelu Donjecku oblast kako bi mirovni plan uspio.

Objašnjavajući stav svoje zemlje, ukrajinski predsjednik rekao je da bi Rusija morala povući svoje snage s teritorija ekvivalentnog onome koji bi ustupile ukrajinske trupe, čime bi se stvorila demilitarizirana zona oko nekih od sadašnjih bojišnica.

"Ako ovdje uspostavimo slobodnu ekonomsku zonu, a ona predviđa praktički demilitariziranu zonu - što znači da se teške snage uklanjaju s ovog područja - i udaljenost, na primjer, iznosi 40 kilometara (moglo bi biti pet, 10 ili 40 kilometara) - tada, ako su ova dva grada, Kramatorsk i Slavjansk, naša slobodna ekonomska zona, Rusi bi morali povući svoje trupe u skladu s tim za pet, 10 ili 40 kilometara," rekao je Zelenski.

Ako Rusija opet napadne, SAD i Europa će odgovoriti

Među ostalim ključnim točkama nacrta plana koje je Zelenski iznio, uključujući predložene izmjene Kijeva, nalaze se potvrda suvereniteta Ukrajine i sporazum o nenapadanju između Rusije i Ukrajine, kao i sigurnosna jamstva koja bi Ukrajini pružili SAD, NATO i europske države, a koja bi, prema Zelenskom, "odražavala članak 5" - temeljno načelon uzajamne obrane NATO-a.

Plan bi predviđao vojni odgovor i ponovno uvođenje sankcija Moskvi ako Rusija napadne Ukrajinu, ali jamstva bi bila povučena ako Ukrajina pokrene napad na Rusiju ili bez provokacije otvori vatru na ruski teritorij.

Plan također uključuje paket za poslijeratni gospodarski oporavak Ukrajine, uključujući osnivanje Ukrajinskog razvojnog fonda za ulaganja u tehnologiju, podatkovne centre i umjetnu inteligenciju, kao i ulaganja američkih tvrtki u ukrajinski sektor prirodnog plina. Zelenski je procijenio ukupne ekonomske gubitke uzrokovane ratom na 800 milijardi dolara.

Predlaže se i kompromisno rješenje za rad nuklearne elektrane Zaporižja, trenutno pod ruskom kontrolom, prema kojem bi elektranom upravljalo zajedničko američko-ukrajinsko poduzeće. Pedeset posto proizvedene električne energije išlo bi Ukrajini, a ostatak bi raspoređivao SAD. Planom se traži i povlačenje ruskih trupa iz Dnjepropetrovske, Mikolajivske, Sumske i Harkivske regije.

Cijeli proces bio bi formaliziran pravno obvezujućim sporazumom, čiju bi provedbu nadziralo i jamčilo Vijeće za mir kojim bi predsjedao američki predsjednik Donald Trump, a potpuni prekid vatre stupio bi na snagu odmah nakon što se sve strane usuglase.

Referendum kao konačna potvrda

Kontrola teritorija ostaje najsloženije pitanje svakog sporazuma. Zelenski je opširno govorio i o mogućem nacionalnom referendumu u Ukrajini kojim bi se formalizirao kraj rata.

"Ljudi bi tada mogli birati: odgovara li nam ovaj kraj ili ne?" rekao je. "To bi bio referendum. Referendum zahtijeva najmanje 60 dana. I potreban nam je pravi prekid vatre na 60 dana; inače ga ne možemo održati. Drugim riječima, referendum ne bi bio legitiman." Zelenski je dodao da se od ljudi koji žive na teritorijima pod kontrolom Rusije ne može očekivati da pošteno glasaju.

"Ali na teritoriju koji kontroliramo, gdje se pravni i pošteni referendum zapravo može provesti, proces glasanja i pripreme - baš kao, usput rečeno, s potencijalnim izborima o kojima naši partneri govore - mora se odvijati u sigurnim uvjetima," rekao je. "Bez sigurnosti, legitimitet je također upitan. Sve to objašnjavamo našim partnerima."

Napori SAD-a i reakcija Kremlja

Mirovni napori Trumpove administracije, predvođeni posebnim izaslanikom SAD-a Steveom Witkoffom i zetom američkog predsjednika Jaredom Kushnerom, posljednjih tjedana bilježe polagan napredak. Tijekom vikenda, ukrajinska delegacija predvođena tajnikom Vijeća za nacionalnu sigurnost Rustemom Umerovim i izaslanik Kremlja Kiril Dmitriev sastali su se odvojeno sa svojim američkim kolegama u razgovorima koje je Witkoff opisao kao "konstruktivne i produktivne".

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je danas da je Dmitriev Putinu podnio "detaljan izvještaj o rezultatima svog putovanja u Miami". "Na temelju tih informacija, Moskva će formulirati svoje sljedeće korake i nastaviti kontakte u vrlo bliskoj budućnosti putem postojećih kanala", rekao je. Peskov je odbio ulaziti u detalje, rekavši da Moskva smatra "kontraproduktivnim" raspravljati o pregovorima u medijima.