RUSIJA i Ukrajina smatraju da su izgledi za oživljavanje mirovnih pregovora uz posredovanje SAD-a minimalni, čak i nakon što završi rat na Bliskom istoku, doznaje Financial Times od izvora upućenih u stavove obiju strana.

Vladimir Putin fokus je prebacio na osvajanje još više ukrajinskog teritorija silom. Planira dodatno proširiti svoje zahtjeve onog trenutka kada Rusija uspostavi potpunu kontrolu nad ključnom regijom Donbas. Dužnosnici u Kijevu istovremeno smatraju da su sada manje ranjivi na pritisak SAD-a koji ih gura prema brzom i nepovoljnom dogovoru. Razlog tome je zaustavljanje ruskog napredovanja i nanošenje sve veće štete neprijatelju udarima dronova duboko iza linije fronte.

Galerija

Iako je predsjednik Donald Trump prošlog tjedna izjavio kako su "svakim danom sve bliže" dogovoru nakon kratkog prekida vatre, izvori tvrde da nijedna strana više ne vidi smisao u nastavku tih razgovora. Američki dužnosnici pak uporno poriču da su ikada pokušali pritisnuti Ukrajinu.

Kijev izgubio vjeru u Washington

U Ukrajini vjeruju da su pregovori zapeli još u veljači nakon posljednje runde razgovora. Tamošnji su dužnosnici frustrirani jer Washington nije uspio natjerati Putina da ublaži svoje prohtjeve. "Američka strana nije izvukla apsolutno nikakav napredak od Rusije", rekao je jedan ukrajinski dužnosnik za Financial Times, dodavši: "Sve o čemu se moglo pregovarati, već je odrađeno."

Rusija je prošlog tjedna poručila da daljnji razgovori nemaju smisla osim ako se Ukrajina potpuno ne povuče iz Donbasa, regije na istoku zemlje koju Moskva većim dijelom kontrolira. "Istina je da Rusija i dalje pokušava izvojevati pobjedu na bojnom polju dok se čvrsto drži svojih maksimalističkih zahtjeva", ocijenio je visoki njemački diplomat. "Ruski postupci u potpunosti proturječe bilo kakvoj navodnoj spremnosti na pregovore."

Iako gube vjeru u uspjeh, i Putin i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski trude se zadržati Trumpa uključenim u proces. "SAD ostaje angažiran u diplomatskom procesu", izjavio je Zelenski u ponedjeljak, priznavši pritom kako je "jasno da rat u Iranu sada odvlači najveću pozornost Amerike i njezina predsjednika". Dodao je ipak kako vjeruje da američki narod i dalje želi okončanje rata u Europi.

Putin odbija europske posrednike

Ukrajinski i ruski dužnosnici nastavili su se odvojeno sastajati sa Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom, Trumpovim izaslanicima, koji bi uskoro trebali posjetiti obje zemlje. Međutim, Putin je odbio ponude za europsko posredovanje, kao i molbe Kijeva za sastankom na neutralnom terenu, što baca sumnju na to koliko mu je zapravo stalo do mira.

Prošlog je vikenda sugerirao bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Schrödera kao mogućeg sugovornika, opisavši ga kao "vođu kojem vjeruju i koji o nama nije govorio ružne stvari". Kaja Kallas, šefica diplomacije EU-a, odgovorila je kako "ne bi bilo mudro" dopustiti Putinu da sam bira predstavnika Europe, istaknuvši da Schröderova bliskost s Kremljom znači da bi on praktički "sjedio s obje strane stola". Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha kratko je poručio: "Kategorički se protivimo takvoj kandidaturi."

Ruska ranjivost na ukrajinske udare dronovima, zbog čega je Moskva prošlog vikenda održala krnju verziju parade povodom Dana pobjede, kao i spori napredak na bojišnici, nisu poljuljali Putinovo uvjerenje da će se ukrajinska fronta srušiti.

"Konačni poraz neprijatelja"

Na rijetkoj konferenciji za novinare u subotu, Putin je ustvrdio da se njegova vojska - koja je prvi put u gotovo 20 godina paradirala bez oklopnih vozila - fokusira na "konačni poraz neprijatelja". Taj će poraz, tvrdi on, doći uskoro usprkos zapadnoj potpori Kijevu. Izrazio je uvjerenje da se ukrajinski otpor invaziji bliži kraju. "Složili su se pomoći i počeli raspirivati sukob s Rusijom koji još traje. Mislim da se stvari privode kraju, ali to je i dalje ozbiljna stvar", poručio je ruski predsjednik.

Vodeći ruski zapovjednici uvjerili su Putina da njihove snage mogu zauzeti cijeli Donbas do jeseni, doznaje Financial Times od osoba u kontaktu s liderom Kremlja te prema ukrajinskim obavještajnim procjenama. Nakon toga, Putin planira dodatno podići cijenu bilo kakvog primirja eskalacijom teritorijalnih zahtjeva.

Vadim Skibicki, zamjenik šefa ukrajinske vojne obavještajne službe, izjavio je prošlog mjeseca da bi uspjeh u Donbasu omogućio Kremlju da traži još više. Putin bi tada mogao inzistirati na predaji Hersona i Zaporižje - regija koje je Rusija tvrdila da je anektirala 2022., iako su njihovi veliki dijelovi i dalje pod ukrajinskom kontrolom. Na summitu s Trumpom na Aljasci prošlog ljeta, Putin je nudio zamrzavanje linije fronte u te dvije regije, ali samo pod uvjetom da se ispune svi njegovi ostali zahtjevi.

Putin opsjednut Donbasom: "Ne želi stati, cilj je i dalje zauzimanje Kijeva"

Vladimir Putin postao je fiksiran na potpuno zauzimanje Donbasa, iako je u ranijim fazama rata u privatnim krugovima pokazivao spremnost na zamrzavanje sukoba na trenutnim linijama fronte, doznaje Financial Times od izvora koji su u izravnom kontaktu s ruskim predsjednikom.

"Nagovarao sam ga da završi rat na trenutnim linijama. Ali on uporno ponavlja: 'Ne, oko ovoga ne mogu raditi kompromise'", otkrio je jedan od izvora. Iako regije Herson i Zaporižja za Putina nemaju istu "simboličku važnost" kao Krim ili Donbas, one i dalje ostaju ključni fokus ruskih ratnih napora.

Rusko napredovanje puževim korakom

Unatoč Putinovim ambicijama, proboj na bojišnici i dalje se čini dalekim. Rusko napredovanje usporilo je na "pužev korak", dok Ukrajina istovremeno nanosi sve veću štetu ruskim snagama, kako na samoj fronti, tako i duboko u pozadini.

"Ukrajinska vojska pojačava udare duboko u neprijateljski teritorij. Mete su ruska logistika, skladišta streljiva i baze u kojima borave vojnici", izjavio je za Financial Times Dmitro Putiata, pripadnik ukrajinskih Snaga bespilotnih sustava. Prema njegovim riječima, ti napadi u kombinaciji s udarima dronova na opskrbne rute uzrokuju ozbiljne poremećaje u rotaciji ruskih trupa te nestašice opreme.

Stvarni ciljevi: Od Kijeva do Odese

Zauzimanje Hersona i Zaporižje za Putina bi predstavljalo još veći izazov od Donbasa. Najveći gradovi tih regija nalaze se s druge strane rijeke Dnjipro, na teritoriju s kojeg su se ruske snage povukle ili ga nikada nisu ni kontrolirale. Ipak, izvori uključeni u neslužbene pregovore o okončanju rata tvrde da su Putinove stvarne ambicije puno veće.

Vjeruje se da Putin i dalje želi uspostaviti dominaciju nad Ukrajinom barem do rijeke Dnjipro, što bi uključivalo zauzimanje Kijeva i ključne luke Odese. "Oni mu govore da se Ukrajinci muče, da im se fronta ruši i da su ostali bez ljudi. Zapamtite, plan je oduvijek bio zauzimanje Kijeva. Taj zadatak je postavljen i mora se izvršiti", rekao je jedan od sugovornika za Financial Times.

"Sigurnosna zona" bez kraja

Sam Putin je prošle subote natuknuo da bi ruski teritorijalni apetiti mogli ići i dalje od trenutnih službenih zahtjeva. Na pitanje znače li ukrajinski napadi dronovima da Rusija mora proširiti "sigurnosnu zonu" dublje u ukrajinski teritorij, Putin je bio zagonetan, ali jasan.

"Sami ste odgovorili na pitanje. Moramo se osigurati da nitko nikome ne prijeti, i to je to", poručio je ruski lider, sugerirajući da će se "sigurnosna zona" micati onoliko daleko koliko Moskva procijeni da je potrebno kako bi bila izvan dosega ukrajinskog oružja.