Putin šalje vojsku u istočnu Ukrajinu
PREMA odluci koju je danas potpisao ruski predsjednik Vladimir Putin, ruska vojska bit će poslana na istok Ukrajine u "mirovnu misiju". Naime, odluka o priznanju dva proruska separatistička teritorija kao neovisne države uključuje i odredbu prema kojoj će ruska vojska u tim republikama "održavati mir".
Pojednostavljeno, to znači da je Vladimir Putin odlučio poslati rusku vojsku na istok Ukrajine. Još uvijek se ne zna koliko vojnika Putin šalje u Ukrajinu, kad će točno prijeći granicu i što će točno tamo raditi. EU, Amerika i Britanija odmah su najavile sankcije Rusiji.
Posljednjih dana došlo je do eskalacije situacije između Rusije i Ukrajine, a paralelno s time stižu dramatične izjave zapadnih sila o tome da je invazija Rusije na Ukrajinu pitanje trenutka i da se sprema potpuni napad.
Ključni događaji danas:
- Putin je poslao rusku vojsku u "mirovnu misiju" u dvije proruske separatističke republike na istoku Ukrajine
- Putin potpisao priznanje Donbasa u izravnom TV obraćanju, EU i SAD odmah najavile sankcije
- Rusija priznaje pobunjene ukrajinske regije kao neovisne republike, potvrdio je Kremlj
- Desetak europskih avioprijevoznika objavilo je da suspendira ili otkazuje letove u Ukrajinu
- Velika Britanija kaže da je ruski "plan invazije već počeo"
- Ruske snage stvaraju popise identificiranih Ukrajinaca koji će biti ubijeni ili poslani u logore u slučaju invazije, navodi se u pismu koje je SAD poslao šefici UN-a za ljudska prava. Kremlj odbacuje te optužbe
- Rusija tvrdi da je ubila pet ukrajinskih "sabotera", Kijev to negira
- Macron pokušava dogovoriti summit Joea Bidena i Vladimira Putina. Biden je pristao uz uvjet da Rusija ne izvede invaziju, a Putin kaže da još nema konkretnih planova za sastanak
- SAD ima obavještajne podatke koji ukazuju na to da su ruskim zapovjednicima poslane naredbe da krenu s napadom na Ukrajinu, prema dvojici američkih dužnosnika i još jednom izvoru upoznatom s američkim obavještajnim službama
- Nove satelitske snimke Maxara pokazuju pojačanu aktivnost među ruskim postrojbama u blizini sjeveroistočne granice Ukrajine
- Prema posljednjoj procjeni američkih obavještajnih službi, Rusija sada ima blizu 75% svojih konvencionalnih snaga usmjerenih protiv Ukrajine
- Zapovjedništvo združenih snaga Ukrajine je objavilo da su separatisti koje podržava Rusija pokrenuli "tešku vatru" na vlastiti teritorij u nastojanju da "lažno optuže oružane snage Ukrajine i dodatno eskaliraju situaciju"
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba na Twitteru je obavio da Ukrajina traži hitan sastanak Vijeća sigurnosti UN-a zbog "ilegalnih poteza Rusije".
"Već smo poslali zahtjev Vijeću", napisao je Kuleba.
Premijer Andrej Plenković i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova večeras su osudili rusko priznanje samoproglašenih ruskih republika na istoku Ukrajine.
"Osuđujemo rusko priznanje samoproglašenih regija Donjecka i Luhanska koje predstavlja kršenje međunarodnog prava i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine. Zajedno s partnerima iz EU, izražavamo solidarnost s predsjednikom Ukrajine i ukrajinskim narodom", napisao je Plenković.
MVEP u objavi na Twitteru navodi da takav potez ruskog predsjednika Vladimira Putina "krši ukrajinski teritorijalni integritet, međunarodno pravo, Sporazume iz Minska i potkopava diplomatsko rješenje" krize.
"Čvrsti smo u podršci ukrajinskom suverenitetu", naglašavaju u MVEP-u.
>> Opširnije
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres rekao je večeras u priopćenju da rusku odluku o priznanju neovisnosti ukrajinskih separatističkih teritorija smatra "povredom teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta Ukrajine".
Ona je "nespojiva s načelima Povelje UN-a", dodao je UN-ov glavni tajnik u tekstu.
>> Opširnije
Ruski predsjednik Vladimir Putin je nakon priznanja Donjecka i Luganska naredio Ministarstvu vanjskih poslova da uspostavi diplmatske odnose s regijama koje Rusija od danas smatra neovisnim državama.
Ministrica vanjskih poslova Velike Britanije objavila je da će ta zemlja sutra objaviti nove sankcije Rusiji kao odgovor na "kršenje međunarodnog prava i napad na suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine".
Stigla je prva reakcija američkog šefa diplomacije Antonyja Blinkena na Putinovo priznanje proruskih separatista na istoku Ukrajine.
"Priznanje tzv narodnih republika Donjecka i Luganska zahtijeva brz i čvrst odgovor. Poduzet ćemo prikladne korake u koordinaciji s partnerima", napisao je Blinken na Twitteru.
Kako javlja BBC News, Putinova odluka o priznanju separatističkih teritorija na istoku Ukrajine sadrže odredbu prema kojoj će ruska vojska "raditi na očuvanju mira" u tim područjima.
U odluci se ne specifira što to točno znači, ali BBC navodi kako stručnjaci u Ukrajini i Rusiji navode kako Putin sada i službeno može poslati vojsku u pobunjenička područja na istoku Ukrajine. Još uvijek se ne zna koliko vojnika Putin šalje u Ukrajinu, kad će točno prijeći granicu i što će točno tamo raditi.
Moskva je dosad u mnogo navrata odbacivala optužbe Ukrajine i njezinih zapasnih saveznika da je ruska vojska već u Donjecku i Lugansku.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron osudio je odluku ruskog kolege Vladimira Putina da prizna neovisnost proruskih separatističkih regija na istoku Ukrajine i zatražio da se Moskvi uvedu ciljane europske sankcije, priopćila je Elizejska palača.
>> Opširnije
Ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je slanje ruske vojske u istočnu Ukrajinu. Kako se navodi u zapovijedi Ministarstvu obrane koju je potpisao večeras, ruska vojska kreće u "mirovnu misiju".
Putin je rusku vojsku poslao u Donjeck i Lugansk, dvije prororuske pobunjeničke republike koje je Putin danas priznao kao neovisne države. Vojska je poslana kako bi "održavala mir", navodi se u zapovijedi.
Njemačka se večeras pridružila nizu zemalja koje rusko priznanje dviju ukrajinskih odmetnutih regija smatraju "besramnim kršenjem međunarodnog prava" i namjerava odgovoriti na taj potez.
>> Opširnije
BBC je objavio zanimljivu mini-analizu Putinova obraćanja javnosti. Velik dio televizijskog obraćanja Vladimira Putina zvučao je kao iz noćne more. Bila je to vizija Ukrajine kao zemlje koja je ekonomski na koljenima, potpuno korumpirana, zemlje koja želi ne samo nuklearno oružje nego i druge vrste oružja za masovno uništenje, zemlje koja je nezahvalna za sve što joj je Rusija pružila od raspada SSSR-a.
To nije ništa novo za Putina. Prošlog ljeta napisao je podulji članak u kojem je iznosio više-manje iste argumente.
No, to ne znači da Putinov govor nije bio šokantan. Ako ništa drugi, svi oni koji su sumnjali u to mogli su se uvjeriti da Putin govori iz sasvim drugačije perspektive. To nije bila samo drugačija verzija povijesti, to je bio govor iz paralelnog svemira, navodi BBC.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij će se putem televizije obratiti javnosti nakon hitnog sastanka Vijeća za obranu i sigurnost.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg oštro je danas osudio rusko priznanje odmetnutih proruskih regija Donjecka i Luganska na istoku Ukrajine.
Stoltenberg je optužio Rusiju da si priznanjem stvara opravdanje za novu invaziju.
"Moskva nastavlja potpirivati sukob na istoku Ukrajine pružajući financijsku i vojnu pomoć separatistima. Pokušava i režirati preduvjete da još jednom napadne Ukrajinu", rekao je glavni tajnik NATO-a.
>> Opširnije
Američki predsjednik Joe Biden uskoro će potpisati izvršnu redbu kojom će zabraniti "nova ulaganja, američko financiranje i trgovinu" s dvije odmetnute regije istočne Ukrajine koje je ruski predsjednik Vladimir Putin daas priznao neovisnim entitetima, objavila je Bijela kuća.
Uredbom će se "također dati ovlasti za nametanje sankcija bilo kojoj osobi odlučnoj da djeluje u tim područjima Ukrajine", priopćila je glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki. Dodala je da će uslijediti još mjera, ali da su one odvojene od sankcija koje su Sjedinjene Države i njihovi saveznici pripremali u slučaju ruske invazije na Ukrajinu.
>> Opširnije
Europska unija će uvesti sankcije svim osobama koje su uključene u "ilegalni čin" priznanja separatističkih regija Luganska i Donjecka, potvrdili su visoki dužnosnici EU-a za njemačku agenciju dpa.
>> Opširnije
"Priznanje dva separatistička teritorija u Ukrajini je direktno kršenje međunarodnog prava, teritorijalnog integriteta Ukrajine i sporazuma u Minsku. EU i partneri će reagirati jedinstvom, čvrstoćom i odlučnošću u solidarnosti s Ukrajinom", napisala je na Twitteru Ursula von der Leyen, predsjednica Europe komisije.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je priznao neovisnost proruskih separatista u Ukrajini nakon što se u gotovo jednosatnom govoru obrušio na Ukrajinu i Zapad koji je po njegovu mišljenju tu zemlju pretvorio u poprište rata.
"Mislim da je nužno donijeti takvu odluku koja je odavno sazrela: odmah priznati neovisnost Narodne republike Donecka i Narodne republike Luhanska", rekao je u televizijskom obraćanju, zatraživši od ruskog parlamenta da "potvrdi tu odluku i ratificira ugovor o prijateljstvu i pomoći s tim dvjema republikama". Putin je dodao da vjeruje da će Zapad uvesti sankcije Moskvi neovisno o njezinim potezima u vezi s Ukrajinom i dodao da njegova zemlja ima pravo odgovoriti.
Također je istaknuo da Rusija ima pravo braniti svoju sigurnost i dodao da se nikada neće odreći svoje suverenosti i nacionalnih vrijednosti. Putin je rekao da su NATO-ovi centri za obuku u Ukrajini prerasli u vojne baze i da Moskva potencijalno članstvo Ukrajine u NATO-u smatra izravnom prijetnjom.
Okomivši se na Ukrajinu, rekao je da su neonacisti u usponu, da su rašireni oligarhijski klanovi i da je bivša sovjetska republika američka kolonija s marionetskim režimom. Ruski predsjednik je opisao istočnu Ukrajinu kao drevno rusko tlo.
Dok je Putin govorio za drvenim uredskim stolom koji je bio okružen ruskim zastavama, pala je vrijednost ruske rublje, valute koja je već pod pritiskom zbog velike ruske vojne prisutnosti blizu Ukrajine.
Ruski predsjednik Vladimir Putin priznao je proruske pobunjeničke teritorije Donjeck i Luhansk kao neovisne republike. Priznanje je prvo najavljeno u priopćenju Kremlja u kojem stoji da je Putin obavijestio lidere Francuske i Njemačke da namjerava potpisati odluku kojom će Donjeck i Luhansk priznati kao neovisne države.
"Nužno je da donesem odluku koja je trebala biti donesena davno prije - da odmah priznam neovisnost i suverenitet narodnih republika Donjecka i Luhanska", rekao je Putin te zatražio od Dume da podupre njegovu odluku. Potom je potpisao odluku.
>> Opširnije
Mada je Rusija rasporedila više od 100.000 vojnika uzduž granica Ukrajine, postoje razlozi zbog kojih Rusija možda neće napasti tu zemlju.
>> Opširnije
Britanskog premijera Borisa Johnsona su novinari na press konferenciji koju je držao o ukidanju covid-mjera pitali o Putinovom priznaju Donjecka i Luhanska neovisnim državama.
"To je flagrantno kršenje međunarodnog prava te suverenosti i integriteta Ukrajine. To je odbacivanje sporazuma iz Minska i jako mračan nagovještaj onog što dolazi", rekao je Johnson.
Putin je na kraju govora koji je trajao više od 40 minuta rekao kako Rusija priznaje proruske separatističke regije kao neovisne države, dodavši kako je to trebalo napraviti i ranije.
Na samom kraju Putin je pred kamerama potpisao odluku o priznanju Donjecka i Luhanska neovisnim državama.
"Siguran sam da ću za ovakvu odluku imati podršku ruskog naroda. Hvala vam", zaključio je Putin.
Putin govori već pola sata, tek sad su na red došli Amerika i NATO. Podsjetimo, jedan od ruskih zahtjeva je da se NATO obveže da Ukrajina nikad neće postati članica tog saveza.
"NATO i SAD su pretvorile Ukrajinu u ratno područje", rekao je Putin.
"Primanje Ukrajine u NATO bila bi direktna prijetnja sigurnosti Rusije. U posljednjih nekoliko mjeseci u Ukrajinu su poslane velike količine zapadnog oružja. Ako se Ukrajina domogne oružja za masovno uništenje, globalna situacija će se drastično promijeniti, ne možemo to ignorirati", rekao je Putin, dodavši kako se "Ukrajina planira domoći nuklearnog oružja".
Rat u Ukrajini traje skoro osam godina. U ovom nominalno građanskom ratu ruski separatisti, koji su zauzeli dio pokrajine Donbas na istoku Ukrajine i proglasili paradržave Donjeck i Luhansk, ni u jednom trenutku nisu ostali bez modernog ruskog naoružanja. Unatoč ruskim poricanjima, brojni dokazi s terena ukazuju na to da ih ruska vojska aktivno podupire.
Ukrajinska vojska nije pokušala osloboditi taj teritorij u tih osam godina ili barem nakon sklapanja sporazuma u Minsku 2014. i 2015.
>> Opširnije
Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell rekao je da će predložiti uvođenje sankcija protiv Rusije ako prizna neovisnost dviju odmetnutih ukrajinskih pokrajina Luganska i Donjecka.
>> Opširnije
"Ukrajinske oligarhe nije briga za narod, oni služe geopolitičkim interesima Zapada", rekao je Putin, pa dodao da "Ukrajina nije uspjela razviti stabilnu državnost".
"Ukrajina je svedena na status kolonije u kojoj vlada marionetski režim", govori Putin. Događaje iz 2014., kad su Ukrajinci svrgnuli proruskog predsjednika, Putin je nazvao "pučem".
"Nema neovisnih sudova u Ukrajini. Sudovi služe suzbijanju slobode govora", rekao je ruski predsjednik koji zvuči kao da se kandidira za predsjednika Ukrajine.
Govorio je o cijenama vode i komunalija u Ukrajini, o nezaposlenosti, siromaštvu i korupciji.
"Modernu Ukrajinu je stvorila Rusija, boljševička Rusija. Ukrajina nama nije samo susjedna zemlja. Ona je neodvojiv dio naše povijesti, u kojoj žive naši prijatelji i rodbina", rekao je Putin. Situaciju na istoku Ukrajine nazvao je "kritičnom".
"Današnja Ukrajina mogla bi se zvati po Vladimiru Iljiču Lenjinu, on ju je stvorio", rekao je Putin u TV obraćanju. "Ukrajina je geopolitička fikcija koju je 1920-ih stvorio Staljin. Ta zemlja je pokradena kolapsom SSSR-a", dodao je.
Podsjetimo, Putin je svojevremeno raspad SSSR-a nazvao "geopolitičkom katastrofom".
Krenulo je Putinovo televizijsko obraćanje javnosti.
Evo što još stoji u priopćenju Kremlja o telefonskim razgovorima s Macronom i Scholzom, u kojima ih je obavijestio da će "uskoro" potpisati odluku o priznanju separatističkih republika u istočnoukrajinskoj regiji Donbas.
"Vladimir Putin informirao je predsjednika Francuske i kancelara Njemačke o rezultatima sjednice Vijeća za sigurnost Ruske Federacije. Na sjednici se razmatrala trenutna situacija u Donbasu u kontekstu zahtjeva Dume za priznanjem Narodne Republike Donjeck i Narodne Republike Luhansk. Danas su vodstva DNR-a i LNR-a apelirala da ih se prizna kao suverene", stoji u priopćenju Kremlja.
Prema priopćenju Kremlja, Macron i Scholz su "izrazili svoje razočarenje ovakvim razvojem događaja. U isto vrijeme izrazili su spremnost da nastave s razgovorima".
Francuski predsjednik Emmanuel Macron sazvao je hitnu sjednicu Vijeća za obranu, objavila je Elizejska palača.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij na Twitteru je napisao: "S obzirom na izjave izrečene na sastanku Vijeća sigurnosti Ruske Federacije, obavio sam hitne konzultacije s Emmanuelom Macronom i Olafom Scjholzom te sazvao sjednicu Nacionalnog vijeća za sigurnost i obranu."
Ujedinjeni narodi su nakon Putinove odluke o priznaju separatista upozorili da bi "jednostrani potezi mogli potkopati suverenitet Ukrajine", javlja AFP.
Njemački premijer Olaf Scholz održava hitne razgovore s "najbližim partnerima" nakon što je Putin priznao neovisnost separatističkih regija. Scholz je, podsjetimo, ranije upozorio Putina da bi priznanje proruskih pobunjenika bilo "unilateralno kršenje mirovnog sporazuma", navodi se u priopćenju iz ureda Olafa Scholza.
Putin će priznati proruske pobunjeničke teritorije kao neovisne republike, potvrdio je Kremlj. Kako se navodi u priopćenju Kremlja, Putin je obavijestio lidere Francuske i Njemačke da namjerava potpisati odluku kojom će Donjeck i Luhansk priznati kao neovisne države.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij sazvao je sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost, javlja AFP.
Lokalni ukrajinski dužnosnici objavili su da je u granatiranju grada Novoluganska, koji je pod kontrolom Ukrajine te se nalazi oko 35 kilometara od Donjecka, koji je pod kontrolom proruskih separatista, poginulo dvoje civila i jedan vojnik. Prema istim izvorima, ranjena su četiri ukrajinska vojnika.
Ruski predsjednik Vladimir Putin obratit će se javnosti putem televizije, objavili su prorežimski ruski mediji. Navode kako će se to dogoditi "uskoro".
Putin je, podsjetimo, najavio da će danas donijeti odluku o tome hoće li ili neće priznati neovisnost proruskih separatističkih republika u istočnoj Ukrajini.
Podsjetimo, proruski pobunjenici u samoproglašenim državicama u istočnoukrajinskoj regiji Donbas, Narodnoj republici Donjeck i Narodnoj republici Luhansk, bore se protiv ukrajinske vojske od 2014. godine ali Moskva ih službeno nije priznala kao neovisne države.
Ukrajina i zapad strahuju da bi, ako ih Putin odluči priznati, to moglo voditi slanju ruske vojske na istok Ukrajine. Denis Pušilin i Leonin Pašečnik, lideri pobunjeničkih republika, danas su javno apelirali na Putina da ih prizna.
Vodeći ruski dužnosnici danas su na sastanku ruskog Vijeća sigurnosti rekli da bi Rusija to trebala napraviti.
Američki dužnosnici kažu da su potezi koje Moskva povlači na terenu konzistentni s pripremama za invaziju Ukrajine, javlja CNN.
Dužnosnik upoznat s najnovijim obavještajnim informacijama rekao je da se pripreme ruske vojske nastavljaju bez prekida, dodajući kako "nema nikakvog usporavanja". "Taktički indikatori pokazuju da ruske snage na terenu uz granicu s Ukrajinom rade točno ono što bi radile da im je rečeno da napadnu", dodao je dužnosnik.
"Napad bi mogao biti ekstremno nasilan"
Drugi indikatori, poput blokiranja elektroničke opreme i široko raširenih hakerskih napada, još uvijek nisu zabilježeni, reklo je CNN-u više izvora. Isti izvori navode kako zapovijedi o napadu uvijek mogu biti povučene, a kažu i kako Rusi možda namjerno manevriraju uz granicu kako bi zavarali SAD i saveznike.
Bidenov savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan danas je rekao da bi ruski napad na Ukrajinu "mogao početi u narednim danima ili satima" te bi bio "ekstremno nasilan".
"Vjerujemo da bi svaka vojna operacija magnitude za kakvu vjerujemo da ju Rusi planiraju bila ekstremno nasilna. Bit će izgubljeni životi Ukrajinaca i Rusa, kako civila tako i vojnika. No, imamo i obavještajne podatke koji sugeriraju još više brutalnosti jer ovo neće biti konvencionalni rat dvije vojske. Bit će to rat koji će Rusija pokrenuti protiv ukrajinskog naroda - da ih zgazi", rekao je Sullivan.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da će danas donijeti odluku o tome hoće li ili neće priznati samoproglašene proruske separatističke republike na istoku Ukrajine. Novinska agencija AFP navodi da bi se, u slučaju da ih odluči priznati, a sudeći po današnjem sastanku ruskog Vijeća sigurnosti, to je sasvim izgledna opcija, taj potez mogao "pokrenuti katastrofalan konflikt s vladom u Kijevu, koju podupire Zapad".
Podsjetimo, Putin je danas sazvao sjednicu ruskog Vijeća sigurnosti, koja je trajala satima, te pred TV kamerama ispitivao najviše ruske dužnosnike što misle o priznanju separatističkih republika.
Priznanje separatističkih republika značilo bi kraj ionako krhkog mirovnog plana uvedenog 2014. godine, kad je Rusija anektirala poluotok Krim. U sukobima proruskih separatista i ukrajinske vojske od 2014. živote je izgubilo više od 14.000 ljudi.
Rusija bi, naime, u slučaju priznanja neovisnosti pobunjeničkih republika, mogla poslati vojsku na istok Ukrajine kako bi zaštitila stotine tisuća stanovnika te regije, kojima su posljednjih godina podijeljene ruske putovnice. Intervenciju bi, očekuje se, Moskva pravdala zaštitom svojih državljana.
Britanski ministar obrane Ben Wallace je prilikom obraćanja parlamentu da sve što Rusija čini nije u skladu s onim što govori, a to je da nema namjeru napasti Ukrajinu.
"Ono što smo vidjeli je ruska igra koja se provodi na način koji nam daje jakog razloga vjerovati da je ruski predsjednik Putin odlučio napasti Ukrajinu", rekao je Wallace.
"Britanska vlada i dalje apelira na Putina čak i u ovom trenutku, zbog dobrobiti njegovog naroda, da isključi invaziju Ukrajine i da se posveti diplomatskom procesu”, dodao je ministar obrane.
Dugo planirane vojne vježbe NATO-a "Saber Strike 2022" počele su u ponedjeljak u Poljskoj u jeku napetosti između Rusije i Zapada zbog Ukrajine.
Oko 1300 poljskih vojnika sudjeluje u međunarodnim vojnim vježbama, priopćila je poljska vojska.
>> Opširnije
Sastanak moćnog Vijeća sigurnosti, koje se obično sastaje iza strogo zatvorenih vrata, bio je danas izravno prenošen na televiziji.
Na sastanku je Dmitri Medvedev, sada zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti, rekao predsjedniku Putinu da vjeruje da će većina Rusa podržati neovisnost dviju regija, u kojima živi oko 800.000 ruskih građana, i da je "očito" da Ukrajini nisu potrebne te dvije regije.
Ministar obrane: Ukrajina ima veći nuklearni potencijal od Irana ili Sjeverne Koreje
Ministar obrane Sergej Šojgu tada je još više podigao ulog, rekavši da Ukrajina, koja se odrekla nuklearnog oružja nakon neovisnosti od Sovjetskog Saveza, ima veći "nuklearni potencijal" od Irana ili Sjeverne Koreje i da misli da bi Rusija trebala priznati dvije regije, a Putin je odgovorio da će se odluka donijeti - danas.
Ako Rusija poduzme taj korak, to bi moglo otvoriti put Moskvi da otvoreno pošalje vojne snage u obje regije uz argument da intervenira kao saveznik kako bi ih zaštitila od Ukrajine.
>> Opširnije
Otkako je prije skoro 80 godina završio Drugi svjetski rat, bilo je nekoliko desetaka ratova. No ako Rusija u narednim danima napadne Ukrajinu, ovaj će rat biti drugačiji od svih njih, piše The New York Times u novoj analizi.
>> Opširnije
Britanski ministar obrane Ben Wallace je, obraćajući se zastupnicima u parlamentu, rekao kako je na granicama Ukrajine s Rusijom i Bjelorusijom nagomilano više od 110 bataljuna. Uz to, u Crnom moru su dvije ruske ratne skupine plovila, među kojima je i devet brodova koji mogu lansirati krstareće rakete, dodao je Wallace.
U Kaspijskom moru su još četiri ruska ratna broda koja mogu lansirati krstareće rakete, rekao je britanski ministar obrane.
Bataljun je, podsjetimo, vojna jedinica koja sadrži od 300 do 1000 vojnika.
Sastanak ruskog Vijeća sigurnosti je gotov. Putin je najavio da će odluku o tome hoće li ili neće priznati neovisnost separatističkih republika donijeti kasnije danas.
Vladimir Putin ispituje članove ruskog Vijeća sigurnosti o tome treba li ili ne priznati neovisnost proruskih separatističkih republika. Na red je došao Sergej Nariškin, šef ruske obavještajne službe, koji je sugerirao korištenje priznanja separatista kao pritisak na Ukrajinu da se drži sporazuma iz Minska. Nakon toga razgovor je, prema riječima šefa moskovskog dopisništva Financial Timesa Maxa Seddona, postao nevjerojatan.
Putin: Govori jasno, podržavaš li priznanje?
Nariškin: Hoću.
Putin: Hoćeš ili podržavaš?
Nariškin: Podržavam da budu dio Rusije
Putin: To nije ono o čemu raspravljamo! Podržavaš li priznanje neovisnosti?
Nariškin: Podržavam.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i američki šef diplomacije Antony Blinken sastat će se u četvrtak u Ženevi, javlja BBC News.
Nikolaj Petrušev, šef ruskog Vijeća sigurnosti, na sastanku je rekao: "Trebamo pregovarati, ali samo s Amerikom. Svi ostali će napraviti ono što im SAD kaže. Skrivaju svoj pravi cilj - uništenje Ruske Federacije."
Zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti i bivši predsjednik Rusije Dmitri Medvedev na sastanku govori o ruskim državljanima iz dvije separatističke republike na istoku Ukrajine: "To nisu samo ljudi koji govore ruski, to su ruski državljani. To je naš narod. Kad su američki državljani u opasnosti, Amerikanci pokreću specijalne operacije."
Dopisnik Guardiana Shaun Walker na Twitteru podsjeća da se radi o ruskim državljanima jer im je Rusija u zadnjih nekoliko godina dijelila ruske putovnice.
Srpski narodni pokret "Izbor je naš" jutros je iskazao podršku Rusima u Ukrajini tako što je u Banjoj Luci postavio veliki transparent na kojem je pisalo: "Rusi Ukrajine, Srbi su uz vas. To se zove sloboda!"
>> Opširnije
Ruski predsjednik Vladimir Putin je rekao kako "nema izgleda" da mirovni plan okonča sukob u Ukrajini.
Na snagu je stupila zabrana letenja iznad Azovskog mora, koje se nalazi istočno od Krima, ukrajinskog poluotoka koji je anektirala Rusija 2014. godine.
Moskva je, javlja BBC News, uvela zabranu letenja svim komercijalnim avionima iznad područja koje graniči s ključnom ukrajinskom lukom Maripolje, nedaleko od linije razgraničenja između ukrajinske vojske i proruskih separatista.
Zabrana letenja stupila je na snagu nakon što je jučer ruska flota ratnih brodova uplovila u Azovsko more.
Danas su vlasti u Kijevu potvrdile da je 10 europskih aviokompanija suspendiralo ili otkazalo letove u Ukrajinu. No, ukrajinski ministar infrastrukture Oleksander Kubrakov tvrdi da je ukrajinski zračni prostor "otvoren i siguran".
Vladimir Putin je na sastanku ruskog Vijeća sigurnosti potvrdio da Rusija razmatra priznanje neovisnosti proruskih separatističkih republika u istočnoj Ukrajini - samoproglašene Narodne Republike Donjeck i Narodne Republike Luhansk.
"Naš cilj, cilj današnjeg sastanka je saslušati kolege i odlučiti o našim sljedećim koracima po tom pitanju", rekao je Putin.
Odluči li Putin priznati separatističke republike, to bi moglo voditi slanju ruske vojske u obje regije, koristeći pritom tezu o neovisnim republikama kao izgovor za intervenciju u korist saveznika koje treba zaštititi od Ukrajine.
Ruski predsjednik Vladimir Putin upravo održava sastanak ruskog Vijeća sigurnosti. Govori o povijesti sukoba u Ukrajini iz perspektive Moskve. Svi sudionici sastanka, sve redom visoki ruski dužnosnici, sjede na 20-ak metara od Putina.
Glasnogovornik britanskog premijera Borisa Johnsona rekao je na brifingu za medije da obavještajna izvješća sugeriraju da ruski predsjednik Vladimir Putin namjerava pokrenuti invaziju na Ukrajinu. "Obavještajni podaci koje vidimo sugeriraju da Rusija namjerava pokrenuti invaziju i da je plan predsjednika Putina već započeo", rekao je glasnogovornik novinarima.
Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo obrane rekli su da je ruska tvrdnja o upadu preko granice "lažna". "To nije istina", rekao je glasnogovornik, dodajući da će potpuna izjava biti uskoro objavljena.
"Ni jedan naš vojnik nije prešao granicu s Ruskom Federacijom i ni jedan danas nije stradao", objavili su kratko.
Ukrajinski ministar za infrastrukturu rekao je u ponedjeljak da je više od 10 zrakoplovnih kompanija prilagodilo red letenja za Ukrajinu zbog napetosti s Rusijom, ali je naglasio da su ukrajinski koridori i dalje otvoreni i da je zračni promet siguran.
Njemačka Lufthansa objavila je da od ponedjeljka ukida letove za Ukrajinu, pridruživši se KLM-u koji je već suspendirao letove. Skandinavski SAD isto je tako suspendirao tjedne letove, a AirFrance je odlučio otkazati letove u utorak između Pariza i Kijeva "iz opreza".
Europska unija neće za sada uvesti sankcije Rusiji, kazao je u ponedjeljak šef europske diplomacije Josep Borrell, odbacujući pozive Kijeva za uvođenjem sankcija kako bi se spriječio rat, umjesto uvođenja sankcija nakon moguće invazije.
Zapadne zemlje strahuju da je koncentracija ruskih postrojbi uz granicu s Ukrajinom uvod u invaziju, što Moskva odbacuje. SAD i njegovi europski saveznici poručili su da će Moskvi nametnuti oštre sankcije u slučaju napada na Ukrajinu, a Kijev traži da se sankcije uvedu odmah.
Ruski vojni dužnosnici rekli su da je ubijeno pet osoba koje su pokušale probiti rusku granicu, javlja Reuters. Ruski dužnosnici rekli su da su ruski vojnici i graničari spriječili "ukrajinske sabotere" da probiju zajedničku granicu. Ukrajinska naoružana vozila uništena su u ruskoj regiji Rostov, navodi se u izvješćima.
Prema agenciji Interfax, sukob se dogodio oko 6:00 sati ujutro po moskovskom vremenu u regiji Rostov u blizini granice između Rusije i Ukrajine. Graničari ruske tajne službe FSB otkrili su navodnu "diverzantsku skupinu" ukrajinske vojske i pozvali u pomoć pripadnike Južna vojne oblasti.
Ruski predsjednik Vladimir Putin održat će danas veliki sastanak ruskog Vijeća sigurnosti, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. Na pitanje je li riječ o hitnom ili redovnom sastanku, Peskov je rekao da "nije redovit", odbivši dalje elaborirati dnevni red sastanka.
RUSKA obavještajna služba FSB objavila je da je granata ispaljena s ukrajinskog teritorija u potpunosti uništila punkt FSB-a u ruskoj regiji Rostov blizu rusko-ukrajinske granice, što Kijev odbacuje.
>> Opširnije
Britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss ponovila je upozorenja da je ruska invazija na Ukrajinu "vrlo vjerojatna", nakon sastanka s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom.
Air France je otkazao letove za Kijev kao "mjeru predostrožnosti" kao odgovor na zapadna upozorenja o skoroj invaziji.
VOJNI analitičar Ivica Mandić gostovao je u emisiji HTV-a "Studio 4" i komentirao napetost između Rusije i Ukrajine te rekao da je lokalni sukob moguć, a žrtve bi bile obostrane.
Američki obavještajci uvjereni su da su ruski časnici dobili zeleno svjetlo za početak invazije, no tenkovi za sada miruju, a nisu se dignuli ni lovci bombarderi. Ivica Mandić rekao je za Studio 4 HTV-a da je teško utvrditi je li neka obavještajna informacija posve točna.
"Amerika ima velike kapacitete koji su stravični i moćni. Ako je to točna informacija, onda svakako odvraća Moskvu da napravi neki potez. To pravi štetu, a ne korist. Očito je zakazalo strateško komuniciranje. Postavlja se pitanje je li trebalo svaku informaciju, takvog tipa, objaviti, koliko god da je točna", rekao je Mandić.
>> Opširnije
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock apelirala je na ruskog predsjednika Vladimira Putina da se "ne igra ljudskim životima" u Ukrajini, na početku još jednog tjedna napete diplomacije u Europi. "Uporno apeliram na rusku vladu, na ruskog predsjednika: Ne igrajte se ljudskim životima!" rekla je Baerbock u Bruxellesu po dolasku na sastanak Europskog vijeća za vanjske poslove.
"Vratite se za pregovarački stol! U vašim je rukama sve. Svaki sat i svaku minutu sjedimo za stolom. Čekamo da se zajedno pobrinemo za mir i sigurnost u Ukrajini", dodala je.
Bjelorusija je u ponedjeljak objavila da će povlačenje ruskih snaga s njenog teritorija u velikom dijelu ovisiti o povlačenju snaga NATO saveza iz blizine njenog i ruskog teritorija.
>> Opširnije
Ukrajina ne svjedoči povlačenju ruskih snaga s položaja blizu granice, izjavio je u ponedjeljak ministar obrane Oleksij Reznikov. "Promatramo ruske jedinice koje danas broje 127.000 ljudi na kopnu, a s mornaričkom i zrakoplovnom komponentom 147.000 ljudi", rekao je Reznikov.
"Ne vidimo povlačenje i ne govorimo o smanjenju broja jer se jedinice mogu brzo vratiti na prijašnja mjesta ili premjestiti na drugo područje", dodao je.
Više od 30.000 ruskih vojnika se nalazi u Bjelorusiji, a zapadni analitičari upozoravaju da bi svaka invazija na Ukrajinu vjerojatno bila pokrenuta iz te zemlje.
Vježbe su trebale završiti u nedjelju, ali Bjelorusija je najavila produljenje "zbog povećane vojne aktivnosti na svojoj zapadnoj granici".
Glasnogovornik Dmitrij Peskov odbacio je izvješća američkih obavještajnih službi da Rusija ima popis Ukrajinaca koje treba zarobiti ili ubiti nakon invazije kao "apsolutnu laž".
Više od 60.000 ljudi prešlo je u Rusiju iz dviju proruskih samoproglašenih država otkako je u petak objavljena masovna evakuacija, priopćilo je rusko ministarstvo za izvanredne situacije.
Glasnogovornik Vladimira Putina Dmitrij Peskov rekao je da je "preuranjeno" govoriti o konkretnim planovima za summit između ruskog predsjednika i Joea Bidena, prenosi Reuters. Peskov je rekao da bi se Putin i Biden mogli sastati ako smatraju potrebnim, ali je naglasio da je "preuranjeno govoriti o konkretnim planovima za summit".
Situaciju u Donbasu u Ukrajini opisao je kao "izuzetno napetu", dodajući da se Putin uskoro treba obratiti ruskom vijeću sigurnosti. "Situacija je doista izrazito napeta i za sada ne vidimo znakove smanjenja razine napetosti. Provokacije i granatiranje su sve intenzivnije, naravno, to izaziva veliku zabrinutost", rekao je.
Francuski ministar europskih poslova Clement Beaune rekao je da se summit između predsjednika SAD-a i Rusije "neće dogoditi prije četvrtka". On je to komentirao francuskoj televiziji LCI u ponedjeljak. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov trebao bi danas razgovarati sa svojim francuskim kolegom i američkim državnim tajnikom Anthonyjem Blinkenom u četvrtak.
Beaune je ove sastanke opisao kao "pripremne sastanke" za summit između dva predsjednika.
Europska unija podržala je prijedlog sastanka na vrhu Washingtona i Moskve kako bi se pronašlo diplomatsko rješenje za krizu na istoku Ukrajine.
>> Opširnije
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock optužila je Rusiju da igra "neodgovornu" igru sa životima ljudi u istočnoj Ukrajini. Baerbock je također pozvala Rusiju da se vrati za pregovarački stol.
Ruske trupe koje provode vojne vježbe u Bjelorusiji vratit će se u svoje baze kada za to bude postojala "objektivna potreba", navodi se u izvješću Reutersa koje se poziva na bjelorusko ministarstvo obrane. Ministarstvo je u ponedjeljak priopćilo da će povlačenje trupa u velikoj mjeri ovisiti o povlačenju snaga NATO-a blizu granica Bjelorusije i Rusije.
Ruski vojnici u Bjelorusiji, kojih je 30.000, trebali su završiti vojne vježbe u nedjelju, ali je najavljeno da će biti produljene jer napetosti i dalje rastu.
Glasnogovornik Pentagona John Kirby rekao je da "ruski predsjednik Vladimir Putin još nije izvršio invaziju na Ukrajinu i ima vremena da se to spriječi".
Kirby je u emisiji Fox News Sunday rekao da Putin još uvijek ima mnogo opcija na stolu ako se odluči na diplomaciju. "Dali smo ozbiljne prijedloge i razgovarali o promjeni, na primjer, opsega nekih naših snaga u Europi. Svakako smo iznijeli druge prijedloge kako bismo pokušali uvjeriti gospodina Putina da smo ozbiljni", rekao je.
Ukrajinska vojska optužila je ruske separatiste da su tijekom nedjelje počinili 80 kršenja primirja. Međutim, među ukrajinskim snagama nije bilo žrtava, navodi se u priopćenju objavljenom prije kratkog vremena.
"Ruske snage stvaraju popise identificiranih Ukrajinaca koji će biti ubijeni ili poslani u logore u slučaju invazije", navodi se u pismu koje je SAD poslao šefici UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet, izvijestio je The Washington Post.
U pismu se navodi da nedavne informacije sugeriraju da se "planiraju daljnje zlouporabe, koje uključuju ciljana ubojstva, otmice/prisilne nestanke, nepravedna pritvaranja i mučenje".
>> Opširnije
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen otkrila je neke pojedinosti o sankcijama s kojima bi se Moskva suočila ako napadne Ukrajinu rekavši da će Rusija u tom slučaju biti odsječena od međunarodnih financijskih tržišta.
>> Opširnije
Američki predsjednik Joe Biden i ruski predsjednik Vladimir Putin načelno su pristali na summit o Ukrajini na prijedlog francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, kao mogući put izlaska iz krize oko Ukrajine, objavljeno je danas rano ujutro.
Ured francuskog predsjednika Emmanuela Macrona priopćio je kako je dvojici predsjednika predložio summit o "sigurnosti i strateškoj stabilnosti u Europi".
Bijela kuća je u priopćenju navela kako je Biden načelno prihvatio sastanak ali samo ako ne dođe do invazije. "Uvijek smo spremni za diplomaciju. Također smo spremni nametnuti brze i teške posljedice ako bi Rusija umjesto toga izabrala rat", izjavila je glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki.
>> Opširnije
Pobunjenici na istoku Ukrajine koje podržava Rusija izvijestili su danas da su dva civila ubijena u granatiranju od strane ukrajinskih vladinih snaga.
>> Opširnije
Satelitske slike pokazuju da je došlo do novog raspoređivanja oklopne opreme i ruskih vojnika na nekoliko lokacija u blizini granice s Ukrajinom, objavila je u nedjelju američka tvrtka Maxar Technologies, koja tjednima prati gomilanje ruskih snaga, prenosi Reuters.
Nova aktivnost zamijećena je nakon što je Rusija produljila vojne vježbe u Bjelorusiji koje su trebale završiti u nedjelju, pojačavajući strah među zapadnim silama od neposredne ruske invazije Ukrajine.
>> Opširnije
Facebook
Google
