NA ISTOK Europe stigla je zima, koja će u većoj mjeri uvjetovati stanje na bojišnici u Ukrajini.

"Rusi se nadaju izbjeći kolaps na bojišnici prije nego što nastupi zima"

Ukrajina je već dokazala svojim protuofenzivama u rujnu i listopadu da, osim što može snažno braniti teritorij, ujedno ima i sposobnost zauzimanja teritorija. Tako su u listopadu analitičari smatrali kako je okviran cilj Rusije da zadrži postojeće stanje kako bi se preko zime uspjela oporaviti.

"Rusi se nadaju izbjeći kolaps na bojišnici prije nego što nastupi zima. Ako uspiju dočekati Božić s linijom fronta kakva je otprilike danas, to je veliki uspjeh za Ruse s obzirom na sve što se događalo od veljače", rekao je za CNN Samir Puri, viši suradnik na Međunarodnom institutu za strateške studije i autor knjige Ruski put u rat s Ukrajinom.

Sada se zima uglavnom spominje kroz dva aspekta. Prvi je onaj vojni, pri kojem se zbog povijesnih bitaka smatralo kako je Rusija ta kojoj zima odgovora, dok se drugi tiče toga da Rusija ustvari želi smrznuti Ukrajince bombardiranjem elektroenergetske mreže u ovoj zemlji.

Rusija se zimi dobro - brani

Što se tiče ovog prvog, tu se u obzir obično uzima dobro rusko snalaženje u njena dva velika obrambena rata, protiv Napoleona i Hitlera. Povjesničari smatraju kako je u oba ta rata zima spasila Rusiju.

Napoleon je 1812. izgradio najveću vojsku, od 600.000 tisuća ljudi, i s njom napao Rusiju. Nisu se pripremali za dublji ulazak u Rusiju, kao ni za čuvenu rusku zimu, tako da su ratovali u ljetnoj odjeći. Rusi su pobjegli u zaleđe, paleći sela, gradove i hranu. Francuzi su došli i bez zimskih cipela. Procjenjuje se da je u pohodu preživjelo tek oko 110.000 vojnika.

Ni Hitler nije naučio ništa od grešaka Napoleona. Nijemci su na Sovjetski Savez krenuli u lipnju 1941. godine, ali rat se odužio. Tisuće vojnika Wehrmachta izgubile su udove i druge dijelove tijela zbog ozeblina.

S druge strane, avioni i tenkovi koje su saveznici slali ulazeći u borbu oduzeli su ranu dominaciju koju su Nijemci postigli uništavanjem zračnih snaga SSSR-a i industrijskih gradova. Više od dva milijuna ljudi poginulo je tijekom sukoba između nacističke Njemačke i SSSR-a.

Rusija je izgubila međunarodni ugled kad je napadala Finsku

Ovaj blic pogled na povijest spominjemo tek da naglasimo da svi argumenti oko apsolutnog ruskog snalaženja zimi ne drže vodu jer je sad Rusija ona koja napada. Uostalom, u ratu protiv Finske 1939. godine, koji je poznat i pod nazivom Zimski rat, Finska je odbijala sovjetske napade više od dva mjeseca i nanijela je znatne gubitke osvajačima dok su temperature bile niže od −43 Celzijeva stupnja.

Neprijateljstva su prestala u ožujku 1940. potpisivanjem Moskovskog mirovnog ugovora u kojem je Finska prepustila 9 posto svog teritorija Sovjetskom Savezu. Međutim, sovjetski su gubici bili teški, pa je stradao i međunarodni ugled zemlje, što je na kraju nagnalo Hitlera da pomisli kako bez većih problema može napasti Rusiju.

"Zimska pauza zna trajati i do šest mjeseci"

Što očekivati od ove zime? Kako je prenio Politico, Institut za proučavanje rata vjeruje da će zima odgovarati Ukrajincima i naštetiti slabo opremljenim ruskim snagama u Ukrajini.

NPR je pisao kako su ukrajinski napori da vrate Herson bili usporeni jer su obilne kiše pretvorile ceste u blato, što je ograničilo sposobnost Ukrajine da premjesti oružane sustave koje isporučuje Zapad, koji su se pokazali ključnima u njihovim naporima na svim frontama.

"Zima koja se približava mogla bi to promijeniti", kažu vojni analitičari i ukrajinski vojnici za NPR. Fred Kagan, vojni povjesničar na American Enterprise Instituteu, rekao je tako da bi smrznuto tlo i zaleđene rijeke mogli pružiti priliku Ukrajini da pojača svoju protuofenzivu.

Ipak, analize NY Timesa govore kako zimska pauza zna trajati i do šest mjeseci te da bi kiša i meko tlo krajem studenog mogli usporiti kretanje obje vojske.

"Kako temperature budu padale i tlo se smrzavalo, tenkovima i kamionima će biti lakše kretati se. Ali obilan snijeg i još hladnije vrijeme mogli bi loše opremljenoj ruskoj vojsci otežati bilo kakvu novu ofenzivu", piše NYT.

Rusi uspijevaju smrznuti Ukrajince

Stoga, umjesto klasične analize koja se bazira na vojnim promišljanjima u vezi sa zimskim ratovanjem, bitnije je dati odgovor na aspekt koji se tiče ruskog pokušaja da smrznu Ukrajince. Pokušaja koji im, za sada, dobro ide. No što točno time Putin želi postići? Želi li ih demoralizirati toliko da se predaju, pobune se protiv vlade ili u milijunima pobjegnu u zemlje Zapada?

Jučerašnji silovit ruski raketni napad na ukrajinsku energetsku infrastrukturu ostavio je većinu elektrana bez struje, baš kao i ogromnu većinu Ukrajinaca.

"Današnji raketni napad doveo je do privremene de-energizacije svih nuklearki te većine termoelektrana i hidroelektrana. Oštećeni su i objekti za transfer energije. Zbog toga je golema većina potrošača električne energije u zemlji ostala bez struje. Nedostatak električne energije mogao bi utjecati i na dostupnost grijanja i vode", objavilo je jučer ukrajinsko ministarstvo energetike.

Kličko: Kijev se suočava s najgorom zimom od Drugog svjetskog rata

Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko upozorio je da se glavni grad Ukrajine suočava s "najgorom zimom od Drugog svjetskog rata" nakon jučerašnjih ruskih žestokih napada na energetsku infrastrukturu.

>>Kličko: Moramo se spremiti za najgori scenarij

Stanovnicima je poručio da budu spremni na "najgori scenarij", koji uključuje dugotrajna isključenja struje i niske temperature.

Koliki je problem nestajanje struje govori i slučaj iz jedne kijevske bolnice. Jučerašnji siloviti ruski raketni napad na Kijev uzrokovao je velike probleme liječnicima koji su bili prisiljeni raditi u trenucima kad je u velikom dijelu grada nestalo struje.

U kijevskom Institutu za bolesti srca osoblje je bilo usred operacije srca kad je nestalo struje. Bili su prisiljeni upaliti generatore kako bi mogli nastaviti s operacijom o kojoj je ovisio život pacijenta.

Ukrajinski dužnosnici uvjereni da ih ovakvo što neće obeshrabriti

Međutim, ukrajinski dužnosnici poručuju kako ih ovakvo što neće obeshrabriti. Mihajlo Podoljak, savjetnik u uredu predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, sinoć je, nakon silovitih ruskih napada koji su zavili gotovo cijelu Ukrajinu u mrak, objavio da takva ruska taktika neće slomiti Ukrajince.

>>Ukrajina o žestokom ruskom napadu: Ako Rusi misle da će nas ovo slomiti...

"Ako Moskva stvarno vjeruje da će Ukrajinci zbog nestanka struje srušiti vladu i moliti za milost, onda Kremlj nakon 9 mjeseci rata i dalje ne zna baš ništa o Ukrajini", objavio je Podoljak pa dodao: "Svaki novi napad samo jača naš karakter. Ruska Federacija to osjeća na bojnom polju."

Očito je kako napadi na trafostanice i transformatore ograničavaju sposobnost Ukrajine da premješta struju, kao i njenu sposobnost uvoza energije iz Europe. Očito je i kako Ukrajina ne može pokrili svaku od njih posebnim sustavima protuzračne obrane.

Ogorec: Putin želi uputiti veliki broj izbjeglica prema Europi

Vraćamo se na pitanje što točno Putin želi postići. Na to pitanje odgovorio nam je vojni analitičar Marinko Ogorec, stručnjak za sigurnost s Veleučilišta Velika Gorica, koji kaže da je ovo što Rusi rade vrlo dobro osmišljena strategija.

"Putinov cilj je Ukrajinu potpuno devastirati, potpuno je lišiti temeljnih, osnovnih elemenata za preživljavanje. To su struja, voda, grijanje. To su tri elementa pred zimu bez kojih Ukrajina biva u problematičnoj situaciji. To je veliki egzistencijalni problem", govori on.

Dodaje da Putin tu ima dvije želje.

"Prvo, želi da se veliki broj izbjeglica uputi prema Europi, koja je sad gospodarski načeta ovim ratom u Ukrajini. Novi val ukrajinskih izbjeglica bi se morao prihvatiti, u protivnom bi došlo do humanitarne katastrofe. A Europa je na rubu mogućnosti prihvata novih izbjeglica.

Drugo, donedavno je Ukrajina bila veliki izvoznik električne energije prema Europi. To više nije. Razorili su ih. Više Ukrajina ne može zarađivati na izvozu struje. Europska unija stoga nema više onaj energetski potencijal koji je imala, na koji je računala."

"Bojim se da je ova taktika dobra"

"Konačni cilj je natjerati Ukrajinu da sjedne za pregovarački stol pod uvjetima koje bi diktirao Putin, kao gospodar rata u ovom kontekstu", napomenuo je.

Pitamo ga može li sve to ovom strategijom Putinu uspjeti.

"Bojim se da je ova taktika dobro osmišljena, ova strategija je dobra, u pravo vrijeme je posložena, osmišljena. Tek počinje zima, a u Ukrajini zimi nema preživljavanja bez struje, vode i grijanja. Rusi to dobro znaju. A i Ukrajinci to dobro znaju.

Događa se to da Rusi bombardiraju elektroenergetsku mrežu, Ukrajinci poprave sustav, a onda ponovo ide novi val bombardiranja. I ponovo se uništi objekt. Ta priča je ovako vrlo ružna, ali nažalost, trenutna je ratna realnost", govori.

"Protuzračna obrana nije svemoguća, rat će još dugo trajati"

Pitamo ga o mogućnostima protuzračne obrane.

"Nijedan takav sustav nije svemoguć. Sustav protuzračne obrane može srušiti trećinu projektila, eto i 50 posto njih. Ali ostali dolaze do ciljeva. Ako ispalite stotinu projektila da uništite 20 objekata, možete srušiti 50 posto njih, ali ostali nalaze svoje ciljeve", objasnio je.

Kaže da, po svemu sudeći, izgleda da je rat daleko od završenog.

"Bojim se da će rat trajati još dugo, da će broj žrtava biti izuzetno visok, a razaranja strahovita. Kako će završiti, ne znam. Ali ono što se vidi jest to da nadolazeća zima ide Rusima na ruku.

Ne oko bojišnice, tu će stvari ostati nepromijenjene ili blago promijenjene. Ali pitanje je hoće li ovom drugom taktikom Rusija natjerati Ukrajinu da sjedne za pregovarački stol dok je Ukrajina podređena.

Uz sve to treba znati i da međunarodni čimbenici igraju svoju ulogu. SAD i Europa na strani Ukrajine, ali činjenica je i da Rusi imaju saveznike na drugoj strani", zaključio je za Index Marinko Ogorec.