RUSKI predsjednik Vladimir Putin nalazi se u dvodnevnom posjetu Indiji. Dao je veliki intervju za medij India Today.

Na početku je poručio kako je oduševljen što se sastaje "sa svojim prijateljem", indijskim premijerom Narendrom Modijem. Napomenuo je da postoje "brojne teme" o kojima njih dvojica trebaju razgovarati.

Sjedinjene Države jačaju pritisak na Indiju zbog kupnje ruske nafte. U odgovoru na pitanje o energetici, Putin je naglasio: "Instrument naše energetske suradnje s Indijom ostaje nepromijenjen u trenutnim uvjetima, prolaznim političkim promjenama ili čak tragičnim događajima u Ukrajini."

Što se tiče carina koje su Amerikanci uveli ruskim naftnim tvrtkama, Putin je rekao kako oni koji pokušavaju "ometati ekonomske veze s trećim zemljama na kraju nailaze na poteškoće i trpe gubitke". "Uvjeren sam da će, kada se ova perspektiva čvrsto uspostavi, takve taktike primjene vanjskog pritiska nestati", dodao je.

"Mirovni pregovori su složen zadatak"

Komentirao je i Donalda Trumpa. Kazao je da američki predsjednik "ima svoj vlastiti program, svoje ciljeve". Upitan o Trumpovom carinskom ratu, Putin je odgovorio: "Njegove odluke nisu došle niotkuda. Ima savjetnike koji vjeruju da provedba takve carinske politike u konačnici koristi američkom gospodarstvu."

Upitan kako bi okarakterizirao Trumpa, Putin je rekao: "Nikada ne dajem procjene karaktera svojih kolega. Te procjene trebali bi dati građani koji glasaju za svog vođu tijekom izbora."

Osvrnuo se i na svoj sastanak s američkim izaslanikom Steveom Witkoffom i Trumpovim zetom Jaredom Kushnerom. Napomenuo je kako su razgovori trajali pet sati. Mirovne pregovore opisao je kao "složen zadatak" i "izazovnu misiju".

"Naša specijalna operacija nije početak rata"

Ustvrdio je da postoje brojna područja u kojima bi obnavljanje odnosa između Rusije i SAD-a koristilo objema stranama. "Pokazao sam vam neka pisma... velike američke tvrtke su nam poslale. Čekaju da se svi problemi riješe i da budu spremni vratiti nam se. Mole nas da ih ne zaboravimo. Pisma su tamo", rekao je.

Dodao je kako su te tvrtke izrazile "jasnu želju" za nastavkom suradnje i da čekaju "odgovarajući politički signal".

Na pitanje što bi predstavljalo pobjedu Rusije u ratu, Putin je odgovorio: "Ne radi se o pobjedi, kao što ste rekli... Rusija je odlučna i sigurno će to učiniti da zaštiti svoje interese, zaštiti svoje ljude koji tamo žive, zaštiti naše tradicionalne vrijednosti."

"Mi nismo ti koji su započeli ovaj rat. Zapad je poticao Ukrajinu i podržavao događaje, orkestrirajući državni udar. To je bila točka koja je pokrenula događaje na Krimu, a zatim i događaje na jugoistoku Ukrajine, u Donbasu", upozorio je.

"Naša specijalna vojna operacija nije početak rata, već pokušaj okončanja rata koji je Zapad zapalio koristeći ukrajinske nacionaliste. To se zapravo događa upravo sada. To je srž problema. Završit ćemo to kada ostvarimo ciljeve postavljene na početku specijalne vojne operacije, kada oslobodimo ove teritorije. To je sve", naveo je.

Sukob započeo 2014.

Sukob između Rusije i Ukrajine započeo je 2014. godine nakon ukrajinske Revolucije dostojanstva, kada je svrgnut proruski predsjednik Viktor Janukovič. Rusija je u ožujku 2014. anektirala Krim, što je međunarodna zajednica osudila kao nezakonito. 

U travnju 2014. naoružane proruske skupine zauzele su administrativne zgrade u Donjecku i Luhansku, proglasile “narodne republike” i pokrenule oružanu pobunu protiv ukrajinske vlasti. Izbile su borbe koje su dovele do tisuća poginulih i masovnog raseljavanja stanovništva, a potpisani sporazumi iz Minska 2014. i 2015. godine nikada nisu u potpunosti provedeni.

U godinama koje su uslijedile, linija bojišnice u Donbasu bila je zamrznuta, ali napetosti su ostale visoke, uz stalne incidente i rusko gomilanje vojske uz ukrajinsku granicu. Situacija je dramatično eskalirala 24. veljače 2022., kada je Rusija pokrenula sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu, otvarajući višestruka bojišta i pokušavajući zauzeti Kijev. 

Rat je doveo do golemih civilnih žrtava, razaranja gradova, energetskih i humanitarnih kriza te je izazvao najveće sigurnosne potrese u Europi od Drugog svjetskog rata. Ukrajina je zahvaljujući snažnoj zapadnoj vojnoj i financijskoj pomoći uspjela obraniti glavni grad i dio teritorija, dok se rat nastavlja u dugotrajnom i iscrpljujućem obliku, bez jasnog političkog rješenja na vidiku.

"Zelenski je govorio da će težiti miru pod svaku cijenu"

Putin je u intervjuu govorio i o ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom. "Kad je ovaj gospodin došao na vlast, izjavio je da će težiti miru pod svaku cijenu, koristeći sva moguća sredstva, a da pritom ne štedi ni svoju karijeru", izjavio je.

"Ali sada stvari vidimo drugačije. Slijedi isti obrazac kao i njegovi prethodnici, stavljajući interese uske nacionalističke skupine, posebno radikalnih nacionalista, ispred interesa naroda. U biti, on se bavi njihovim brigama, a ne brigama nacije", nastavio je.

Ponovio je svoju uobičajenu retoriku, rekavši da način razmišljanja ukrajinskog režima "zaista nalikuje neonacističkom režimu". Naglasio je da Kijev "nije postigao puno uspjeha". "Već sam prije rekao da im je najvažnije shvatiti da je najbolji način rješavanja problema mirni pregovori", napomenuo je.