Završila je Putinova presica. "Hoćemo li napasti Europu? To je besmislica"
VLADIMIR Putin danas održao je godišnju konferenciju za novinare, na kojoj je javnosti u Rusiji i inozemstvu govorio o aktualnim temama.
Tijekom današnje višesatne konferencije odgovarao je na pitanja ruskih građana, od kojih su neka bila unaprijed odabrana, a neka su postavljena uživo. Teme su obuhvaćale gotovo sve: od gospodarstva i socijalne politike do rata Rusije protiv Ukrajine i odnosa sa Zapadom.
Putin i inače često odstupa od pripremljenog teksta i ulazi u duge digresije o povijesti, geopolitici, gospodarstvu ili zapadnim politikama. Danas su se posebno pratile njegove izjave o ratu u Ukrajini i aktualnim mirovnim pregovorima.
Predsjednik je zahvalio prisutnima na zajedničkom radu.
Program "Rezultati godine s Vladimirom Putinom" time je završen.
Emisija je trajala više od četiri sata, a tijekom tog vremena šef države odgovorio je na više od 80 pitanja.
Ruski predsjednik Vladimir Putin posvetio je početak svoje maratonske konferencije za medije ruskim uspjesima na bojnom polju, ustvrdivši kako se ukrajinske snage potiskuju duž cijele crte bojišnice te da ne bilježe "nikakav uspjeh".
S druge strane, načelnik Glavnog stožera obrane Britanije njegove tvrdnje o zauzimanju velikih dijelova istočne Ukrajine naziva "besmislicom".
Sir Richard Knighton, koji se nedavno vratio iz posjeta ukrajinskim trupama u blizini bojišnice, u razgovoru iz Kijeva istaknuo je kako je napredovanje ruskih snaga sporo. Njegova ocjena situacije u potpunosti je suprotna onoj koju iznosi ruski predsjednik.
"Vidio sam podatke koji mi pokazuju kakva je situacija zapravo i Ukrajina se nastavlja žestoko boriti protiv ruske agresije i nastavlja nanositi ogromne žrtve, tako da tvrdnje koje Putin iznosi jednostavno nisu potkrijepljene činjenicama na terenu", izjavio je Knighton.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je tijekom svog maratonskog televizijskog obraćanja u Moskvi kako je Rusija "spremna razmisliti" o zaustavljanju napada na Ukrajinu, ali pod uvjetom da Kijev održi izbore.
Putin je kao dodatni uvjet naveo da se ukrajinskim građanima koji žive u Rusiji također mora omogućiti glasovanje.
Ova izjava nastavak je pritiska iz Kremlja na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, čiji je mandat trebao završiti još 2024. godine, da raspiše izbore. Međutim, ukrajinski ustav izričito zabranjuje njihovo održavanje za vrijeme ratnog stanja.
Kijev je više puta izrazio zabrinutost da bi se Rusija mogla lako umiješati u izborni proces te da je nemoguće organizirati masovni izlazak na birališta zbog stalne opasnosti od smrtonosnih ruskih napada. Unatoč tome, Zelenski je ranije dao naslutiti da bi mogao pristati na izbore ako bi sigurnost Ukrajine tijekom glasovanja bila zajamčena.
Podsjetimo, poziv na održavanje izbora stigao je i od bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je sugerirao da vlada Zelenskog "koristi rat" kako bi izbjegla izlazak na birališta.
U međuvremenu, u središtu Kijeva vlada nadrealna atmosfera. Dok jedni obavljaju božićnu kupovinu, drugi u samostanu Svetog Mihovila prisustvuju još jednom vojnom sprovodu. U tom kontrastu svakodnevice i rata, BBC je razgovarao s građanima o njihovom mišljenju o zajmu Europske unije od 90 milijardi eura.
Jelizaveta Horjajeva, 19-godišnja studentica iz Lavova, zahvalna je na pomoći. "Ovo nam treba, našim ljudima ovo treba, ali svaki dan je tako težak jer osjećate cijenu rata. Izgubili smo mnogo ljudi i novac to ne može promijeniti. Nadam se miru u novoj godini, ali ne možemo odustati od teritorija za koje naši ljudi umiru", kaže ona.
Slično razmišlja i Tetjana Černjavska (33) iz Kijeva, koja je uvjerena da će zajam "pomoći da zadržimo naše zemlje", no njezin partner ne dijeli taj optimizam. "Nemam vjere da će novac pomoći našim borcima ili našem narodu. Naše vlasti su korumpirane", rekao je Denis Kožemjakin.
Njegovu zabrinutost dijeli i Oleksij Ostapovič, časnik ukrajinske vojske, kojeg su zatekli ispred samostana Svetog Mihovila netom prije sprovoda suborca. "Vrlo je dobro što nam naši partneri daju zajam, ali želio bih da se ta sredstva kontroliraju kako ne bi bila ukradena", istaknuo je Ostapovič.
Kad je riječ o izgledima za mir u nadolazećoj godini, časnik je pesimističan. "Ne vidim nikakve izglede za mir u novoj godini jer ni ja ni moj narod nismo spremni odustati od teritorija za koje je toliko ljudi umrlo", zaključio je.
Češki predsjednik Petr Pavel poručio je kako je ključno da čelnici Europske unije postignu dogovor o financijskoj pomoći Ukrajini u njezinoj borbi protiv Rusije, ocijenivši takvu pomoć presudnom za opstanak zemlje.
Pavel je također pozvao novu češku vladu na čelu s premijerom Andrejem Babišem da nastavi pružati podršku Ukrajini.
Njegov poziv, međutim, dolazi u trenutku kada se Babiš već pridružio čelnicima Slovačke i Mađarske te za Češku osigurao izuzeće od financijskih troškova predviđenih planom Europske unije.
Tijekom Putinove konferencije za novinare, na ekranu su se pojavile oštre i sarkastične poruke Rusa kritične prema stanju u zemlji.
>> Opširnije
Putin je oštro reagirao na ukrajinski napad na tanker u Sredozemnom moru, upozorivši na ozbiljne posljedice. Putin je poručio da, iako napad neće ugroziti opskrbu, Moskva na takve poteze nikada neće ostati bez odgovora.
Ovo je bio prvi put da su ukrajinski dronovi napali ruski tanker na Sredozemlju, na udaljenosti većoj od 1600 kilometara od Ukrajine. Putin je naglasio da će takav potez samo "stvoriti dodatne prijetnje".
Prema njegovim riječima, "takve će akcije samo dovesti do neviđene eskalacije sukoba" i mogle bi rezultirati "velikim međunarodnim sukobom". Upozorio je kako Rusija na ukrajinske napade redovito odgovara "mnogo snažnijim udarima".
Novi češki premijer Andrej Babiš izazvao je potres na europskoj političkoj sceni pridruživši se mađarskom premijeru Viktoru Orbanu i slovačkom kolegi Robertu Ficu u odbijanju jamstva za zajam Ukrajini. Ovaj se potez u Pragu tumači kao drastičan zaokret u odnosu na dosadašnju čvrstu pro-ukrajinsku politiku koju je vodila prethodna vlada.
Nakon što su čelnici Europske unije dogovorili zajam, uz izuzeće za Češku, Mađarsku i Slovačku od financijskog sudjelovanja, Babiš je pojasnio svoj stav. "Iznenađen sam što Ukrajini dajemo novac za sljedeće dvije godine, kada je objavljeno da se mirovni sporazum približava", izjavio je.
Babiš, milijarder i populist koji je ovog tjedna sastavio svoju drugu vladu, već je ranije najavljivao promjenu političkog kursa kako prema Kijevu, tako i prema samoj Europskoj uniji. Čvrsto ustraje na stavu da češki porezni obveznici ne smiju snositi troškove naoružavanja Ukrajine.
Ruski predsjednik Vladimir Putin na svojoj je godišnjoj konferenciji za novinare odgovorio na pitanje BBC-jevog moskovskog urednika Stevea Rosenberga o budućnosti koju planira za Rusiju i hoće li biti novih "specijalnih vojnih operacija". Putinov opširan odgovor obuhvatio je niz tema, od obrane ruskog političkog sustava do oštrih optužbi na račun Zapada, piše BBC.
Putin je optužio zapadne čelnike za "prljave trikove", istaknuvši kako zemlje članice NATO-a potiču napetosti izjavama da se pripremaju za sukob s Rusijom. Pritom je odlučno odbacio ideju o mogućem ruskom napadu na Europu. "Hoćemo li doista napasti Europu? To je besmislica", izjavio je Putin. "Oni stvaraju sliku neprijatelja i čine Rusiju tim neprijateljem", dodao je.
U svom je odgovoru spomenuo i problem "lažnih vijesti" te tužbu Donalda Trumpa protiv BBC-ja, braneći istovremeno ruski politički sustav.
Unatoč oštrim kritikama, ruski čelnik je naglasio kako je Rusija spremna surađivati sa zemljama poput SAD-a i Britanije.
Ipak, postavio je jasan uvjet za takvu suradnju: ona se mora odvijati "ravnopravno" i uz "dužno poštovanje" jednih prema drugima.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski komentirao je odluku Europske unije o financijskoj pomoći.
Ocijenio ju je ključnom porukom za Moskvu.
Naglasio je kako ova potpora izravno jača njegovu zemlju i šalje "signal Rusima da nema smisla nastaviti borbu".
"Mi smo financijski podržani" rekao je Zelenski i zaključio kako će zahvaljujući tome Ukrajina moći nastaviti pružati otpor ruskoj agresiji.
Britanska ministrica financija Rachel Reeves pozdravila je dogovor Europske unije o financijskoj pomoći Ukrajini, reagiravši na vijest objavom na društvenoj mreži X.
Reeves je poručila kako joj je "drago vidjeti da je danas na Europskom vijeću postignut dogovor o pružanju ključne financijske potpore Ukrajini".
U nastavku je potvrdila daljnju britansku pomoć. "Podrška Britanije Ukrajini ostaje čvrsta. Radit ćemo s partnerima na hitnom razmatranju opcija kako bismo osigurali da Ukrajina dobije potrebna sredstva", zaključila je.
Ukrajina je prvi put izvela napad na ruski tanker u Sredozemnom moru, rekao je izvor iz ukrajinske obavještajne službe za Reuters.
>> Opširnije
Vladimir Putin izjavio je da američki predsjednik Donald Trump ulaže “ozbiljne napore” kako bi se rat u Ukrajini završio.
Upitan hoće li, ako uskoro ne bude postignuto primirje, biti odgovoran za nove pogibije Rusa i Ukrajinaca iduće godine, Putin je odgovorio da Moskva ne smatra sebe odgovornom jer, kako tvrdi, “nije ona započela ovaj rat”.
Govoreći o Trumpu, rekao je da vjeruje kako američki predsjednik djeluje “apsolutno iskreno” u nastojanjima da se sukob okonča. Podsjetio je i na njihov susret u Anchorageu na Aljasci u kolovozu, tvrdeći da su tada “koordinirali stavove” i da su se gotovo u potpunosti složili oko Trumpovih prijedloga.
“Kad sam stigao u Anchorage, rekao sam da to za nas neće biti lake odluke, ali da smo spremni na kompromise koji su tada bili predloženi”, rekao je Putin. Odbacio je tvrdnje da Rusija blokira mirovni proces, poručivši da je “apsolutno netočno” govoriti kako Moskva nešto odbija. “Prijedlozi su nam izneseni još na početnim sastancima u Moskvi”, dodao je.
Putin je ustvrdio da je odgovornost za zastoje u mirovnim pregovorima “u potpunosti na drugoj strani”. “Lopta je u potpunosti na strani naših takozvanih zapadnih protivnika, prije svega vodstva kijevskog režima i, posebno u ovom slučaju, njihovih europskih sponzora. Mi smo spremni na pregovore i na rješenje sukoba mirnim putem”, rekao je.
Ukrajina, s druge strane, više je puta poručila da je spremna na mir, ali da neće pristati na ruske zahtjeve koji uključuju odricanje od teritorija koje je Rusija napala i pokušala zauzeti.
Vladimir Putin izjavio je da je Rusija spremna na kompromise oko Ukrajine te da joj je cilj da se rat završi i da se “živi u miru”. Upitan hoće li Rusija sljedeće godine živjeti u miru, rekao je da je to cilj Moskve, ali je dodao da je za “trajni i stabilni mir” potrebno ukloniti, kako je rekao, “početne uzroke sukoba”.
Putin je pritom ponovno optužio NATO, tvrdeći da su obećanja o neširenju saveza bila lažna. “Imali smo suradnju s NATO-om, ali obećanja koja su nam dana o neširenju nisu ispunjena”, rekao je.
Dodao je da su “valovi širenja NATO-a” u prošlosti izazivali zabrinutost Moskve te da to i dalje čine. Rusija redovito kao jedan od razloga za invaziju na Ukrajinu navodi širenje NATO-a i politiku vlasti u Kijevu.
Tijekom Putinova televizijskog obraćanja na ekranima se pojavljuju i poruke građana koje su otvoreno kritične prema vlastima, piše Vitalij Ševčenko, BBC-jev dopisnik iz Rusije.
Jedna poruka cijeli događaj naziva "cirkusom", dok druga traži kraj, kako je navedeno, "luđačkog rasta cijena". U jednoj poruci stoji i pitanje: "Kada ćemo napokon početi živjeti dobro i bez obmana?"
Pojavila se i poruka koja izravno dovodi u pitanje izbore i Putinovu stranku Ujedinjena Rusija. "Gledajući kako se živi u našoj zemlji, čudno je da Ujedinjena Rusija stalno dobiva većinu glasova. Možda su izbori namješteni?", stoji u jednoj od poruka.
Slične kritične poruke pojavljivale su se i ranijih godina tijekom Putinovih press konferencija koje se prenose uživo na televiziji, no ruski predsjednik na njih nikada nije odgovorio.
Vladimir Putin tvrdi da je rusko ministarstvo obrane preplavljeno prijavama ljudi koji se žele boriti u Ukrajini, do te mjere da je, kako kaže, moralo uvesti svojevrsnu selekciju kandidata.
"Prošle godine više od 400.000 ljudi pristupilo je vojsci", rekao je Putin tijekom svog televizijskog obraćanja. Dodao je da je interes posebno velik za služenje u novoj grani vojske koja se bavi besposadnim sustavima, odnosno ratovanjem dronovima, pa ministarstvo obrane, prema njegovim riječima, mora provoditi natječajni postupak.
Putin tvrdi i da se među prijavljenima nalazi velik broj mladih ljudi, uključujući studente koji uzimaju akademski dopust kako bi postali operateri dronova. Rusija je u lipnju osnovala novu, zasebnu vojnu granu nazvanu Snage besposadnih sustava, specijaliziranu za uporabu dronova u ratu.
Scenografija s koje se Vladimir Putin obratio javnosti nosi jasnu političku poruku prema Ukrajini.
>> Opširnije
Ruski predsjednik Vladimir Putin žestoko je kritizirao Europsku uniju zbog pokušaja korištenja zamrznute ruske imovine za financiranje pomoći Ukrajini, usporedivši europske čelnike s “razbojnicima”.
“To nije krađa u tajnosti, krađa se ovdje radi otvoreno”, rekao je Putin, komentirajući rasprave u EU o ruskoj imovini. Dodao je da će takvi potezi imati “ozbiljne posljedice” za zemlje koje u njima sudjeluju, navodeći da je riječ o “provali” i da će “posljedice za razbojstvo biti vrlo ozbiljne”.
EU je, kako je poznato, sinoć postigao dogovor o zajmu od 90 milijardi eura za financiranje obrane Ukrajine. Dio država članica zalagao se za izravno korištenje oko 200 milijardi eura ruske imovine zamrznute u zemljama EU-a, no zbog pravnih zabrinutosti, ponajprije Belgije u kojoj se većina te imovine nalazi, donesena je odluka o zajmu.
Putin je rekao da će za države EU-a koje tim zajmom dodatno opterećuju svoje proračune to biti “vrlo teško”. Najavio je i da će Rusija svoje interese braniti na sudovima, “u jurisdikciji koja nije ovisna o političkim odlukama”.
“Prije ili kasnije Europa će morati vratiti ono što krade od ruske imovine”, rekao je Putin. Također je ustvrdio da su ruske javne financije u boljem stanju od francuskih, gledano kroz razinu državnog duga. U duljem komentaru odluke EU-a Putin je poručio da takvi potezi ne samo da štete imidžu, već podrivaju povjerenje u eurozonu, jer mnoge zemlje ondje drže svoje devizne i zlatne rezerve, izvijestio je Reuters.
Vladimir Putin je u nastavku svoje press konferencije izjavio da je “uvjeren kako ćemo do kraja ove godine svjedočiti novim uspjesima naše vojske”. Izjava dolazi nakon što je ruski predsjednik rekao da Rusija planira “kretanje prema zapadu” nakon daljnjih napredovanja na teritoriju Ukrajine.
Putin je naveo da je od vojnog vrha dobio izvješća prema kojima su ruske snage već napredovale oko 1,5 kilometara prema zapadu te da, kako tvrdi, nastavljaju s napredovanjem duž bojišnice.
Stanje na bojišnici ima sve veću važnost u pregovorima o teritoriju u sklopu mogućih mirovnih razgovora. Ukrajinski predsjednik Zelenski nedavno je i sam posjetio jednu od linija fronte, dok obje strane nastoje istaknuti vlastite uspjehe, između ostalog i u kontekstu međunarodnih političkih pritisaka.
Vladimir Putin je ponovno optužio Ukrajinu da “odbija završiti sukob mirnim putem”. Ruski predsjednik pritom je iznio lažnu tvrdnju da je vlast u Kijevu “započela rat na istoku Ukrajine” 2022. godine te rekao da je Ukrajina, kako tvrdi, trebala “ostaviti ljude na miru da sami izaberu način života u tom dijelu zemlje”.
“Ali nisu im to htjeli dopustiti”, dodao je Putin. Rusija je, podsjetimo, pokrenula totalnu invaziju na Ukrajinu u veljači 2022. godine, dok Moskva taj rat i dalje službeno naziva “specijalnom vojnom operacijom”.
Putin je ponovno ustvrdio da je Rusija oduvijek željela završiti rat “mirnim putem”, unatoč invaziji i napadima na ukrajinske gradove i civilnu infrastrukturu. Istodobno je iznio tvrdnju da se “neprijatelj povlači” na svim dijelovima bojišnice te da je “strateška inicijativa” prešla na stranu Rusije nakon što su njezine snage potisnule ukrajinske postrojbe iz ruske Kurske oblasti.
Vladimir Putin prvo je dobio pitanje o ratu u Ukrajini - hoće li doći do mira ili će se sukob nastaviti. Ruski predsjednik u odgovoru je naglasio da je Rusija spremna i voljna “završiti sukob mirnim putem”.
Pritom je rekao da mirovni dogovor mora biti “utemeljen na načelima” koje je iznio u govoru pred vrhom ruskog ministarstva vanjskih poslova u lipnju 2024. godine. U tom je govoru Putin zahtijevao da Ukrajina potpuno povuče svoje snage s cijelog teritorija Donjecke i Luganske oblasti te da odustane od planova za ulazak u NATO.
Nakon poruke da Rusija želi mirno okončanje rata, Putin je dodao da ruske snage “napreduju duž cijele bojišnice”. Naveo je niz gradova i naselja za koja tvrdi da su ruske snage blizu zauzimanja, uključujući Krasni Liman u istočnom dijelu Donjecke oblasti.
Međutim, ruske tvrdnje o stanju na bojištu posljednjih su mjeseci osporavane. Moskva je u studenome tvrdila da je zauzela Kupjansk u Harkivskoj oblasti, no ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prošlog je tjedna posjetio to područje bojišnice i izjavio da su ukrajinske snage ponovno preuzele dijelove grada.
Facebook
Google
