TRI RUSKA borbena zrakoplova MiG-31 ušla su u petak u estonski zračni prostor iznad Finskog zaljeva, što je izazvalo reakciju Tallinna i saveznika u NATO-u. Estonske vlasti tvrde da su se avioni ondje zadržali 12 minuta bez ikakvog dopuštenja.

Moskva je sve demantirala, no u Tallinnu kažu da je riječ o ozbiljnom kršenju suvereniteta. Nakon incidenata Estonija je zatražila konzultacije prema Članku 4. Sjevernoatlantskog ugovora, što omogućuje savezničke konzultacije kad članica procijeni da joj je sigurnost ugrožena.

Uz to, Vijeće sigurnosti UN-a danas održava hitan sastanak o upadu ruskih MiG-ova u estonski zračni prostor. Estonija je prvi put u 34 godine zatražila takav sastanak, a Ukrajina je zatražila da sudjeluje u raspravi.

"NATO je bio spreman koristiti silu"

Estonski ministar obrane Hanno Pevkur rekao je da NATO-ova reakcija pokazuje kako je savez spreman posegnuti i za krajnjim mjerama.

"Vidjeli smo u petak da NATO funkcionira vrlo učinkovito... čak i do točke da postoji spremnost na korištenje sile, ako bismo na to bili prisiljeni", izjavio je Pevkur za estonski ERR.

Dodao je kako su ruske provokacije osmišljene da skrenu pozornost Zapada s Ukrajine. "To je upravo ono što Rusija želi - da prestanemo pomagati Ukrajini i da fokus stavimo na vlastito dvorište", rekao je Pevkur.

NATO aktivirao konzultacije

Glasnogovornik saveza potvrdio je da će se zemlje članice početkom ovog tjedna sastati na konzultacijama. "Razgovori će se održati prema Članku 4. Sjevernoatlantskoga ugovora", rekao je za dpa. Podsjetimo, taj članak predviđa da se saveznici sastanu kad država članica osjeti prijetnju teritorijalnoj cjelovitosti ili sigurnosti.

Osim Estonije, posljednjih dana i Poljska te Rumunjska prijavile su slične incidente s ruskim vojnim letjelicama. Poljska je ranije ovog mjeseca čak srušila ruske dronove koji su prešli njezin zračni prostor tijekom napada na Ukrajinu - što je bio prvi izravni obračun NATO-a s ruskim vojnim sredstvima iznad teritorija saveza.

Poljska i Rumunjska također na meti

Istoga dana kada su MiG-ovi ušli u Estoniju, poljske vlasti izvijestile su da su se dva ruska borbena zrakoplova približila platformi za bušenje u Baltičkom moru na maloj visini, kršeći sigurnosnu zonu. Nekoliko dana ranije, 13. rujna, Rumunjska je podigla dva F-16 nakon što je dron ušao u njezin zračni prostor, iako ga nije srušila jer se vratio bombardirati ciljeve u Ukrajini.

Rumunjski ministar obrane Ionut Mosteanu tada je poručio da zemlja "neće eskalirati ako nije nužno", no priznao je da se incidenti sve češće događaju.

Trump: To bi mogao biti veliki problem

Američki predsjednik Donald Trump komentirao je incident u Estoniji riječima koje pokazuju zabrinutost. "Pa, ne sviđa mi se. Ne sviđa mi se kada se to dogodi. To bi mogao biti veliki problem", rekao je Trump novinarima.

"Ruske provokacije trebaju naići na čvrst odgovor, uključujući vojni opciju"

Savez je nakon niza incidenata lansirao obrambenu misiju "Istočna straža" (Eastern Sentry), čiji je cilj osigurati istočni bok NATO-a. Češki predsjednik Petr Pavel rekao je da se mora reagirati jedinstveno i odlučno. "Ruske provokacije moraju naići na čvrst odgovor, uključujući i vojnu opciju ako bude potrebno", rekao je Pavel.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski već je ranije upozorio da Kremlj želi oslabiti volju NATO-a da Kijevu pošalje dodatne protuzračne sustave. "Rusija testira granice i ispituje odlučnost saveza", poručio je Zelenski.

Ruske provokacije sve češće

Estonski ministar Pevkur naglasio je da se incidenti ne mogu promatrati izolirano. "Ovo nije samo narušavanje zračnog prostora, ovo je dio šireg plana - od dronova u Poljskoj do ruskih zrakoplova iznad naših voda. Radi se o sistematskom pokušaju da nas se iscrpi i podijeli", rekao je.

NATO saveznici sada su suočeni s pitanjem koliko daleko ići u odgovoru na ruske akcije koje balansiraju na rubu vojne eskalacije. Za sada, poruka iz Bruxellesa i glavnih gradova istočnog krila saveza ostaje jasna: spremnost na obranu, pa i silom ako bude potrebno.