RAD Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u ovoj godini obilježio je, prije svega, trend nagodbi Tužiteljstva s optuženicima zbog priznanja krivnje, čime sud nastoji riješiti nagomilane predmete, smanjiti troškove i uklopiti se u "strategiju dovršetka rada" do 2010. godine.

Nakon što je u svibnju bosanski Srbin Momir Nikolić priznao krivnju za progon počinjen u Srebrenici, uslijedilo je još sedam takvih priznanja - Dragana Obrenovića, Predraga Banovića, Darka Mrdje, Dragana Nikolića, Miroslava Deronjića i Ranka Ćesića za zločine u BiH te Miodraga Jokića optuženog za napad na Dubrovnik.

Haški izvori navode da Tužiteljstvo optuženicima za priznanje krivnje nudi "fantastične" uvjete, prije svega relativno blage kazne, no ta praksa doživljava i kritike, kako među pravnim stručnjacima suda tako i izvan njega, posebno kod žrtava rata.

Jedna od tih kritika ugrađena je i u posljednju presudu ICTY-a u 2003., kojom je vijeće pod predsjedanjem suca Wolfganga Schomburga osudilo Dragana Nikolića, zapovjednika srpskog logora Sušica u BiH, na 23 godine zatvora iako je optužba tražila 15.

Takvim priznanjem krivnje reducira se činjenična i pravna osnova slučaja a ono je uglavnom motivirano korišću, stoji u presudi.

Haški sud donio je u 2003. 11 presuda, otvarajući godinu spornom presudom kojom je bivša predsjednica RS Biljana Plavšic, nakon što je priznala krivnju za progon kao zločin protiv čovječnosti osuđena na 11 godina zatvora. Za zločine u BiH nakon toga pravomoćno su osuđeni i Milorad Krnojelac, zapovjednik logora u Foči na 15 godina zatvora, te zapovjednici logora Čelebići u BiH Zdravko Mucić, Hazim Delić i Esad Landžo na devet, 18 odnosno 15 godina zatvora.

Haški sud donio je i nekoliko nepravomoćnih presuda za Srebrenicu. Bosanski Srbi Momir Nikolić i Dragan Obrenović, koji su priznali krivnju, osuđeni su na 27 odnosno na 17 godina zatvora zbog progona počinjenog u Srebrenici.

Prva doživotna kazna izrečena je prijedorskom liječniku Milomiru Stakiću za genocid počinjen na tom području.

Zapovjednik romanijskog korpusa VRS general Stanislav Galić osuđen je na 20 godina zatvora za višegodišnju opsadu Sarajeva, pri čemu je prvi put sankcionirano djelo "terora nad civilnim stanovništvom".

Vođe bosanskih Srba na području Bosanskog Šamca Blagoje Simić, Miroslav Tadić i Simo Zarić osuđeni su na 17, 8 i 6 godina zatvora.

Čuvar logora Keraterm, Predrag Banović kažnjen je s osam godina.

Haški sud u prvom je stupnju osudio i hercegovačke Hrvate Mladena Naletilića Tutu i Vinka Martinovića Štelu na kazne zatvora od 20 odnosno 18 za zločine počinjene na području Mostara i Jablanice.

Protekle godine u Haagu su počela tek tri nova suđenja. Bivšem generalu JNA Pavlu Strugaru, optuženom za napad na Dubrovnik, suđenje je počelo 16. prosinca, a 2. prosinca suđenje generalima Armije BiH Enveru Hadžihasanoviću i Amiru Kuburi za zločine nad Hrvatima srednje Bosne. Bivšim oficirima VRS Vidoju Blagojeviću i Draganu Jokiću optuženima za Srebrenicu suđenje je počelo u svibnju nakon priznanja krivnje suoptuženih Obrenovića i Nikolića.

Na glavnom procesu ICTY-a, suđenju bivšem predsjedniku Srbije i SRJ Slobodanu Miloševiću, optužba je ukupno 38 tjedana izvodila dokaze po optužnici za genocid u BiH i zločine protiv čovječnosti u RH, pri čemu je saslušano 149 svjedoka, među kojima David Owen, Peter Galbraith, Wesley Clark, Ante Marković i Milan Kučan.

Zbog bolesti optuženog suđenje je do listopada prekidano sedam puta, a od tada se odvija po režimu od tri radna dana tjedno.

Do kraja dokaznog postupka optužbi je ostalo 17 radnih dana, pa se kraj prvog dijela procesa očekuje krajem veljače, kada slijedi tromjesečna stanka za pripremu svjedoka i dokaza obrane.

Suđenje traje od veljače 2001. a kraj se predviđa 2007. ili 2008.

Haški sud podigao je, odnosno objavio i nekoliko novih optužnica. Bivšeg vođu kninskih Srba Milana Babića optužio je za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja, Vojislava Šešelja također za zločine u Hrvatskoj, te Nebojšu Pavkovića, Vladimira Lazarevića, Vlastimira Đorđevića i Sretena Lukića za zločine počinjene na Kosovu.

Protekla godina donijela je i prvu optužnicu protiv novinara. Bivši glavni urednik podgoričkog dnevnika "Dan" Duško Jovanović optužen je zbog nepoštivanja suda zbog toga što je njegov list objavio identitet zaštićenog svjedoka s Miloševićeva suđenja.

Prvi novi stanar haškog pritvora u Scheveningenu postao je ove godine bivši predsjednik Srbije Milan Milutinović, optužen za zločine na Kosovu, a ubrzo nakon njega stigao je i šef Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj optužen za zločine u Hrvatskoj. Njima su se u pritvoru pridružila još četvorica optužena za zločine u RH - Veselin Šljivančanin, Miroslav Radić, Jovica Stanišić i Franko Simatović. Listu od 14 novih pritvorenika dovršili su optuženici za zločine u BiH Željko Meakić, Mitar Rašević, Ivica Rajić te Naser Orić, te za Kosovo Fatmir Limaj, Haradin Bala, Isak Musliu i Agim Murtezi, čija optužnica je ubrzo povučena.

Ove godine kraju se počeo privoditi i najdulji postupak u povijesti Haškog suda. Žalbeno vijeće saslušalo je nove svjedoke obrane u postupku protiv bivšeg generala HVO-a Tihomira Blaškića i sljedeće godine trebalo bi donijeti pravomoćnu presudu.

Odnosi Republike Hrvatske i Haškog suda u ovoj godini bili su prije svega obilježeni neuhićenjem generala Ante Gotovine, optuženog za zločine počinjene tijekom i nakon Oluje 1995. godine, a kontroverze oko slučaja "Bobetko" okončane su smrću bivšeg načelnika Glavnog stožera HV-a optuženog za Medački džep.

Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte, u obraćanju Vijeću sigurnosti UN u listopadu kazala je da tužiteljstvo vodi 13 istraga protiv 30 osumnjičenih na području bivše Jugoslavije koje treba dovršiti do kraja 2004., sukladno "izlaznoj strategiji" ICTY.