RADNIČKA fronta (RF) poručila je danas kako ih se prije godinu dana napadalo zbog prijedloga da se teret koronakrize prebaci na najbogatije građane oporezivanjem njihove štednje, a sada to rade njemačke banke.

Mate Kapović, bivši zastupnik RF-a u Gradskoj skupštini i nositelj liste za predstojeće izbore, te David Bilić, aktualni gradski zastupnik, poručili su kako je vođena žestoka antikampanja zbog prijedloga te stranke da se teret koronakrize prebaci s leđa radne većine na najbogatije oporezivanjem njihove štednje, dok danas prolazi neprimijećeno da njemačke privatne banke uvode kaznene kamate na štednju sličnih iznosa.

Bilić je podsjetio kako je tada Katarina Peović u ime RF-a govorila da bi se moglo razmisliti o tome da se u doba koronakrize progresivno oporezuje štednja najbogatijih, s obzirom na statistike koje pokazuju da samo 1.7 posto najbogatijih u Hrvatskoj drži 40 posto sve štednje, a RF je predložio da se dodatno oporezuje štednja viša od otprilike 700.000 kuna, što je suma koju garantira Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju bankarskog sustava.

"Mjesecima se napadalo RF kao da su progresivni porezi nešto nečuveno"

"Nakon toga se mjesecima iz medija i od strane liberalnih komentatora napadalo RF i o prijedlogu govorilo kao o otimačini, kao da su progresivni porezi nešto nečuveno", ustvrdio je.

Tako smo, dodao je, došli u bizarnu situaciju da su u zemlji u kojoj je, prema zadnjem Eurostatu, skoro 20 posto ljudi na rubu siromaštva, a oko 50 posto ne može podmiriti neočekivane financijske troškove niti si priuštiti ni tjedan dana godišnjeg odmora, najveći problem postali nešto viši porezi za 51.000 najbogatijih s prosječno 1.5 milijuna kuna na štednji, pri čemu se, prema RF-u, tu radilo isključivo o štednji povrh prve nekretnine, automobila i vikendice.

Kapović je rekao kako je još zanimljivije pogledati na cijelu problematiku s godinu dana odmaka. U Njemačkoj su privatne banke odlučile, zbog premale potrošnje u doba koronakrize, ograničiti štednju na 100.000 eura, što je tek nešto viša brojka od one o kojoj je lani govorio RF, s tim da je u Njemačkoj 100.000 eura zapravo, zbog daleko viših primanja, manja svota nego u Hrvatskoj. Neke njemačke banke čak žele kaznene kamate uvesti na svu štednju višu od 25.000 eura.

"Očito nema otimačine o kojoj se govorilo u Hrvatskoj"

"Ono što zapanjuje je kako je u Hrvatskoj ova vijest prenijeta, ali je gotovo nitko nije komentirao u svjetlu lanjske rasprave. Dakle, u Njemačkoj, gdje svote više od 100.000 eura u praksi žele dodatno oporezivati privatne banke, očito nema otimačine o kojoj se govorilo u Hrvatskoj", istaknuo je Kapović.

"Vrijeme je da se počne razmišljati na potpuno drugačiji način i da se naglasak stavi na radnu većinu i one koji teško žive, a ne na zaštitu bogatih i ekonomsko-političke elite", zaključio je.