Rak debelog crijeva jedan je od vodećih uzroka smrti od karcinoma u Hrvatskoj

RAK DEBELOG crijeva jedan je od vodećih uzroka pobola i smrti od zloćudnih bolesti u Hrvatskoj i svijetu, a kao ključni za smanjenje smrtnosti navedeni su osobna odgovornost, prevencija i rano otkrivanje bolesti, poručio je Stjepko Pleština s Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb. Tu poruku pročelnika Zavoda za probavne tumore priopćenjem su prenijeli iz farmaceutske kompanije Merck, podsjetivši da je sabor ožujak proglasio Mjesecom svjesnosti o raku debelog crijeva u Republici Hrvatskoj.
Pleština je pritom upozorio da dio oboljelih, usprkos mjerama prevencije, treba učinkovito liječenje kako bi se ova neizlječiva bolest pretvorila u kroničnu uz koju se kvalitetno živi. Istaknuo je kako se uspjelo postići da se medijan preživljenja u neliječenih pomakne sa šest na 30-ak i više mjeseci, uz nekoliko linija liječenja i biološku terapiju pridodanu kemoterapiji.
Također, dodao je, dio bolesnika koji su ishodišno imali bolest koju se nije moglo radikalno kirurški ukloniti danas, zahvaljujući napretku u liječenju, može nakon prethodnog sistemskog liječenja biti operiran i tako izliječen.
"Ovu vrstu karcinoma karakterizira vrlo velika smrtnost"
Broj novooboljelih od karcinoma debelog crijeva u RH, u odnosu na ukupni broj novodijagnosticiranih zloćudnih bolesti, kod muškaraca svrstava tu bolest na treće mjesto iza raka prostate i pluća, dok je kod žena po pojavnosti na drugom mjestu, odmah iza raka dojke Prema podacima objavljenima u prosincu prošle godine, u Hrvatskoj se u 2019. bilježi 3660 novooboljelih i 2086 umrlih od raka debelog crijeva.
Naglašeno je da ovu vrstu karcinoma karakterizira i vrlo velika smrtnost - u muškaraca je s 1254 umrla na drugome mjestu uzroka smrti od zloćudne bolesti, odmah iza raka pluća, dok je s 832 umrle žene taj karcinom na drugom mjestu, iza raka pluća.
"Nepovoljan omjer pojavnosti i smrtnosti od kolorektalnog karcinoma u oba spola, odnosno značajno lošija prognoza bolesti u odnosu na većinu drugih zemalja EU, može se tumačiti prvenstveno otkrivanjem bolesti u uznapredovalom stadiju, gdje je ishod bolesti svugdje nepovoljniji", istaknuo je Stjepko Pleština.
