CIJENE kruha i pekarskih proizvoda će rasti, a povećanje će ovisiti o pojedinačnoj procjeni svakog proizvođača, kažu u Žitozajednici. Upozoravaju na povećane troškove i zamjetan uvoz pekarskih proizvoda, što smanjuje konkurentnost i profitabilnost domaće industrije, piše HRT.

U Hrvatskoj jedan građanin prosječno godišnje pojede 62 kilograma kruha, što nas smješta među rekordere u Europi prema potrošnji pekarskih proizvoda. U jednoj pekarnici u Koprivici tijesto za kruh mijesi se i diže danonoćno, ali ne i cijene.

"Nemamo nikakve potrebe za povećanjem cijena. Brašno je otišlo od korone i rata u Ukrajini u nebesa, ali tri puta je sada pala cijena i došli smo do prihvatljive cijene. Sada je borba da ne opteretimo proizvod, a da povećamo neto plaće radnicima i da ostanu u Hrvatskoj", rekao je za HRT Dejan Zrinski, vlasnik pekarnice Koprivnica.

Pekari se žale na cijenu transporta, rada i struje

I do 50 posto su pale cijene kukuruza i pšenice na tržištu, ali pekari se žale na cijenu rada, transporta i struje. Ono što je problem jest nerentabilna proizvodnja.

"Pšenice imamo duplo više od potreba, a ne prerađujemo je u proizvode dodane vrijednosti koji bi donijeli nova radna mjesta. Mi smo definitivno puno izgubili i vidimo poziciju Hrvatske kao bazena jeftine sirovine i uvoza finalnih proizvoda", kazala je direktorica Žitozajednice Nada Barišić.

30 posto pekarskih proizvoda dolazi iz uvoza

Čak 30 posto pekarskih proizvoda je uvezeno i nekada profitabilnu industriju polako preuzimaju stranci. 

"Svaki će poduzetnik donijeti odluku o profitnoj marži, industrija je konkurentna, ima velik broj igrača, dolazi do okrupnjavanja i složeni su uvjeti kako napraviti cijene da zadovolje kupce", komentirala je za HRT Zvjezdana Blažić, konzultantica u prehrambenoj industriji.

Cijene kruha su već porasle od 10 do 15 posto, a resorni ministar upozorava da nema razloga za novo poskupljenje. "Rekao sam da nema razloga i nikakvog opravdanog razloga za dizanje cijena jer je došlo do pojeftinjenja većeg broja proizvoda", govori ministar gospodarstva Davor Filipović.

Hrvatska je među pet zemalja u Europi u kojima je kruh najviše poskupio, a hoće li cijene i dalje rasti, odlučit će proizvođači.