HRVATSKA je krajem rujna imala 1.786.655 osiguranika u evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, što je 14.592 više nego godinu ranije.

Riječ je o rastu od 0.82 posto u odnosu na 30. rujna 2025.

U odnosu na kraj rujna 2024. broj osiguranika veći je za 46.272 ili 2.66 posto, a u usporedbi s rujnom 2023. porastao je za 109.084, odnosno 6.5 posto.

Što zapravo znači broj osiguranika?

Broj osiguranika HZMO-a često se koristi kao brzi pokazatelj kretanja zaposlenosti jer obuhvaća osobe koje su na temelju rada ili druge osnove obvezno uključene u mirovinsko osiguranje.

Jednostavnije rečeno, kada broj osiguranika raste, to u pravilu znači da raste i broj ljudi koji rade i za koje se uplaćuju mirovinski doprinosi.

No to nije potpuno ista statistika kao službeni broj zaposlenih koji objavljuje Državni zavod za statistiku. DZS koristi više administrativnih izvora i zasebnu metodologiju, pa se dvije brojke mogu razlikovati.

Primjerice, DZS je za kolovoz 2026. objavio 1.777.224 ukupno zaposlenih. U odnosu na kolovoz 2025. to je bilo 1.1 posto manje, iako HZMO-ovi podaci za kraj rujna pokazuju godišnji rast broja osiguranika.

Zato podatak HZMO-a treba čitati kao jedan od pokazatelja stanja na tržištu rada, a ne kao konačan i jedini broj zaposlenih u Hrvatskoj.

Najviše osiguranika u trgovini i industriji

Najviše osiguranika krajem rujna bilo je u trgovini na veliko i malo - 243.839.

Slijedi prerađivačka industrija s 242.464 osiguranika, građevinarstvo sa 155.766 te obrazovanje sa 138.745.

Podaci tako pokazuju da je broj ljudi uključenih u mirovinsko osiguranje i dalje viši nego prije godinu, dvije i tri godine, iako službeni podaci DZS-a tijekom dijela ove godine istodobno bilježe godišnji pad ukupnog broja zaposlenih.

Razlika nije nužno kontradikcija, nego posljedica različite metodologije, obuhvata i trenutka na koji se statistike odnose.