Rat dvije nuklearne sile je sve izgledniji. Imaju stotine bojevih glava

NAPETOSTI između Indije i Pakistana ponovno su eskalirale nakon što je prošlog tjedna u spornom području Kašmira izveden smrtonosni napad na turiste. Indija optužuje Pakistan da stoji iza tog masakra, no Islamabad odbacuje optužbe.
Dvije nuklearno naoružane zemlje značajno su pogoršale diplomatske odnose, zaprijetile raskidom ključnih sporazuma i međusobno protjerale državljane. Ovo je najdublja kriza u odnosima dviju država od 2019. godine, kada je u samoubilačkom bombaškom napadu poginulo 40 indijskih vojnika. I tada je Indija optužila Pakistan, koji je sve negirao.
Indija je najavila mogućnost "ograničenog vojnog udara", dok iz Pakistana poručuju da bi takav napad dočekali vojnim odgovorom.
Različite nuklearne doktrine
I Indija i Pakistan posjeduju nuklearno oružje, no prvenstveno kao sredstvo odvraćanja.
Indija ima politiku prema kojoj ne napada prva. Njezina je službena nuklearna doktrina da će nuklearno oružje upotrijebiti samo ako bude napadnuta nuklearnim sredstvima, bilo na teritoriju Indije ili protiv njezinih oružanih snaga.
Pakistan, pak, ima doktrinu sveobuhvatnog odvraćanja, što uključuje mogućnost uporabe taktičkog nuklearnog oružja i u konvencionalnim sukobima - primjerice, ako procijeni da je ugrožen njegov teritorijalni integritet ili nacionalni opstanak.
Islamabad nikada nije isključio mogućnost prvog nuklearnog udara, no svjestan je da bi nuklearni rat s Indijom, koja ima znatno snažnije oružane snage, bio teško izdržljiv. Pakistan je već izgubio tri konvencionalna rata protiv Indije i stoga koristi svoj nuklearni arsenal ponajprije kako bi odvratio veće indijske napade ili invaziju.
Što jedni znaju o drugima?
Zapravo vrlo malo. Iako su i Indija i Pakistan izvele prve nuklearne pokuse još u 20. stoljeću (Indija 1974., Pakistan 1988.), danas se točne brojke o njihovim arsenalima ne znaju.
Neovisne procjene govore da Indija ima oko 172 bojeve glave, dok Pakistan ima oko 170 – ili, prema nekim analizama, i do 200.
Ipak, unatoč dubokom nepovjerenju, dvije zemlje već 34 godine zaredom razmjenjuju popis e svojih nuklearnih objekata – u skladu sa sporazumom koji zabranjuje napade na takva postrojenja. Ni Indija ni Pakistan nisu potpisnici Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT).
Preferiraju ograničene napade, ali rizik je velik
Dosadašnje eskalacije najčešće su uključivale ciljana bombardiranja i ograničene protunapade, uz prostor za povlačenje i diplomatsko smirivanje situacije. Povremeni okršaji duž granice nisu rijetkost.
No ovaj put raste unutarnji pritisak na indijsku vladu, jer su žrtve napada uglavnom indijski državljani.
Podsjetimo, nakon bombaškog napada 2019., indijski borbeni zrakoplovi rano ujutro izveli su udar unutar pakistanskog zračnog prostora. Indija je tada tvrdila da su gađali kamp militanata, a Pakistan je odgovorio rušenjem dvaju indijskih aviona i zarobljavanjem pilota, kojeg je kasnije pustio. Kriza se tada počela smirivati, ali je postalo jasno da je Indija spremna prijeći granicu.
Još nema otvorene eskalacije
U aktualnoj krizi još nije došlo do otvorene eskalacije. Pakistan tvrdi da je primijetio indijske borbene zrakoplove iznad svog teritorija te da je oborio izviđačke dronove za koje kaže da pripadaju Indiji.
U slučaju odmazde, očekuje se da bi napadi bili usmjereni na vojnu infrastrukturu ili baze militanata uz tzv. liniju kontrole - de facto granicu u Kašmiru. No svaki civilni gubitak može izazvati val ogorčenja i potaknuti novu eskalaciju.
Svijet pokušava spriječiti sukob
U kontekstu ratova u Gazi i Ukrajini te globalne ekonomske nestabilnosti, međunarodna zajednica nema volje za još jedan veliki sukob - pogotovo ne između dviju nuklearnih sila.
Američki ministar vanjskih poslova Marco Rubio najavio je da će razgovarati s obje strane i pozvao druge zemlje da učine isto. Bogati saveznici Pakistana iz Perzijskog zaljeva pozvali su na stabilnost, dok je Indija informirala članice G7 o krizi.
Kina, koja je ključni regionalni akter, pozvala je obje strane na suzdržanost, a isto je učinio i Ujedinjeni narodi. Poruka međunarodne zajednice je jasna - nitko ne želi da se situacija otme kontroli.

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati