Rat Pankretića i Čobankovića preko glava seljaka
Tekst: J.Dragišić
Foto: Cropix
TIHI sukob bivšeg i sadašnjeg ministra poljoprivrede, Božidara Pankretića i Petra Čobankovića, doveo je hrvatske seljake u bizarnu situaciju u kojoj od početka ove godine zbog proceduralnih problema ne mogu kupiti ni prodati poljoprivredno zemljište. Problem se neće tako brzo riješiti.
Od početka 2010. godine u Hrvatskoj je, naime, nemoguće kupiti ili prodati poljoprivredno zemljište. Razlog je Agencija za poljoprivredno zemljište, kojoj je zakon propisao da od ove godine ima pravo prvokupa zemljišta. Efektivno, to znači da, ako se želi prodati zemljište, prvo ga se mora ponuditi Agenciji, a tek nakon toga može se dalje. Agencija, pak, postoji samo na papiru, jer ministar Čobanković, kao ni Pankretić prije njega, nije učinio ništa da bi je pokrenuo. Mediji sad počinju pisati suosjećajne članke prema Čobankoviću, nazivajući cijelu priču oko Agencije Pankretićevim gafom, ali činjenica je da su oba ministra uspjela napraviti nevjerojatan kaos.
Ples dvojice ministara
Osnivanje Agencije, kao i donošenje novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu, bili su sastavni dijelovi programa s kojim je HSS ušao u pregovore oko pristupanja vladajućoj koaliciji. To je bio jedan od ključnih razloga zbog kojeg je Pankretić postavljen na mjesto ministra poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka. Ipak, o Agenciji se pričalo još u vrijeme prošle HDZ-ove vlade, ali ona je neprestano bila samo predmet najave, a nikad nije zaživjela. Osnovana je u ožujku 2009. godine, tri mjeseca nakon donošenja Zakona o poljoprivrednom zemljištu, zakonom propisanom uredbom Vlade. To je osnivanje, pak, bilo više formalno, jer Agencija do dana današnjeg nema ni zaposlenih ni adekvatan program. Čobanković, koji je preuzeo Pankretićevo ministarstvo u srpnju 2009. godine, nije učinio ništa da bi pogurao njen rad iako je dobro znao za zakonsku odredbu po kojoj od početka 2010. godine neće biti moguće prodavati poljoprivredno zemljište bez nje.
Agencija ima podršku seljaka. Jučer je novoosnovana Hrvatska poljoprivredna komora reagirala na najave o mogućem ukidanju Agencije, rekavši kako će u tom slučaju biti ozbiljnih problema. Osnovna namjera Agencije je osiguravanje da će poljoprivredno zemljište kupovati osobe čiji je cilj raditi na njemu. Dodatan zadatak je okrupnjivanje zemljišta i zaštita "nacionalnih interesa" utoliko što se neće dopuštati kupnja zemljišta strancima. Također, Agencija bi trebala osigurati izostanak spekulacije jer bi zemljište kupovala po cijeni koju odredi Porezna uprava, a ne spekulativno stanje na tržištu.
"Agencija ima smisla, zakon je dobar jer štiti interese hrvatskih seljaka. Prodaja nacionalnog blaga nije u interesu nikome, a sprečavanje spekulativne kupnje zemljišta osigurava razvitak poljoprivrede", rekao je za Index Mato Mlinarić, predsjednik udruge Nezavisni hrvatski seljaci i član Skupštine HPK.
Nastao kaos u provedbi
Hrvatski zakon i nije bitno drukčiji od zakona u ostalim članicama EU-a. Svih deset postkomunističkih zemalja koje su ušle u sastav Unije, dobilo je odobrenje da odgodi dozvolu prodaje poljoprivrednog zemljišta stranim državljanima. Ta odgoda traje od sedam do dvanaest godina. Usto, državni protekcionizam gotovo je pa sastavni dio poljoprivredne politike svake europske zemlje. Može se raspravljati o smislenosti takvog pristupa poljoprivredi, ali u ovom slučaju priča nije teoretska. Ono što Hrvatsku zaista čini posebnom zvijezdom na poljoprivrednom nebu je neprovođenje donesenih zakona. Dok je osnivanje Agencije čak bilo i potrebno s gledišta popisivanja, adekvatnog raspolaganja, uvođenja reda u gospodarenje poljoprivrednim zemljištem, u izvjesnoj mjeri čak i procesa pregovora s EU-om, provedba zakonskih odredbi stvorila je rijetko viđen kaos.
"Imaju zakon, imaju Vladinu uredbu, ne bi trebalo biti problema. Na zakonu se intenzivno radilo, a seljaci s kojima sam u kontaktu smatraju da je dobar. Problem je ponovno nastao u provedbi donesenih zakona. Ne znam koji je razlog zbog kojega se jedan tako važan dio razvoja poljoprivrede zapustio, ali jasno je kakvi su problemi nastali. Osobno sam čuo za nekoliko slučajeva u kojima su ljudi potpisali ugovore za kupoprodaju zemljišta i htjeli ih ovjeriti, da bi kod javnih bilježnika saznali da to nije moguće. U ovom trenutku je efektivno nemoguće kupiti ili prodati zemljište i zakonodavci bi morali naći rješenje", rekao je Mlinarić.
Rješenje nije na vidiku
Rješenje, kako se može čitati ovih dana, neće doći tako skoro. Čobanković bi volio ovlasti Agencije prebaciti na Upravu za zemljište svog ministarstva, ali već je naišao na žestok otpor. Poljoprivrednici pričaju o razdoblju od šest mjeseci. Govorka se i da će kompletan Zakon o poljoprivredi ponovno u saborsku proceduru, a da će se u sklopu njega mijenjati i odredba o Agenciji. Cijeli slučaj pokazuje zabrinjavajuću tendenciju vladajuće koalicije, koja ne uspijeva donijeti nijedan zakon i onda ga se držati. Nije problem donijeti dvadeset i neki po redu zakon o poljoprivredi u povijesti mlade Hrvatske, problem je što će i on vjerojatno naići na cestovne blokade koje će sve još jednom odužiti. U svemu najkraći kraj izvlače oni o kojima se zakon trebao skrbiti – poljoprivrednici.
"Teško mi je shvatiti u čemu je problem. Agencija ne zahtijeva velika novčana sredstva, a zakonski okvir već je pripremljen. Oba ministra poljoprivrede napravila su jako malo da bi osigurala prosperitet hrvatskih seljaka. Ne znam što se događa između njih dvojice, pokušavaju li jedan drugome podmetati preko ovog pitanja, ali trenutno su svi na gubitku", zaključuje Mlinarić.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati