ŠEST američkih vojnika je ubijeno, a vojni zrakoplovi srušeni, dok se investitori pripremaju za turbulencije na tržištu zbog straha od dugotrajnog poremećaja u opskrbi naftom. Predsjednik Donald Trump poručuje da bi vojna kampanja protiv Irana mogla potrajati tjednima, a Marco Rubio izjavio je u danas kako "najteži udarci američke vojske tek slijede".

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Odlukom da u petak odobri rat protiv Irana, Trump je preuzeo najveći rizik svog predsjedništva, dovodeći u opasnost živote američkih vojnika, stabilnost najnemirnije svjetske regije i vlastitu političku poziciju. Suočen s padom popularnosti i mogućnošću da republikanci izgube kontrolu nad Kongresom na predstojećim izborima, Trump je gurnuo Sjedinjene Države u najopsežniji vojni sukob od invazije na Irak 2003. godine, piše The New York Times.

Trump i "mir"

U nešto više od godinu dana mandata, Trump je odobrio vojne akcije u sedam zemalja, unatoč opetovanim obećanjima biračima da će ratove završavati, a ne započinjati. Tijekom svog inauguracijskog govora izjavio je kako će "njegovo najponosnije nasljeđe biti ono mirotvorca".

Iako se mučio s predstavljanjem jasnog konačnog cilja vojne kampanje, Trump operaciju prikazuje kao veliki uspjeh. Priznao je američke žrtve kao cijenu rata, ali se više potrudio pohvaliti ubojstvom ajatolaha Alija Hamneija, iranskog vrhovnog vođe, uništenjem vojnih ciljeva diljem zemlje i svojom predanošću da spriječi Iran u razvoju nuklearnog oružja.

Intervencije na Bliskom istoku mučile su generacije američkih predsjednika. Tamošnji sukobi narušili su nasljeđe Georgea W. Busha, koji je zemlju uveo u dugotrajne i nepopularne ratove u Iraku i Afganistanu, ali i Jimmyja Cartera, čija je neuspjela operacija spašavanja američkih talaca u Iranu 1980. godine bila stalno na umu Trumpu.

Sada je Trump taj koji upravlja vojnim naporima koji se brzo šire u regiji čija je povijest te vjerska i frakcijska politika čine posebno složenim bojištem.

Zabrinutost

"Predsjednici se nerado upuštaju u ovakve situacije, osim ako nisu isprovocirani, izravno napadnuti", rekla je Barbara Perry, povjesničarka predsjedništva sa Sveučilišta Virginia. "Tada obično dolazi do efekta nacionalnog jedinstva. Toga sada neće biti."

Dok je nekolicina istaknutih glasova u njegovom pokretu javno osudila odluku o odlasku u rat, čini se da Trumpova baza, za sada, stoji uz njega. Ipak, neki od predsjednikovih saveznika privatno izražavaju zabrinutost da napadi na Iran donose malo političke koristi, a goleme rizike, posebno gubitak američkih života i rast cijena nafte.

Demokrati su iskoristili napade kako bi Trumpa prikazali kao nekoga tko je više usredotočen na vanjske intervencije nego na rješavanje ekonomskih problema Amerikanaca.

"Trump se biračima predstavio kao mirotvorac i kandidat 'Amerike na prvom mjestu', a u manje od 13 mjeseci naredio je napade na sedam država i gurnuo našu zemlju u otvoreni sukob novcem poreznih obveznika", stoji u izjavi Kena Martina, predsjednika Demokratskog nacionalnog odbora.

Rezultati anketa

Prve ankete provedene nakon napada pokazuju da ih većina birača ne podržava. Anketa CNN-a pokazala je da 59 posto Amerikanaca ne odobrava Trumpovu odluku o pokretanju napada na Iran, dok je anketa Reuters-Ipsosa otkrila da vojnu kampanju odobrava samo 27 posto Amerikanaca.

Ako sukob krene po zlu ili Iran potone u nemire, republikanski kandidati na predstojećim izborima mogli bi se naći pred teškim izborom hoće li se po tom pitanju distancirati od Trumpa.

Rat postavlja i izazovna pitanja za one koji žele voditi stranku u budućnosti, komplicirajući ideologiju "Amerika na prvom mjestu" koja je u srži pokreta. "Nismo zamišljali da bi MAGA pokret trebao biti ovo", napisala je na društvenim mrežama bivša zastupnica Marjorie Taylor Greene, republikanka iz Georgije koja se prošle godine razišla s Trumpom i podnijela ostavku.

"Sramota!". U kasnijoj objavi, Greene je Trumpovu administraciju nazvala "hrpom bolesnih lažljivaca", dodavši i psovku. "Glasali smo za Ameriku na prvom mjestu i NULA ratova", napisala je.

Spremnost baza

Ipak, Matthew Boyle, šef ureda Breitbart Newsa u Washingtonu, rekao je da je tijekom svoje trosatne radijske emisije u subotu, nekoliko sati nakon napada, primio zanemariv broj pitanja ili komentara slušatelja. Njegova emisija, kaže, pruža dobar uvid u teme koje zanimaju Trumpovu bazu.

Boyle je rekao da je opširno govorio o ratu i pustio Trumpov jutarnji video s najavom napada, no slušatelje su, kako tvrdi, više zanimale druge teme, poput gospodarstva, imigracije i kriminala. Upozorio je, međutim, da bi se to moglo promijeniti ovisno o razvoju operacije. "Sve se svodi na rezultate", rekao je.

Napadi na Iran daleko su od prvog puta da je predsjednik testirao spremnost svoje baze da podrži poteze koji krše njegovo predizborno obećanje o izbjegavanju stranih sukoba. Kada se suočio s pitanjima hoće li njegovi pristaše prosvjedovati nakon američkog napada na Venezuelu, Trump je za NBC News dao kratak odgovor: "MAGA sam ja. MAGA voli sve što radim."

Najveća slabost gospodarstvo

Posljednjih mjeseci, pokret "Učinimo Ameriku ponovno velikom" počeo se cijepati oko ključnih pitanja, uključujući Trumpovo postupanje s Epsteinovim dosjeima i njegove borbe s rješavanjem rastućih troškova života.

Raheem Kassam, glavni urednik The National Pulsea i konzervativni aktivist, rekao je da bi rat s Iranom pogoršao te napetosti. "Ja to ne bih učinio, ali to je definitivno nešto što bi Trump napravio", rekao je. "On voli ideju da dovrši posao koji njegovi prethodnici nisu mogli ni započeti."

Kassam je izrazio zabrinutost da sukob ne rješava ključnu predsjednikovu slabost, a to je gospodarstvo. Rekao je da će se Amerikanci "tek početi osjećati bolje u vezi s gospodarstvom taman kad krenu glasati, jer su previše vremena proveli na propalom DOGE projektu Elona Muska", tvrdeći da Musk nije uspio značajno smanjiti državnu potrošnju.