KAKO bi se smanjio broj radnika na crno, kojih ima oko 400 tisuća, inspektori od danas imaju znatno veće ovlasti, pa tako mogu i usmenim rješenjem zatvoriti tvrtku. Neodgovornim poslodavcima prijeti zabrana rada na 30 dana, te novčane kazne u iznosu od 30 tisuća do 120 tisuća kuna po svakom radniku koji nije prijavljen na zdravstveno i mirovinsko osiguranje.

Po procjenama sindikalista, u Hrvatskoj oko 400.000 ljudi radi na crno, a zbog sive ekonomije oko 11 milijardi kuna godišnje ostaje izvan državne blagajne, što su zabrinjavajući podaci. Od toga čak 8 milijardi kuna gubi se zbog rada na crno.

Kako je Zakon o državnom inspektoratu napokon doživo izmjene, od danas poslodavcima koji bez radne dozvole zapošljavaju strance, ne prijavljuju radnike na zdravstveo i mirovinsko osiguranje, ne poštuju propisano radno vrijeme prijete znatno veće kazne nego su bile do sada. Kazna za jednog radnika može iznositi čak 120 000 kuna, a inspektori Državnog inspektorata ovlašteni su i za pretres stana.

Pretres stana po hitnom postupku inspektori mogu zatražiti ako postoji sumnja da poslodavac u njemu obavlja neki djelatnost.

Veće ovlasti inspektora trebale bi biti samo prvi korak u suzbijanju rada na crno. Naime, Vlada je krajem prošle godine donijela trogodišnji program mjera za suzbijanje sive ekonomije, izmijenjen je Zakon o državnom inspektoratu kojim su povećane ovlasti inspektora, uveden je novi ustroj i rad financijske policije, a u tijeku je reforma pravosuđa.

Premijer Sanader prošli tjedan je istaknuo da je u završnoj fazi rad na izmjenama Zakona o prekršajima, s naglaskom na ukidanje zastare zbog koje je bila znatno smanjena efikasnost sankcioniranja prekršitelja zakona.

Tijekom ovogodišnje kampanje protiv rada na crno, Savez samostalnih sindikata Hrvatske podnio je ukupno 350 prijava na temelju kojih je Državni inspektorat podnio 82 prekršajne prijave protiv poslodavaca uhvaćenih u kršenju zakona.

Kampanja je počela na Praznik rada, 1. svibnja, kada su radnici pozvani da na besplatni telefon 0800 200 004 prijavljuju poslodavce koji ih zapošljavaju na crno, ne isplaćuju im plaće ili im dio isplaćuju "na ruke", ne plaćaju prekovremeno, traže da rade duže od propisanog radnog vremena itd.

SSSH je u tom razdoblju zabilježio 1.710 slučajeva neprijavljenog rada, 942 neisplate plaće, 1.388 neplaćanja prekovremenog, 703 dužeg radnog vremena itd. Gubici države su ogromni, jer samo za 1.710 neprijavljenih radnika godišnje se na porezu, prirezu i doprinosima izgubi više od 55 milijuna kuna.

Neisplate plaća i neplaćanja prekovremenog najviše je bilo u trgovini, a dužeg radnog vremena u graditeljstvu.