"Ratovi za vodu" počinju za dvadesetak godina

BRITANSKI ministar obrane John Reid upozorio je na izgledne oružane sukobe među državama zbog nedovoljne količine vode. Globalno zatopljenje, nerazvijeni sustavi navodnjavanja i dugotrajne netrpeljivosti među pojedinim susjednim državama kulminirat će u brutalnim "Ratovima za vodu", koji bi trebali buknuti u idućih dvadeset godina.

Katastrofična prognoza britanskog ministarstva obrane predviđa da će klimatske promjene uvjetovane globalnim zatopljenjem pretvoriti veliki dio Zemlje u pustinju, otopljena ledena prostranstva i područja potopljena zagađenom vodom.

Premijer Tony Blair će danas u Downing Streetu održati sastanak kriznog stožera zbog onoga što zove "najvećom dugoročnom prijetnjom našem planetu", kako je nazvao problem globalnog zatopljenja.

Reid je naglasio da su engleski vojni planeri već izradili planove djelovanja snaga u nadolazećoj prijetnji velikih ratova. Vojnici "Njenog Veličanstva" će pomagati u saniranju humanitarnih katastrofa, dostavi pomoći, ali je jasno rečeno da neće zazirati ni od "vođenja rata zbog dramatičnih društvenih i političkih posljedica klimatskih promjena".

"Više od 300 milijuna ljudi u Africi nema pristupa čistoj vodi, a klimatske promjene će drastično pogoršati situaciju", istaknuo je Reid.

Krizna žarišta: Bliski i Daleki istok

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izrael, Jordan i Palestina - pet posto svjetskog pučanstva živi na jedan posto vode na Bliskom istoku, što je već pridonijelo arapsko-izraelskom ratu 1967. Rijeka Jordan znači život za Izrael, palestinska područja i Jordan, ali je sustav opskrbe pod izraelskom kontrolom, što je Izrael koristio kao sredstvo pritiska u krizama.

Turska i Sirija - planovi Turske da izgradi brane na rijeci Eufrat doveli su je na rub rata sa Sirijom 1998. Sirija je optuživala Tursku da joj tako uskraćuje vodu, jer se nalazi nizvodno od nje, dok su Turci uzvraćali da Sirija daje utočište kurdskim separatistima. Nestašice vode će samo dodatno povećavati pritisak u ovoj ionako nestabilnoj regiji.

Kina i Indija - rijeka Brahmaputra je već bila uzrok trzavica među zemljama, a u budućnosti bi mogla postati žarišan točka sukoba dvije najveće vojske na svijetu. Prije pet godina, Indija je optužila Kinu da joj je uskratila informacije o velikim klizanjima tla na Tibetu koja su prozročila poplave u Indiji i Bangladešu. Pridodamo li tome rastuću napetost zbog želje Kine da preusmjeri tijek rijeke, sukob je izgledan.

Etiopija i Egipat - rast stanovništva  u Egiptu, Sudanu i Etiopiji prijeti velikim sukobom duž najdulje svjetske rijeke, Nila. Etiopija zahtijeva više vode iz "Plavog Nila", što bi dio Egipta koji je na donjem dijelu dielu rijeke ostavio bez vode. Egipat pak brine da bi  "Bijeli Nil", koji teče kroz Ugandu i Sudan mogao "presušiti" prije nego što stigne do Sinaja.

Indija i Bangladeš - otapanje ledenjaka na Himalajama uzrokuje poplave rijeke Gangeš, zbog čega nastaje kaos u prenapučenom i siromašnom Bangladešu. Zbog toga ilegalni emigranti bježe u Indiju, što je nagnalo Indijuda sagradi ogromnu pograničnu ogradu da onemogući dolazak nepoželjnih. Ipak, šest tisuća "ilegalaca" prelazi u Indiju svaki dan.

Z.A.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara