KOLAPS ZDRAVSTVA

Razgovarali smo sa sestrama: Bolnice pune infekcija, jedna pazi 20 pacijenata

Razgovarali smo sa sestrama: Bolnice pune infekcija, jedna pazi 20 pacijenata
Foto: Martina Pauček Šljivak/Index

JEDNA sestra u smjeni na 20-ak pacijenata, liječnici nakon 24-satnog dežurstva moraju hitno nekoga operirati, kemijski laboranti rade s opasnim kemikalijama, a nemaju običnog papira da hitno nešto obrišu - sve je to samo djelić priča liječnika i sestara KBC-a Zagreb koji su se danas okupili u 10-minutnom prosvjedu za vrijeme pauze ispred bolnice kako bi upozorili vladu na težak položaj u kojem se nalaze.

Razgovarali smo s liječnicima, medicinskim sestrama, medicinskim tehničarima i kemijskim laborantima koji su nam pričali o katastrofalnim uvjetima rada, od toga da na onkologiji radi samo jedna sestra do toga da na kardiologiji u smjeni od 19 sati do 7 ujutro s 20-ak pacijenata također ostane samo jedna sestra. Istovremeno se događa da četvero ili više pacijenata zatraži pomoć sestre, a ona jedna ne stigne svima odmah pomoći već ide redom, po hitnosti i težini dijagnoze.

Kako su nam ispričali, sestra s onkologije na Jordanovcu nakon što premine pacijent, pak, mora moliti sestru s drugog odjela da pripazi i njezine pacijente kako bi pokojnika prebacila u mrtvačnicu.

Kemijski laboranti bez prave zaštite na radu

Kemijskim laborantima događa se, pak, da nemaju uvijek potrebnu opremu za obavljanje poslova, a rade s vrlo opasnim kemikalijama. I dok su prije radili skraćeno upravo zbog izlaganja kemikalijama, sad rade puno radno vrijeme od 8 sati i više nemaju beneficiran radni staž. Također, liječnici i sestre na radiologiji nemaju dodatak na plaću iako su izloženi zračenju.

Uz to, najkritičnije je kad netko od njih ode na godišnji ili bolovanje jer tada nema tko raditi pa medicinsko osoblje radi dvostruko više. Uz to, prije su liječnici i sestre imali pravo na dva slobodna dana nakon 24-satnog dežurstva, ali toga više nema; imaju jedan slobodan dan, a nerijetko se događa da već i drugi dan moraju doći u smjenu, kažu nam.

Upravo zbog svega toga liječnici i sestre traže povećanje plaće. Iako je ministar zdravstva pristao na povećanje od 7 posto osnovice plaće, vlada je to odbila. Još traju pregovori s vladom, a u petak će, nakon što se sastanu s vladajućima, odlučiti što će dalje ako vlada ne pristane na povećanje osnovice od barem 7 posto.

Medicinska sestra Andreja Šajnić iz Klinike za plućne bolesti Jordanovac, koja pripada Rebru, u razgovoru za Index rekla je da se često zaboravlja da je velik broj medicinskih sestara posljednjih godina otišao u inozemstvo, a oni nisu dobili adekvatnu zamjenu.

Mlada sestra: Odlazim, ne mogu ostati za takav novac i u takvim radnim uvjetima

"Nismo dobili dovoljan broj medicinskih sestara, prekovremenih imamo svaki mjesec. Kolegice su premorene i iscrpljene, većina onih koji danas nisu ovdje, nisu iz razloga što su na poslu jer je nama pacijent uvijek na prvom mjestu, nema šanse da će ga ostaviti. Tu su kolege koje su odradile smjenu ili odlaze večeras u noćnu, ja sam konkretno na godišnjem", rekla nam je.

Navodi da sestre u prosjeku mjesečno odrade 50-ak prekovremenih sati. Dodaje da sad dolaze nove mlade generacije sestara koje ne žele ostati raditi za tako malu plaću pa već nakon dva mjeseca odu na bolje plaćena radna mjesta ili u inozemstvo.

Upravo to nam je potvrdila i jedna mlada sestra koja na Rebru radi kao sestra sa srednjom školom, a trenutno je na studiju i nakon što ga završi odlazi u Njemačku. Kaže da za takav novac i u takvim radnim uvjetima ne želi ostati u Hrvatskoj.

Razgovarali smo i sa sestrom na onkologiji Jordanovca koja ondje radi skoro 40 godina. Kaže nam da su premoreni, da sestre rade po 12 sati. U cijelom danu su samo dvije sestre na odjelu te vrlo često iz noćne smjene ulaze u dnevnu smjenu.

Kad su godišnji, radi se bez slobodnog dana

Jedna od medicinskih sestara s kojom smo razgovarali radi preko 30 godina u KBC-u Zagreb na kardiologiji, a kaže nam da tijekom godišnjih odmora ljudi rade bez slobodnih dana.

Na Rebru radi i medicinski tehničar s 36 godina staža koji nam je rekao da je najviše prekovremenih u operacijskoj sali i na hitnoj. Kaže i da je problem to što liječnika koji radi u 24-satnom dežurstvu šalju da odradi hitnu operaciju.

"Trebali bismo nakon 24 sata dežurstva imati dva dana slobodno, imamo samo jedan", rekao nam je. Navodi kako sumnja u to da će im vlada podići plaće, no da su spremni i na štrajk.

Razgovarali smo i s liječnikom Goranom Šukerom, internistom iz Zavoda za kliničku imunologiju i reumatologiju KBC-a Zagreb koji kaže da liječnici u bolnici odrađuju od 20 do 100 prekovremenih sati u mjesec dana i da je situacija sve teža.

Sumnja da će vlada povećati plaće iako se, kaže, tome nada.

Liječnik: Ovakva povišica neće zadržati ljude

"Treba biti svjestan da je i ovo povećanje koje tražimo od 7 posto zapravo vrlo malo i netko tko zbog financijske situacije razmišlja da ode van, sigurno ga ovo povećanje neće odvratiti. Treba puno više napraviti da se ljude zadrži u bolnicama. Populacija je sve starija, pacijenata je sve više, a zbog manjka kadra, situacija je sve gora i liječnicima i sestrama. Čim jedan ode, teško je popuniti normalnu satnicu. Kad netko ode na bolovanje, ostali rade umjesto njega i to producira dodatna bolovanja. Financijska situacija je važna, no uvjeti rada su ti koji tjeraju ljude van", rekao nam je dr. Šukera.

Ističe kako zbog ovakvog tempa sve više liječnika i sestara obolijeva, a pogotovo sestre i tehničari koji su stariji od 50 godina.

"Sestre rade u tri smjene, a liječnici sve češće dežuraju, sve ovisi od klinike koliko točno, no na sreću se još toliko ne osjeti kriza s nedostatkom osoblja kao u malim bolnicama, zbog čega su liste čekanja sve veće jer se pregledi ne mogu obaviti u malim bolnicama pa se sve šalje u velike i tako nas se dodatno opterećuje", rekao nam je dr. Šukera.

Situacija nije bolja ni kod kemijskih laboranata koji su nam otkrili kakve probleme oni imaju.

"Naši problemi su uvjeti rada, manjak ljudi, zaštita na radu se ne provodi, radimo s dosta otrovnih kemikalija, a inspekcije koje dođu formalno odrade nadzor, no ništa se ne mijenja. Kemikalije isparavaju, osjete se svuda, a mi nemamo za to nikakve beneficije. Nekad je bilo skraćeno radno vrijeme, to je ukinuto, radimo 8 i više sati, po potrebi ostajemo duže i dolazimo ranije. Ponekad nam nestane sredstava za rad, dogodi se da nema papira, a treba nešto hitno obrisati", navele su nam kemijske laborantice KBC-a Zagreb.

Miškulin: Kad pacijent s onkologije umre, jedna sestra pazi na dva odjela

Gordana Miškulina, medicinska sestra na Rebru i predstavnica Strukovnog sindikata medicinskih sestara/tehničara, Indexu je rekla da je jako zadovoljna današnjim odazivom jer je zaista izašao velik broj sestara i ostalih zdravstvenih djelatnika s obzirom na to da je prosvjed bio u vrijeme raznih terapija koje pacijenti moraju dobiti pa nisu svi mogli doći.

"No pokazali smo da nas ima, a to ne znači da ćemo stati i da nećemo povući i ostale ljude da iskažu svoje nezadovoljstvo. Postoji puno problema, odjeli koji su nekad bili obični, postali su postintenzivna i sad tamo radi po jedna sestra s 20 vrlo teških pacijenata. Odjeli su zakinuti za velik broj medicinskog osoblja. I Jordanovac je kritičan. Ondje imamo onkologiju, odjel na kojem pacijenti često umiru, i u smjeni samo jednu sestru. Da bi ona odvezla pacijenta u mrtvačnicu, mora angažirati sestru s drugog odjela, dakle, jedna sestra pazi na dva odjela", rekla nam je Miškulin.

Navodi kako od vlade sad traže još više. Prvo su tražili povišicu osnovice plaće od 7 posto, a sad traže 10 posto jer smatraju da medicinske sestre zaslužuju i više od toga.

"Kad se prošli kolektivni ugovor donosio, vlada nam je dala povišicu od samo dva posto, no uspjeli smo dogovoriti povećanje od 5 posto. Sad tražimo više jer su nam uvjeti rada katastrofalni. Imamo dosta nelogičnosti u tom kolektivnom ugovoru. Recimo, u jednom kardiološkom laboratoriju imate inženjera koji na uvjete rada ima dodatak 20 posto, a liječnici i medicinske sestre koji su direktno uz pacijenta nemaju dodatak. Oni su pod zračenjem, i to direktno uz pacijenta, dok je inženjer u drugoj sobi", objasnila je.

Pacijente s tuberkulozom stavljaju u sobe s ostalim pacijentima

Navela je i problem s Jordanovcem. Kaže kako sve više pacijenata ima tuberkulozu i oni se smještaju na odjele gdje ima kreveta, što znači među pacijente koji nemaju tuberkulozu.

"Dogodilo se da kolegice koje su se na tim odjelima razboljele, nemaju pravo na profesionalno oboljenje jer nemaju dodatak na tuberkulozu, a znamo kako se tuberkuloza prenosi. Puno stvari je nelogično i nema sluha. Ne znam kako Ministarstvo zdravstva i zdravstvena inspekcija takve stvari dozvoljavaju jer to je i ugrožavanje onih pacijenata koji leže na takvom odjelu s pacijentom s tuberkulozom", kazala je.

Navodi da kompletan kolektivni ugovor, sistematizacija radnih mjesta i plaće u sustavu zdravstva nisu dobro posloženi i nepravedni su prema ljudima koji direktno rade s pacijentima.

"Ne bih željela biti pesimist, no koliku su bešćutnost vladajući pokazali, ne znamo što očekivati. Oni saniraju Agrokor ili spašavaju neke privatne kompanije, a nema se za sustav zdravstva gdje su u pitanju pacijenti. Mi ne prosvjedujemo protiv rada, nije nam teško raditi, ali dajte nam bar nešto. Vidimo što se sve poklanja kojekakvim firmama, a za zdravstvo nema ništa", istaknula je Miškulin.

Upozorila je i na velik problem s outsourcingom pa je tako već par godina praksa da neke bolnice čiste privatne firme, što se, tvrdi ona, pokazalo jako loše.

"Sve je puno bolničkih infekcija, to je javna tajna"

"Outsourcing je rupa bez dna, nezadovoljni smo, čistačice ne znaju čistiti kako treba, ne znaju se ponašati u bolničkom sustavu. Ti privatnici koji drže kompanije za čišćenje daju nam vrlo mali broj izvršitelja pa te žene čiste ogromne kvadrature i nema šanse da sve stignu i na kraju se događa da medicinske sestre čiste. Na to stalno upozoravamo, stoga apeliram na ministra da se taj dio privatizacije makne iz sustava zdravstva jer svjedočimo tome da nam se stalno pojavljuju bolničke infekcije", rekla je Miškulin.

Istaknula je da nikad nije bilo više bolničkih infekcija.

"To je javna tajna, a te su infekcije skupe za liječenje. Da biste izliječili jednu bolničku infekciju, za taj novac možete kupiti kompletnu radnu zaštitnu odjeću za cijeli odjel", navela je.

Na kraju je kazala da ako im vlada ne popusti, planiraju daljnje akcije. Prvo će u petak ponoviti kratkotrajan prosvjed, a ako vlada ne izađe s primjerenim prijedlogom, onda kreću u žešće akcije.

Drugi tjedan će im se u prosvjedima pridružiti i ostale bolnice, a ne samo Split i Dubrovnik.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara