TALIJANSKO gospodarstvo službeno je ušlo u recesiju nakon što su službeni podaci u četvrtak pokazali da je bruto domaći proizvod (BDP) u posljednjem tromjesečju 2018. godine pao drugo tromjesečje zaredom.

Aktivnosti su u razdoblju od listopada do prosinca smanjene su za 0,2 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada su pale 0,1 posto, što znači da je zemlja tehnički u recesiji. No za Hrvatsku je problem što se radi o našem najvećem izvoznom partneru, tako da je gotovo izvjesno da će se usporavanje u Italiji odraziti i na ionako tromo hrvatsko gospodarstvo.

Jedina zemlja EU-a koja opet bilježi recesiju

Italija je nakon financijske krize već zabilježila veliki pad aktivnosti, a sada je jedino veliko gospodarstvo svijeta i jedina zemlja EU-a koja ponovo bilježili recesiju.

Koalicijska vlada usvojila je u prosincu proračun s opsežnim planovima za potrošnju kako bi otklonila prijetnju recesije. Proračun je izmijenjen nakon prigovora Europske komisije da neće smanjiti visoki talijanski dug, a uključuje, između ostalog, nove mjere potpore siromašnima i raniji odlazak u mirovinu.

Italija bilježi najslabiji rast gospodarskih aktivnosti među zemljama eurozone još od osnutka monetarne unije. Tek malobrojni analitičari vjeruju da će proračun omogućiti zaokret nabolje s obzirom na usporavanje gospodarskih aktivnosti u Europskoj uniji, slabljenje globalne trgovinske razmjene i kroničnu stagnaciju produktivnosti u Italiji.

"Italija je vrlo važan trgovinski partner pa bi znatno usporavanje rasta  utjecalo i na hrvatski izvoz"

Alen Kovač, makroekonomist Erste banke, kaže da bi se ovakva situacija mogla odraziti na hrvatski izvoz.

“Tehnički, ulazak u recesiju posljednjim kvartalom 2018. potvrda je usporavanja rasta treće najveće ekonomije eurozone, gdje su, osim strukturnih ograničenja, političko okruženje, neizvjesnost oko proračuna za 2019., kao i rast cijena zaduženja također bili utezi rastu gospodarstva.

Trenutačno rast eurozone u 2019. vidimo oko razine 1.5%, uz naglašenije negativne rizike, a vezane za trgovinski rat SAD-a i Kine, potencijalno usporavanje rasta u Kini te potencijalno niži rast od očekivanog u Italiji, ali i nekim drugim zemljama EU-a. U kontekstu trgovinskih veza Italija je vrlo važan hrvatski trgovinski partner pa bi znatno usporavanje rasta na određen način utjecalo i na hrvatski izvoz”, kaže Kovač.

Prema drugim podacima Državnog zavoda za statistiku, o robnoj razmjeni Republike Hrvatske s inozemstvom za razdoblje od siječnja do rujna 2018. izvoz je iznosio 10,7 milijardi eura, dok je uvoz iznosio 17,6 milijardi eura

Najvažniji trgovinski partneri Hrvatskoj bili su Italija i Njemačka. U Italiju je u prvih devet mjeseci 2018. izvezeno robe za više od 1,5 milijardi eura ili 9,8 posto više nego u isto vrijeme 2017., dok je izvoz u Njemačku porastao 13,6 posto, na 1,42 milijarde eura. Iz Italije je pak uvezeno robe za 2,4 milijarde eura ili 11 posto više, a iz Njemačke za 2,7 milijardi eura ili 7,3 posto više.

Glavni problemi Italije: Visoka nezaposlenost, niska zaposlenost, kruto tržište rada i visoka zaduženost

Zrinka Živković Matijević, direktorica Ekonomskih i financijskih istraživanja RBA, kaže da bi pad ekonomske aktivnosti mogao negativno utjecati na izvoz, ali ne i na turizam koji je ipak otporniji na takva kretanja jer se ljudi teže odriču putovanja.

“Iako nedavna politička situacija u Italiji (prvenstveno po pitanju proračuna i odnosa s EK-om) nije imala značajnijeg utjecaja na druge države europodručja (ali ni na Hrvatsku), u značajnoj je mjeri utjecala na rast premije rizika Italije.

Posljednja gospodarska kretanja, odnosno tehnički ulazak u recesiju, mogli bi se nastaviti nepovoljno odražavati na kretanje premije rizika ove države uz prelijevanje na rast kamatnih stopa i (privremeno) slabljenje jedinstvene europske valute.

Rast kamatnih stopa, odnosno troškova financiranja u Italiji, potencijalno negativno utječe na daljnju gospodarsku aktivnost. Osim toga, postoji rizik da gospodarstvo nastavi s negativnim ciklusom i tijekom 2019. godine.

Italija već dugi niz godina ima problema s postizanjem snažnijih i održivijih stopa rasta. Italija je treće najveće gospodarstvo europodručja pa se nepovoljna kretanja svakako održavaju i na ostale članice i financijska tržišta. Treba reći da je Italija, uz Grčku, jedina država koja još uvijek nije prebrodila veliku ekonomsku krizu iz 2009. godine te je njen realni BDP još uvijek na 6 posto nižim razinama u odnosu na početak krize. Posljedica je to skromnih stopa oporavka koje su pak posljedica duboko ukorijenjenih strukturnih slabosti. U 20 godina članstva u eurozoni jedinični troškovi rada u Italiji porasli su 37% (mnogo više nego u Njemačkoj i Francuskoj), dok je produktivnost porasla svega 4%, jasno odražavajući opadajuću konkurentnost Italije.

Italija je najveći vanjskotrgovinski partner Hrvatske

Visoka nezaposlenost, niska zaposlenost, kruto tržište rada i visoka zaduženost problemi su koji uvelike opterećuju talijansko gospodarstvo.

Bez obzira na Italiju, usporavanje gospodarske aktivnosti prisutno je diljem Europe, budući da se ekonomije već neko vrijeme nalaze u zreloj fazi ekonomskog ciklusa pune zaposlenosti i iskoristivosti kapaciteta pa zasigurno slijedi razdoblje nešto skromnijih stopa rasta.

Italija je najveći vanjskotrgovinski parter Hrvatske, s kojom ostvaruje 14% ukupne robne razmjene. Isto tako, promatrajući prihode od razmjene usluga s inozemstvom, Italija se prema visini prihoda nalazi na drugom mjestu (nakon Njemačke ) s udjelom oko 10%. Promatrajući samo turizam, ona je i značajno emitivno tržište, budući da se 5% ukupnih ostvarenih turističkih noćenja odnosi na goste iz Italije.

U tom bi smislu slabljenje potražnje s ovog tržišta moglo nepovoljno djelovati na hrvatski robni izvoz. Utjecaj na turizam mogao bi biti nešto blaži, budući da recentna prošlost pokazuje da se unatoč krizama stanovništvo teže odriče dokolice (putovanja).

U slučaju rasta premije rizika Italije, prelijevanje na troškove financiranja RH bit će ograničeno, budući da Hrvatska i dalje bilježi razmjerno dobre fiskalne trendove (gotovo uravnotežen proračun i pad javnog duga u odnosu na BDP) uz daljnji rast gospodarstva”, kaže Živković Matijević.

"Bez ulaženja u ikakve špekulacije, efekta će sigurno biti"

Prije nepunih mjesec dana za Index.hr hrvatski ekonomist s Princetona Dejan Kovač komentirao je mogućnost buduće krize i potencijalne scenarije koji će zateći Hrvatsku. Zatražili smo kratki komentar trenutne situacije.

“Bez ulaženja u ikakve špekulacije, efekta će sigurno biti, pad BDP-a u kratkom roku će se odraziti na pad potrošnje u Italiji i samim time na potražnju za našim proizvodima. Hoće li se hrvatski izvoznici uspjeti prilagoditi s konkurentnijim cijenama ili kvalitetom, to će vrijeme pokazati. Puno je faktora koji utječu na vanjsko trgovinsku bilancu, kao i tečaj eura ili drugih valuta na koje se "pega" izvoz. Ako gledamo ceteris paribus analizu, svakako da će biti utjecaj jer pada kupovna moć u Italiji u srednjem roku.

Kaskadni efekti na druge ekonomije ovise o mnoštvu faktora, jedan koji istraživanja pokazuju kao bitan je svakako magnituda vanjskotrgovinske razmjene, tako da je prvi efekt na najveće trgovinske partnere. Italiji već duže vremena visi "mač na glavom" jer je omjer duga i BDP-a čak na 138%, kao i Hrvatska državna potrošnja koja je financirana inozemnim zaduživanjem, politika koja je u dugom roku pogubna. Zaduživanje je ekonomski opravdano ako novac ide u investicije koje će donijeti veće prinose od glavnice i kamata na dug, a ne u državnu potrošnju i osobnu potrošnju građana. Zbog iznimno visoke razine političke korupcije u Italiji, financirana je samo državna potrošnja, tako da je bilo očekivano da će se dovesti u ovu situaciju. Istu analogiju možemo vidjeti u Hrvatskoj. Ako gledamo šire, van EU-a, veći problem su signali usporavanja rasta Kine i SAD-a koji su globalni igrači i mogu dovesti do recesije”, kaže Kovač.