Redatelji u vaše ime traže hrvatske filmove na HRT-u: "Meni se gleda, HRT ne da"

Redatelji u vaše ime traže hrvatske filmove na HRT-u: "Meni se gleda, HRT ne da"
Foto: Facebook

DRUŠTVO hrvatskih filmskih redatelja poziva hrvatsku javnost da javnom medijskom servisu poruči "Meni se to gleda, HRT ne da!".

Kampanja je pokrenuta zbog toga što je "Hrvatska radio-televizija na svom posljednjem Javnom pozivu odbila čak 34 hrvatska filma, prikazana dosad na 353 međunarodna i nacionalna festivala i ovjenčana s čak 86 nagrada, a odluku je pojedinim autorima i producentima priopćila nepotpisanim nizom uvredljivih objeda”, piše Slobodna Dalmacija.

Uz to, stoji u priopćenju DHFR-a, HRT se već punih mjesec dana oglušuje čak i na apel ministrice kulture da riješi taj problem.

 

Zgroženi su

Najnoviji slučaj s odbijanjem otkupa 34 hrvatska filma za DHFR je “samo zadnja u nizu sramotnih odluka koje je aktualno vodstvo HRT-a donijelo, kako na štetu dokumentarnog filma, tako i na štetu cjelokupne audiovizualne zajednice”, stoga je kampanja pokrenuta kao želja “osvještavanja javnosti glede činjenice da u Hrvatskoj trenutno postoje sjajni filmovi koje istovremeno ne možemo gledati na mediju koji bi po svojoj osnovnoj funkciji to trebao omogućiti”.

Već niz godina Društvo hrvatskih filmskih redatelja upozorava javnost kako “HRT zanemaruje svoje zakonske obveze bez ikakvih sankcija, ne poštuje kvote prikazivanja europskih i hrvatskih audiovizualnih djela, ne poštuje autorska prava filmskih autora i općenito nastavlja s destruktivnim odnosom prema hrvatskoj kinematografiji”. Iznimka, nažalost, nije bio ni Javni poziv za dokumentarne filmove i serije/serijale, otkup prava emitiranja (licencija od 15. ožujka do 15. travnja 2019.), na kojem je HRT odbio čak 34 hrvatska filma uz problematiziranje njihova trajanja te krajnje uvredljive objede na račun autora i producenata, poput one da “produbljuje jugočetničku naraciju“ iz recenzije za film nagrađen na Festivalu hrvatskog katoličkog filma Trsat.

Tvrde da su filmovi odlični, a za HRT nisu dovoljno dobri

Filmovi koji su s uspjehom prikazani na 353 festivala diljem svijeta s osvojenim nacionalnim i međunarodnim nagradama kao što su Doc Alliance nagrada (“Srbenka” Nebojše Slijepčevića), posebno priznanje DocLeipziga (“Na vodi” Gorana Devića), ali i najvišeg državnog umjetničkog priznanja za filmsku umjetnost, nagrade "Vladimir Nazor" (također “Srbenka”), istovremeno ne mogu biti prikazani na HRT-u i nisu dovoljno dobri za emitiranje na javnom medijskom servisu, naglašavaju DHFR-ovci.

"Najveći apsurd u ovoj situaciji jest to da film koji je nagrađen najvećom nacionalnom nagradom, nagradom Vladimir Nazor, koju de facto dodjeljuje Vlada RH, jer Vlada predlaže žiri koji odlučuje o dobitniku, za HRT nije dovoljno dobar. Iz toga se sasvim jasno vidi da HRT kao javni servis ne funkcionira ", komentirao je za Slobodnu predsjednik DHFR-a Antonio Nuić. Društvo hrvatskih filmskih redatelja zgroženo je HRT-ovim odbijanjem 34 hrvatska filma, kao i uvredljivim, nestručnim recenzijama kojima ih je HRT ocijenila.

"Nanosi se šteta i autorima i gledateljima"

"Valjda je prirodno da ono što je najbolje za Republiku Hrvatsku bude i prikazano na nacionalnoj televiziji. Sličnih je primjera mnogo pa se nadamo da će HRT žurno ispraviti ovaj sramotan propust kojim je načinio štetu ne samo autorima filmova, već i hrvatskim gledateljima kojih se teme kojima se ovi filmovi bave izravno tiču", izjavila je Jasna Nanut, zamjenica predsjednika DHFR-a.

"Autorima ugrožava egzistenciju, a gledateljima uskraćuje uvid u važnost i raznovrsnost tema kojim se filmski autori u odbijenim hrvatskim filmovima bave ", dodala je Vlatka Vorkapić, još jedna članica DHFR-a koji "poziva javnost da im se pridruži u zahtjevima da se HRT konačno počne pridržavati zakona i Ugovora s Vladom RH, kao i da sva kršenja istih budu sankcionirana", piše Slobodna Dalmacija.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara