Screenshot: N1

REKTOR Hrvatskog katoličkog sveučilišta Željko Tanjić govorio je za N1 o suradnji koju je HKS ugovorio s Klinikom za infektivne bolesti Fran Mihaljević.

"To je jedna u nizu bolnica s kojima smo potpisali suradnju, ne samo u Zagrebu, već i s, recimo, Općom bolnicom Sisku, a koje su nam potrebne kao nastavne baze za naš studij sestrinstva", rekao je rektor sveučilišta koje je, jasno, u izravnoj vezi s Crkvom. A poznato je kakve crkveni nauk ima stavove o primjerice abortusu, prezervativima i kontracepciji.

Upravo je pitanje o sukobu katoličke dogme i znanosti bilo jedno od pitanja. Konkretno, crkva je protiv prezervativa, a liječnici ih preporučuju. No, rektor nije imao vremena o tome razglabati.

"Pitanje vam je pogrešno"

"Ne slažem se s vašem tezom, pitanje vam je pogrešno, ali nemamo vremena o tome razglabati", rekao je Tanjić.

"Ne znam što znači da je katolička dogma suprotna znanosti. Ja mislim da katolička vjera i nauk Katoličke crkve nisu suprotni znanosti, a mislim da se o tome ovdje ni ne radi. Ja ne znam kakva bi to trebala biti katolička infektologija i katolička mikrobiologija. Mi imamo programe koji su akreditirani preko Agenciji za znanost i visoko obrazovanje, odobrene od Ministarstva. Htio bih podsjetiti da na svijetu postoji preko dvije tisuće katoličkih sveučilišta, koji imaju studije medicine, sestrinstva, fizioterapije, prava i nalaze se od Japana, Tajvana, SAD-a, afričkih zemalja, Hrvatske, bogu hvala. U Milanu imate sveučilište sa 40.000 studenata i zamislite kako lijepo ime ima - Presveto srce Isusovo, a ima i vlastitu kliniku Gemelli, koja je posebno poznata po dječjoj poliklinici - imaju i polikliniku u Africi - i to je klinika gdje se liječi Papa. To je sasvim prirodno, tako da mi se čini da se rasprava se vodi na pogrešnim razinama. Polazim od pretpostavke da između katoličke vjere, onoga što mi poučavamo i znanosti nema apsolutno nikakvih problema, a to pokazuje i HKS. Ovdje predaju profesori i znanstvenici koji su stekli doktorate na različitim drugim vanjskim sveučilištima. Moj jedan prorektor je fizičar, koji je došao s Instituta Ruđer Bošković, prorektorica za nastavu se školovala na Sorbonni, svi liječnici su ljudi s doktori, koji su predavali i na drugim učilištima i na Medicinskom fakultetu ili predaju i tamo i kod nas. Pomalo mi je nerazumljivo to pitanje, nema veze s nastavom i nastavnim programima - zašto bi se u infektologiji o tome govorilo? Zašto bi se rasprava svela na upotrebu prezervativa?", rekao je rektor bez da je zapravo išta rekao o onome što ga se pitalo.

Ni kasnije se nije dao isprovocirati da kaže što njegovo sveučilište misli o prezervativima.

"Pristup sveučilišta, što se tiče same nastave i znanosti, je ono što kažu najbolje znanstvene i nastavne prakse i to je ono što naši studenti uče", opet nije rekao ništa.

Ništa jasniji nije bio ni o abortusu

Na pitanje kako se na katoličkom sveučilištu educira medicinske sestre koje će sutra raditi sa ženama koje se spremaju za abortus, Tanjić je rekao da je "rasprava skrenula".

"Ovo je sad rasprava koja je skrenula u sasvim druge vode. Naš razgovor je bio o sporazumu s Klinikom Fran Mihaljević. Naše sestre su educirane da pomognu svakome, da budu blizu svakom pacijentu, da budu odgovorne i vrše sve u skladu s etičkim kodeksima. Naravno, ja bih rekao da nije nikakav problem da se na ovom i svakom drugom katoličkom sveučilištu nikad neće reći da je abortus nešto što je dobro. Abortus, ali to je sada sasvim moralna kategorija, jest grijeh. Svakoj ženi kojoj treba pomoć, pomoći će joj se, ali sigurno da mi ne učimo sestre da je abortus rješenje njihovih problema. Ali to nema nikakve veze sa znanošću, mislim da je abortus prije svega svjetonazorsko pitanje.  Sigurno da ako netko dođe na HKS i mora se s tim problemom nositi, dobit će takvu informaciju. Ali to nema nikakve veze sa znanošću, to nije znanstveno pitanje. Oni moraju učiti kako se vrši neki medicinski zahvat, ali tko tvrdi da je znanstveno reći da je abortus dobar, taj je izašao iz okvira znanosti - to ulazi u svjetonazorsko, etičko, moralno i društveno pitanje, o kojemu možemo imati različite stavove i različite će sestre na različitim programima različito o tome čuti. Naše sestre neće biti uskraćene ni za jednu informaciju koja im je o tome potrebna, ali sigurno da u pedagoškom smislu će sigurno dobiti drugačiju informaciju nego na nekom drugom sveučilištu. Zato je naš studij doprinos pluralizaciji visokoškolskog obrazovanja u Hrvatskoj. Netko će reći - idem negdje drugdje studirati, ali što se tiče nastave i znanosti meni je uopće čudno što se takva pitanja postavljaju i da se na toj razini vodi medijska rasprava", rekao je.