Rezanje broja ministarstava je nova HDZ-ova prevara, stručnjak objasnio zašto

Rezanje broja ministarstava je nova HDZ-ova prevara, stručnjak objasnio zašto
Foto: FaH/123rf/Pixsell/Patrik Macek

PREMA novom prijedlogu Zakona o sustavu državne uprave, neizravno se spominje mogućnost smanjenja broja ministarstava. Takvo neizravno spominjanje, a onda i probni baloni u provladinim medijima, pokrenuli su pitanje hoće li se ova vlada zaista uhvatiti u koštac sa smanjenjem vladina državna aparata.

Naime, tu mogućnosti obećavala je još vlada Ive Sanadera pa vlada Zorana Milanovića. Obećavali su HDZ i Most, no birokracija premijera Tihomira Oreškovića pravdala se kako smanjenje broja ministarstava nije bilo moguće zbog međustranačkog dogovora. Svaka nada da bi Andrej Plenković to mogao napraviti ugašena je kada se za nezadovoljnog Gorana Marića, preko noći izmislilo Ministarstvo državne imovine.

Izmišljat će resore

Valja naglasiti kako je Plenkovićeva vlada već imala "predstavu" kada su najavili ukidanje većeg broja vladinih agencija. O novom zakonu koji je u pripremi i o eventualnoj političkoj volji za smanjenje broja ministarstva, razgovarali smo s profesorom Pravnog fakulteta i stručnjakom za javnu upravu Ivanom Koprićem.
 
"Zapravo se ovim prijedlogom zakona koji je u postupku javnog savjetovanja, a ne sumnjam da će biti izglasan na već uobičajen način za ovu garnituru, predviđa da se ministarstvo osniva za više upravnih područja. Prije više godina predlagao sam da se pripremi i u saboru usvoji katalog upravnih područja, kako bi svi unaprijed znali koliko ih je, kako se zovu i što u njih spada. Da je to usvojeno imali bismo sad jasnu sliku što možemo očekivati. Ovako se može dogoditi, a dosadašnja praksa je to lijepo pokazala, da se počnu izmišljati resori, ili da se iz pojedinih sadašnjih resora odjednom izvuku dva ili više njih da bi se formalno udovoljilo ovoj odredbi", kaže Koprić za Index.  

Koprić podsjeća da se npr. Ministarstvo uprave može sjetiti da su svojedobno u jednom ministarstvu bila dva dijela njihova naslova pa će se možda nazvati Ministarstvom uprave i lokalne samouprave. Isto može biti, naglašava Koprić, i s Ministarstvom poljoprivrede koje će opet postati Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva, šumarstva i koječega.

Htjeli su postići privid da se nešto pokreće

"Pitam se kako će to Hrvatska imati npr. Ministarstvo financija i rušenja stabala ili Ministarstvo financija i državne imovine, pa to nitko nema. Naravno, može se dogoditi da se takva odredba uopće ne odrazi u nazivu, nego da se samo kaže da ako postoje dvije ili veći broj upravnih organizacija u sastavu pojedinog ministarstva da to automatski znači da je to više upravnih područja – tako se onda ništa ne mora promijeniti, a može se promijeniti što god se hoće i uvijek će zakonska odredba biti formalno poštovana", tvrdi Koprić koji nije optimist.  

Naime, Koprić naglašava kako spomenuta odredba ne znači ništa, sasvim je besmislena i samo unosi zabunu u javnost.

"Mislim da se to htjelo i postići, privid da se nešto pokreće, a ionako se neće ništa pokrenuti. Pa neće sad Plenković otpustiti pola svojih ministara samo zato što se mijenja zakon. Ne, oni će reći mi hoćemo manje ministarstava, ali neka to napravi sljedeća vlada, a kad dođe vrijeme te vlade i ako bude ista ekipa u njoj, već će izmisliti neku priču kojom će opravdati što god budu htjeli", ističe Koprić.

Ovu fintu već nam je prodao mag Sanader

Jedna od novina koja se predviđa novim zakonom je i najava depolitizacije i profesionalizacije državne uprave ukidanjem mjesta pomoćnika ministara. Njih će, temeljem natječaja, zamijeniti ravnatelji uprava.

No Koprić smatra kako je to zapravo "finta" koju je već jednom za EU prodao bivši premijer Ivo Sanader, "veliki mag upravnih reformi".

"Odjednom su usred mandata, a sad ova ekipa to pokušava pred kraj mandata, shvatili da bi bilo zgodno velik broj svojih politički imenovanih pomoćnika proglasiti profesionalcima, a da dan nisu proveli u upravnoj edukaciji, pa onda s osloncem na njih opstruirati narednu vladu. Ovaj pokušaj sada nije dakle čak ni originalan, nego obična kopija", naglašava Koprić dodajući da su u prethodnom pokušaju svi pomoćnici prošli kroz natječaj i to takav u kojem se od njih zahtijevalo da budu pozitivno ocijenjeni od ministra, dok su obični službenici početnici trebali proći mnoštvo koraka, testiranja i intervjua, da bi eventualno bili primljeni.

Strah i kontrola

"Uvjeti za pomoćnike su bili lakši nego za službenike početnike. Prva smjena vlasti dovela je do toga da se na neke načine koji su ne baš poželjni, ali su mogući (reorganizacija upravnih organizacija u sastavu ministarstava) mnogo tih pomoćnika maknulo s njihovih pozicija i dovelo nove. Pritom su stradali i neki profesionalci koji su bili imenovani primjerice iz reda najboljih službenika logikom napredovanja u karijeri. Ovaj će pokušaj završiti isto. Uz to, ova tzv. depolitizacija trebala bi opravdati da se uvodi kategorija koju nisam još nigdje vidio: 'osoba koje obavljaju poslove podrške čelniku tijela državne uprave u provedbi utvrđene politike Vlade'. Neka vrsta feudalne svite, što dobro svjedoči o feudalizaciji naše zemlje i povratku u sustave i načine života za koje od sredine 19. stoljeća mislimo da nisu mogući", naglašava Koprić ističući kako takvu svitu mladih, ratobornih i medijski eksponiranih savjetnika imamo već i sada u središtu vlade, a ovi novi će biti druga liga stranačkih junoša željnih stvarnih pozicija moći.

Koprić je uvjeren kako će se njihova uloga svoditi na političku kontrolu profesionalnih službenika, jačajući strah kod njih koji je već i sada enorman.

No je li ova vlada sposobna smanjiti državnu upravu i provesti reforme? Koprić na to ima jasan odgovor, kao i odgovor na pitanje što bi u slučaju, da postoji politička volja za smanjenje državnog aparata, trebalo prvo napraviti?

Vlada želi ojačati izvršnu vlast na svim razinama, ne zanima ih racionalizacija
 
"Ova vlada sasvim sigurno ima želju baviti se državnom upravom i lokalnom samoupravom, stalno to, uporno i tvrdoglavo rade. No, to nije smjer racionalizacije, usmjeravanja prema potrebama lokalnih zajednica, građana i poduzetnika, nego smjer jačanja moći izvršne vlasti na svim razinama, i to u vertikali u kojoj je na čelu premijer, nakon njega župani, a onda ostali, ako su iz 'pravih“ političkih ekipa'", ističe Koprić naglasivši kako se za novi smjer moraju postaviti ciljevi koje država želi postići u sljedećih desetak godina.

Iz toga, nastavlja Koprić, treba izvesti logikom cilj-sredstvo koja su upravna tijela i kakva potrebna, kako bi se ti ciljevi mogli provesti na najbolji način, s najboljim dugoročnim učinkom i što jeftinije.

"Lokalne zajednice treba osposobiti da same upravljaju s osloncem na sredstva koja na svojem području prikupljaju, bez namjernog izazivanja ovisnosti i birokratizacije koja nije svojstvena ni jednoj lokalnoj samoupravi na svijetu. Građanima treba dati da se čuje njihov glas, najviše na lokalnoj razini, a ne da njome diktiraju mali lokalni šerifi. Treba nam kopernikanski obrat", zaključio je na kraju Koprić.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara