DUGOTRAJNA suša i visoke temperature sve teže pogađaju uzgajivače slatkovodne ribe. U brojnim ribnjacima nema dovoljno vode za održavanje proizvodnje, a neki su i potpuno presušili. Uzgajivači zbog toga pokušavaju osigurati da ribe prežive u sve ekstremnijim uvjetima, piše HRT.

Na ribnjacima u Narti pokraj Bjelovara razina vode ponegdje je prepolovljena. Na nekima tek prekriva dno, zbog čega se šire raslinje i alge. Zato se pojačano koriste aeratori koji ubacuju kisik u vodu.

"Vode u dovodnom kanalu nema za osvježavanje i dopunjavanje ribnjaka, pa su nam jedina pomoć aeratori. Na jesenskom izlovu očekujemo manje ribe konzumnih dimenzija jer će većina ostati u dvogodišnjem ciklusu, što znači da neće dosegnuti potrebnu veličinu", istaknuo je Matija Dergez, voditelj Ribnjaka Narta.

Usporavanje rasta ribe

Pomora ribe zasad nije bilo, a kontrolni izlovi pokazuju da je riba zdrava. Ipak, zbog manjka vode i njezine povišene temperature, koja doseže i 30 stupnjeva, šarana, amura i somova bit će manje od očekivanog. "Morali smo prilagoditi, odnosno smanjiti ishranu ribe, što će se na kraju odraziti na prirast i ukupnu količinu proizvodnje", kaže Katica Petkova iz Agro Invest Grupe Orahovica.

Vlasnik ribnjaka, ujedno i najveći domaći proizvođač slatkovodne ribe, u Narti pregrađuje velike ribnjake u manje kako bi osigurao veću otpornost na sušu i omogućio intenzivniji uzgoj. Posljedice suše bit će vidljive na jesenskom izlovu.

"Procjenjujemo da će prirast biti manji za otprilike 20 posto, to je ono što smo dosad vidjeli. Pritom sezona još nije gotova. Temperature su i dalje visoke, a padaline nisu na vidiku", izjavio je Tomislav Slačanac, voditelj Ribnjačarstva Agro Invest Grupe Orahovica.

"Veći problem očekujemo 2027. godine"

Iz grupacije slatkovodnog ribarstva upozoravaju da je uz hitne mjere potrebno planski graditi akumulacije i vodnu infrastrukturu na državnoj razini.

"Veći problem očekujemo 2027. godine, kada će se ovaj nedostatak vode doista odraziti na proizvodnju. Gubitak prirasta ne može se nadoknaditi jednom kišom jer proizvodnja traje dvije do tri godine, pa će se pravi utjecaj osjetiti tek u idućim godinama", upozorava Ksenija Vukman, predsjednica Grupacije slatkovodnog uzgoja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.