RIJEDAK mediteranski uragan Janos, koji je stigao do obala Grčke, nastao je u procesima čiji se utjecaj osjeća nadaleko, čak i u Hrvatskoj.

Najnoviji prognostički modeli pokazuju da bi on mogao biti najjači otkad se takve pojave prate na Mediteranu.

Stručnjaci najavljuju goleme količine kiše, poplave i vjetrove brzina koje bi mogle prelaziti 200 kilometara na sat.

Grčke su vlasti izdale upozorenje najvišeg stupnja, a stanovnici su pozvani da se sklone na sigurno.

"Utjecaj Janosa, moramo biti jasni, bit će sličan drugim olujama, no snažniji po intenzitetu, rasponu i trajanju", upozorio je zamjenik grčkog ministra civilne zaštite Nikos Hardalias.

Rijetke pojave koje će s klimatskim promjenama jačati

Mediteranski uragani, odnosno medicanei, ime su dobili zbog kvalitativne sličnosti s uraganima koji se na engleskom nazivaju hurricane. Nad Pacifikom oni se zovu tajfuni.

Atmosferski fizičar i klimatolog Branko Grisogono, redoviti profesor u trajnom zvanju na PMF-u u Zagrebu, kaže da se naziv medicane pojavio prije 15 do 20 godina.

"Medicanei su puno manji, slabiji i kraće žive od uragana koji su najjače tropske ciklone", kaže Grisogono.

"Sredozemno more udaljeno je od tropa, no zna biti vrlo toplo. Ove godine neki dijelovi Mediterana bili su oko dva stupnja Celzijeva topliji od klimatološke prosječne vrijednosti. Toplo more jedan je od najvažnijih faktora za pojavu medicanea. Najviše ih je viđeno oko španjolske Mallorce, u zapadnom dijelu Sredozemlja, no bilo ih je i oko Krete i u južnom dijelu Mediterana prema Tunisu", kaže Grisogono.

Uz toplo more, za njihovo stvaranje važan je i relativno hladan zrak

"Također ne smije biti puno smicanja, odnosno promjene vjetra po visini i horizontali. Dakle, strujanje zraka mora biti prilično homogeno. Ako nije tako, gubi se njegova vertikalna struktura i on se trga, kao što se trga kolač kuglof ako se previše miješa. Medicanei se mogu pretvoriti u izvantropske ciklone koje imaju bitno drugačiju dinamiku. Za standardne ciklone treba postojati jako smicanje, odnosno jaka promjena vjetra po visini i horizontali. Za njih temperatura podloge nije toliko bitna kao za medicane", zoran je naš ugledni znanstvenik.

Medicanei su brzi vrtlozi zraka koji se generiraju na takav način da vuku energiju iz Sredozemnog mora i uspijevaju je centrirati u oko koje obično ima promjer od 50 do 100 km.

"Tih stotinu kilometara ima jako vrtloženje, a kako je more toplo, isparavanje je jako pa u međuigri s morskim valovima, koji stvaraju puno kapljica koje se dižu, nastaju velike količine oborina", tumači naš atmosferski fizičar.

Što je kod medicanea opasno?

Medicanei su manji i kratko traju. Obično posustaju u sudaru s kopnom, no mogu biti vrlo razorni.

"Možemo ih zamisliti kao nedorasle, rano adolescentne uragane. Kada dođu na kopno, oni obično umiru u roku od par dana. Ako se u međuvremenu pojavi neki stimulans za njih, prelaze u standardne izvantropske ciklone. Mogu proizvesti puno pijavica, a oko njih se mogu pojaviti i manja tornada. Njihovi vjetrovi mogu puhati preko 150 km na sat, a nose i obilne kiše. Neki mogu biti više kišoviti, a drugi više vjetroviti, no nikako nisu za zanemariti. Izuzetno je važno rano ih otkriti i napraviti dobre projekcije njihovih putanja. Putanja za Janosa za sada je prilično dobro pogođena", kaže Grisogono.

Prognoze kretanja Janosa nakon sudara s kopnom teško je dati s većom preciznošću.

"Janos bi do obala Grčke trebao stići u petak navečer. Vidjet ćemo što će se s njime događati kada prođe južni dio Grčke, hoće li krenuti prema Kreti ili prema Turskoj. Engleske prognoze pokazuju da će u subotu rapidno slabjeti, no za njim će ostati tzv. mezoskalne pruge nestabilnosti. Njegovo oko će se početi raspadati zbog prelaska na kopno gdje će gubiti izvor energije, koji je toplo more. Ostat će linije koje će dovoditi do jakih grmljavina i sijevanja. Mislim da će svi njegovi efekti završiti negdje u nedjelju poslijepodne", prognozira Grisogono.

S klimatskim promjenama medicanei bi mogli ući i u Jadran

Neka novija istraživanja većeg broja medicanea pokazala su da njihova učestalost u Sredozemlju sa zatopljenjem neće značajnije rasti, no intenzitet onih najekstremnijih vjerojatno će se povećavati.

Vjerojatnost za ulazak medicanea u Jadran za sada je vrlo mala. No, s klimatskim promjenama to bi se također moglo promijeniti.

"Jadran je preuzak, a medicane bi se, čak kada bi se ondje i našao, raspršio zbog visokih planina u Albaniji i južnoj Italiji. One dovode do jakog smicanja vjetra, odnosno do jake promjene vjetra po visini i po horizontali. To ne znači da se to neće promijeniti u budućoj klimi kroz nekoliko desetljeća kada Jadran bude još topliji. Toplina mora tada bi mogla nadvladati efekte visokih planina koje ruše njegovu vertikalnu strukturu. Medicanei moraju imati takvu vertikalnu strukturu s toplim okom kakvu imaju i uragani. Standardne tropske ciklone imaju hladnu jezgru i njihova je dinamika sasvim drugačija", kaže Grisogono.

Kako će se Janos osjetiti u Hrvatskoj?

Satelitske snimke jasno pokazuju da se neki dijelovi sustava Janosa premještaju i preko južnih dijelova Jadrana.

"Vrijeme i zrak nemaju granica – ni bočnih ni visinskih. Imaju dobro definiranu samo donju granicu. Jedna tako duboka ciklona kao što je Janosova, koja u centru mjeri manje od 990 milibara, proizvodi poremećaj na velikim udaljenostima u okolini. Ona povlači zrak tako da se i kod nas mijenja njegovo strujanje. Također utječe i na naoblaku i na formiranje oborina. Javljaju se očiti, no srećom ipak marginalni efekti u južnom Jadranu, koji u ekstremnim slučajevima mogu dosegnuti sjeverniju Dalmaciju sve do Zadra", kaže Grisogono.

"Danas u Zadru puše jak vjetar, a također ima i dosta oborine. U Dubrovniku se također mjeri jak vjetar, ali bez oborine. Mislim da Janos u tom smislu nema jakih izravnih utjecaja jer prolazi dosta južno od naših krajeva. No ipak, Senj pokazuje jaku buru. Na Marjanu u Splitu također puše jak vjetar. Naime, medicane je jaka ciklona koja uvlači zrak. Kada je tlak zraka nizak, postoji tendencija da se on popuni zrakom iz okolnih područja. Budući da ciklona usisava zrak, on se mora popuniti zrakom s kopna, a to podrazumijeva buru. To također ima veze i s visokim tlakom zraka nad srednjom Europom. Današnje karte pokazuju da nad njom vlada visok tlak te da postoji jedna hladna fronta koja se raspada na sjevernim granicama Hrvatske. To dodatno pojačava buru. Ona sada ima dva uzroka – jedan je visoki tlak nad Europom, a drugi je nizak tlak u Jonskom moru. Dakle, taj mehanizam djeluje kao kombinacija pumpe i usisavača", zaključuje Grisogono.