BUDUĆNOST tržišta rada sve je češća tema rasprave, a još više je došla u fokus otkako se svijet suočava s učincima pandemije. Radna mjesta i potrebne kvalifikacije se mijenjaju brže nego ikad i potrebno se prilagoditi tim brzim promjenama u industriji i načinu života.

Trebamo li se brinuti za budućnost i kako trebamo upravljati rizicima, objasnio nam je dekan Visokog učilišta Effectus Robert Kopal. 

U današnje doba izuzetnih izazova trebamo li biti zabrinuti za svoju budućnost?

Pokušat ću vrlo sažeto odgovoriti na pitanje adresirajući tri ključna izazova suočavanja s budućnosti.

Prvi izazov jest pomak iz reaktivnog u proaktivni mod. To zahtijeva da se pomaknete iz moda izvješćivanja (što se dogodilo?), analize (zašto se dogodilo?) i monitoringa (što se sada događa?) ka modu predviđanja (što bi se moglo dogoditi?), predikcije (što će se vjerojatno dogoditi?) te preskripcije (što je potrebno poduzeti?). Za svaku od faza koriste se određene analitičke tehnike. Primjerice, za fazu predviđanja analiza alternativnih budućnosti, raščlamba kvadranta, analiza scenarija i dr.; za fazu predikcije analiza vjerojatnosti, napredna analiza korisnosti i dr. te za fazu preskripcije primjerice "what if" analiza i dr. Usput rečeno, preskripcija je ona faza u kojoj promišljate što je nužno poduzeti da se neželjeni scenarij izbjegne, a željeni potakne.

Drugi izazov jesu informacijski i podatkovni resursi odnosno njihovo efektivno i efikasno korištenje. U tom smislu je nužno promijeniti smjer analitičkog procesa. Ako hipoteze temeljite isključivo na podacima koje posjedujete, ne možete "zamisliti nezamislivo" te ne možete odgovoriti na pitanje: Što ne znamo da ne znamo? No ako npr. primijenite morfološku analizu da biste prvo generirali hipoteze kojima se vaš mozak "protivi" (jer se protive logici i vašim iskustvima), a nakon toga izgradili sustav indikatora, imat ćete proaktivni sustav ranog upozoravanja. Zapamtite, nepostojanje dokaza nije dokaz da dokaza nema. Hipoteza postoji sve dok je ne potvrdimo ili oborimo.

Treći izazov su ljudski resursi odnosno njihovo obrazovanje, znanja i vještine, a pritom mislim i na njihova formalna, informalna i neformalna znanja i vještine. Naime, vrijedi rečenica: ako imaš samo čekić, svakom problemu pristupaš kao da je čavao. To znači da ćeš sve probleme rješavati na isti način i, posljedično, uvijek dobivati isti rezultat. Ne nužno dobar.

Na Visokom učilištu Effectus vjerujemo u horizontalnu i vertikalnu širinu obrazovanja. S jedne strane omogućujemo da studenti putem izbornih i fakultativnih predmeta, na određenoj godini, imaju priliku steći određenu širinu. S druge strane, to isto omogućujemo modernim predmetima kojima je cilj "probijati granice" i zaintrigirati studente pri napredovanju tijekom studija. Primjerice, neki od tih predmeta jesu Creative Problem Solving, koji se izvodi na engleskom jeziku, Primijenjena podatkovna znanost, Digitalna ekonomija, Bihevioralna ekonomija, Pravna informatika, Menadžment znanja i inovacija i sl.

Znači li to da studenti Visokog učilišta Effectus ne trebaju biti zabrinuti za svoju budućnost?

Parafrazirat ću stihove jedne izvrsne pjesme, koji kažu: "Ne brini o budućnosti; Ili brini, ali znaj da je ta zabrinutost jednako učinkovita kao i pokušaj da se matematička jednadžba riješi žvakanjem žvakaće gume; Prave nevolje u tvom životu vjerojatno će biti one stvari koje nikada nisu pale na tvoj zabrinuti um; One stvari koje te zaskoče u 4 popodne jednog dokonog utorka..."

Na olujnom moru, neki brodovi potonu, a neki sigurno plove. Znanja i vještine stečene na Effectusu omogućuju vam da ne budete zabrinuti za svoju budućnost. Što god da budućnost nosi, imat ćete odgovarajuće alate.

Trenutno ste dekan Visokog učilišta Effectus, ujedno i profesor, a poznato je i da ste se okušali u različitim područjima. Predajete li studentima neka specifična znanja i vještine iz pojedinih razdoblja svoje karijere?

Tijekom karijere kontinuirano sam ulagao u svoje znanje. I to formalno, neformalno (više od 20 certifikata) i informalno te sam imao prilike učiti od najboljih. S obzirom na to da osobno vjerujem u renesansnu širinu obrazovanja, trudio sam se "pokriti" više područja: "problem-solving", "decision-making", kreativnost i inovativnost, teorija igara, bihevioralna ekonomija, analiza socijalnih mreža, kritičko mišljenje, podatkovna znanost te "intelligence analysis".

Korištenje znanja i vještina iz navedenih područja se međusobno preklapa i nadopunjuje. Primjerice, na MBA studiju su proteklih godina studenti rješavali konkretne izazove (koje su sami izabrali): od izazova izbora i politike budućeg američkog predsjednika (prije nego što je izabran Trump), izbora i politike budućeg francuskog predsjednika (prije nego što je izabran Macron), utjecaja ishoda Brexita na budućnost Europske unije i dr. pa do izazova poput mogućih prosvjeda uslijed pandemije u zemljama Unije. Koristili su šest analitičkih tehnika u nizu gdje je "output" jedne analitičke tehnike ujedno "input" u drugu analitičku tehniku. Njihovi rezultati predviđanja? Točnost od 90%. Zanimljivo, predvidjeli su izbor i Trumpa i Macrona.

Foto: Press

Zanimljivo je da su tehnike "intelligence analysis" izuzetno primjenjive u poslovnom i drugim područjima (ne nužno sigurnosnom). Evo konkretnijeg primjera interdisciplinarnosti tih tehnika. Recimo da imate sljedeći poslovni problem. Trebate se odlučiti za jednu od dviju opcija strategija povećanja prihoda: (1) pokretanje loyalty-kartice/programa ili (2) smanjivanje cijena. S druge strane imate sigurnosni problem (izmišljeni slučaj). Skupina terorista otela je zrakoplov kako bi iznudila puštanje nekolicine svojih kolega zatočenih u glavnom gradu neke strane zemlje. Vi ste zapovjednik protuterorističke postrojbe. Želite znati treba li organizirati oružani napad u pokušaju da se spase putnici i posada. Oba izazova, i poslovni i sigurnosni, rješavaju se istom analitičkom tehnikom: stablom korisnosti.

Evo još jednog primjera interdisciplinarnosti. Analizu društvenih mreža možete učinkovito koristiti i u borbi protiv terorizma i u suzbijanju koronavirusa. Naravno, analiza društvenih mreža je nužan, ali ne i dovoljan alat te predstavlja komplementarnu nadogradnju postojećim epidemiološkim naporima. Baš na navedenu temu imat ću izlaganje i na Hrvatskim danima sigurnosti 2021.

S tim u vezi su na stručnom diplomskom studiju MBA Poslovno upravljanje uvedeni sljedeći predmeti: Teorija igara, Analitički menadžment 1: Tehnike kreativnog mišljenja, Analitički menadžment 2: Tehnike rješavanja problema i odlučivanja, Kritičko mišljenje, Bihevioralna ekonomija, Primjena analitičkog menadžmenta, Analiza socijalnih mreža i drugi. U svaki od navedenih predmeta, nužnih za svladavanje izazova budućnosti, ugradio sam svoje znanje i iskustvo, pa, ako hoćete, i dio sebe.

Bavite li se na Effectusu proučavanjem konkretnih izazova sadašnjosti i budućnosti?

Svaki nastavnik Effectusa je ponajprije stručnjak u svojem području, a onda i vrsni predavač s pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim znanjima. Kao stručnjaci koji se permanentno usavršavaju, nastavnici Effectusa na svojim kolegijima poučavaju svladavanje izazova i sadašnjosti i budućnosti te kontinuirano ažuriraju silabuse u skladu s tim izazovima. Proučavanjem konkretnih izazova bavi se i naš Znanstveni centar te Centar za istraživanje i razvoj. Dakle, cijeli Effectus je orijentiran proučavanju konkretnih izazova sadašnjosti i budućnosti.

Spomenut ću i naš Institut za ekonomsko-pravne i bihevioralne aspekte kriza, cyber-izazova, umjetne inteligencije i dezinformiranja HUMANe. Ovaj institut je ustrojen s ciljem da inovativnim i interdisciplinarnim pristupom, ekonomsko-pravnom analizom tehnologije i njezinog utjecaja pruža ekonomsku, pravnu i bihevioralnu podlogu o potrebi fleksibilnosti, prilagodljivosti i spremnosti na digitalnu transformaciju, imajući na umu ekonomske, pravne, etičke, bihevioralne i psihološke prednosti i rizike tehnologije, umjetne inteligencije, dezinformiranja i kibernetičkih prijetnji radi obavljanja djelatnosti EFFECTUS-a, osobito za obavljanje znanstvene djelatnosti u znanstvenom području društvenih znanosti.

Znamo da ste se bavili i informacijskom sigurnosti. Kako gledate na izazove digitalnog doba?

Pogledate li globalnu mapu rizika 2017., na prvom mjestu je prekid poslovanja, a na trećem mjestu jesu cyber-incidenti. Godine 2018. cyber-incidenti zauzimali su drugo mjesto, a 2020. godine nalaze se (prvi put) na prvom mjestu. Zanimljivo je pogledati mapu rizika RH iz 2018. godine: cyber-incidenti se nalaze na šestom mjestu, a 2020. godine na drugom mjestu. Mislim da će na globalnoj razini cyber-incidenti dugo ostati na prvom mjestu te na to moramo biti spremni. Kaže se "dopušteno je biti pobijeđen, ali nikada iznenađen". Ja bih rekao "niti pobijeđen niti iznenađen". Predmeti MBA-smjera Kreativnost, inovativnost i analitički menadžment upravo su savršeno komplementarni u suočavanju sa svim rizicima pa tako i sa cyber-rizicima.

U vezi s izazovima digitalnog doba, spomenuo bih još i rizike umjetne inteligencije, čiji jesam zagovornik, ali... Dakle, najveći izazov umjetne inteligencije jesu pristranosti algoritama umjetne inteligencije te je taj izazov potrebno adekvatno adresirati i vrlo se ozbiljno time baviti. Preporučio bih dokumentarac Coded Bias ili primjerice knjigu Weapons of Math Destruction. Orijentiranost Effectusa i prema ovoj vrsti izazova dokazuje i članstvo u udruzi CroAI Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju.

Objavili ste 12 knjiga iz različitih područja. Pokrivaju li teme tih knjiga izazove budućnosti?

Da, točno je da teme tih knjiga pokrivaju izazove budućnosti. Od Analize (socijalnih) mreža iz 2016. godine gdje u poglavlju Zdravstvo i medicina elaboriramo primjenu analize društvenih mreža u suzbijanju širenja visoko rezistentnih infekcija i simulaciji širenja infekcija te eksplicitno navodimo koronavirus.

Ili recimo knjiga Kreativnost 4.0: evolucija i revolucija. Zašto Kreativnost 4.0? Pogledajmo recimo Hrvatsku i kreativnost: u izvješću The Global Creativity Indexa RH je na 58. mjestu, a ispred su Filipini, Panama, Iran, Grčka, Srbija i dr. (2015.). Pogledajmo Hrvatsku i inovacije u EU: iza RH su samo Rumunjska i Bugarska (2016.). Pogledajmo neka recentnija istraživanja: čak 80% ispitanika na globalnoj razini smatra kreativnost ključnom za ekonomski razvoj, a gotovo njih 2/3 smatra da je kreativnost važna za društvo. No samo 25% njih misli da su iskoristili svoj kreativni potencijal. Većina ispitanika osjeća kako njihovu kreativnost guše obrazovni sustavi. Tako misli čak 52% (negdje i 60%) ispitanika u svim državama te čak 70% u SAD-u. Više od 80% zaposlenih sa završenim visokoškolskim obrazovanjem izrazilo je želju za tehnikama kreativnog mišljenja u obrazovanju.

Ključna značajka 4. industrijske revolucije jednom je riječju "umrežavanje", a ključni je doseg "sve". Promijenit će svijet. Korjenito. Ali "ovo je knjiga o 4. industrijskoj revoluciji" je "out of scope" ove knjige. "Scope! knjige jest kreativnost u eri 4. industrijske revolucije. Kreativnost usprkos i zahvaljujući 4. industrijskoj revoluciji. Kreativnost 4.0.

Posljednja, ali ne i zadnja knjiga koju smo objavili jest Analitički menadžment u kojoj smo na više od 700 stranica elaborirali praktičnu primjenu preko 80 analitičkih tehnika te u koju je ugrađeno i iskustvo održanih preko 200 poslovnih i intelligence radionica.

Ekskluzivno najavljujemo i objavu sljedećih knjiga: Socijalna fizika i Kritičko mišljenje. Gotovo sve su knjige objavljene u ediciji Visokog učilišta Effectus koje ima jednu od najbogatijih vlastitih izdavačkih djelatnosti među visokim učilištima.

Možete li nam praktično objasniti kako da ne budemo zabrinuti za svoju budućnost kada smo svakodnevno svjesni sve većih izazova na nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini?

Nepredvidivo i neočekivano nisu sinonimi. Svaki događaj uzrokovan ljudskim faktorom moguće je predvidjeti. A da biste to učinili pravovremeno, nužno je upravljati rizicima. Postoje razni rizici: ekonomski, ekološki, socijalni, geopolitički i tehnološki, no pravi je izazov međupovezanost rizika. Kako na vrijeme shvatiti da "zamah krila leptira u Brazilu može stvoriti tornado u Teksasu"?

Rizik možemo povezati s vjerojatnošću nastanka nekog nepovoljnog događaja, no rizik nije dovoljno karakterizirati samo vjerojatnošću nego i vrijednošću posljedice ako takav događaj nastupi. S druge strane, neizvjesnost je okolnost u kojoj ne postoji dovoljno točna spoznaja o vjerojatnosti nastanka nepovoljnog događaja, nego samo svijest o mogućnosti njegove realizacije. "Uvijek radite s vjerojatnošću, donosite odluke koje se ne temelje na 100% sigurnim podacima, ali se temelje na najboljim podacima kojima raspolažete", rekao je bivši američki predsjednik Obama.

Iz faze neizvjesnosti morate doći do faze rizika, a nakon toga do faze upravljanja rizicima. Za učinkovito upravljanje rizicima, osim posljedice i vjerojatnosti, nužno je sagledati i ranjivosti i prijetnje. I tu postoji određeno nerazumijevanje. Pokušat ću objasniti na primjeru cijepljenja. Recimo da neko cjepivo ima učinkovitost od 100%. Tada, ako ste cijepljeni, niste ranjivi. Čak i ako ste okruženi bolesnim osobama (što predstavlja prijetnju), niste izloženi riziku jer niste ranjivi (iako postoji prijetnja). Treba napomenuti da su procjena prijetnje i procjena rizika sasvim različiti analitički proizvodi.

I pritom su, naravno, ljudski resursi najvažniji. A ljudski resursi su ljudi. I zato je pri ovladavanju rizicima apsolutno najveći izazov "pobijediti samog sebe". Ljudski resursi su i uzrok i rješenje problema.

Herbert Simon uveo je koncept "ograničene racionalnosti" kojim objašnjava ograničenja mentalnih sposobnosti ljudskog uma u tumačenju stvarnosti (Models of Man: Social and Rational). Zbog takvih ograničenja ljudski um nije u stanju nositi se s kompleksnošću stvarnog svijeta te stoga pribjegava izgradnji pojednostavljenih mentalnih modela stvarnosti koje poslije razrađuje. Ljudi se ponašaju racionalno unutar granica svojih mentalnih modela, koji nisu uvijek prilagođeni zahtjevima stvarnog svijeta.

Nadalje, svaka precizna analiza zahtijeva preciznu percepciju. Proces percepcije povezuje ljude s njihovim okruženjem i ključan je za precizno razumijevanje svijeta koji nas okružuje. Percepcija je aktivni, a ne pasivni proces: ona ne bilježi i ne snima realnost, nego je stvara. Percepcija podrazumijeva razumijevanje svijeta koji nas okružuje, a ne samo svjesnost o njegovom postojanju. Jedan od temeljnih problema vezanih uz percepciju jest da ljudi opažaju ono što očekuju da će opaziti. Obrasci očekivanja toliko su duboko usađeni da utječu na percepciju čak i u situacijama kada su ljudi pripremljeni i svjesni činjenice da postoje podaci koji se ne uklapaju u njihova predviđanja.

Koliko je predviđanje veliki problem, najbolje oslikava istraživanje koje je proveo Philip Tetlock koji je prikazao rezultate dugoročnog istraživanja provedenog u razdoblju 1985-2003. o točnosti predviđanja u kojem je istražio 284 stručnjaka te njihovo 82.361 predviđanje. Ovo su neki od rezultata istraživanja: 1. stručnjaci nisu značajno učinkovitiji od nestručnjaka; 2. statistički regresijski modeli postigli su bolje rezultate od ljudskih stručnjaka; 3. stručnjaci su manje učinkoviti od majmuna u pikadu ("dart-throwing monkeys") te 4. preveliko znanje može biti otegotna okolnost kod predviđanja.

Ima još puno izazova, no premalo je prostora za sve ih elaborirati. Reći ću još ovo. Analitičke tehnike pomažu identificirati i razbiti navedene mentalne sklopove koji onemogućuju otvaranje prema novim spoznajama i prihvaćanje alternativnih rješenja. Ove tehnike pružaju nadomjestak za ograničenja ljudskog uma u analiziranju kompleksnih problema koji često uključuju dvosmislene i nejasne informacije, velik broj igrača i promjenjive okolnosti. Valja napomenuti da strukturiranje nije nadomjestak za razmišljanje nego sredstvo kojim se razmišljanje olakšava i osnažuje.

E sad, ako učinkovito upravljate rizicima i koristite sustav ranog upozoravanja (i po mogućnosti ostalih 200-tinjak analitičkih tehnika), tada ćete imati dovoljno vremena za aktivnosti kojima djelujete i na prijetnju, i na ranjivost, i na vjerojatnost i na posljedicu. Drugim riječima, imat ćete manje razloga za brigu. Naravno, što god poduzeli, nećete biti bezbrižni. No znat ćete da ste poduzeli sve što je bilo moguće, a tada opet nemate razloga za brigu. Zašto? Jer zabrinutost je jednako učinkovita kao i pokušaj da se matematička jednadžba riješi žvakanjem žvakaće gume.

Želite li se i vi pripremiti za izazove budućnosti i steći vještine koje će vam donijeti bezbrižnu budućnost, istražite studije Effectusa. Uz preddiplomski studij Financije i poslovno pravo, u skladu s potrebama tržišta rada budućnosti nudi i četiri MBA diplomska studija. To su Menadžment financija, Porezi i poslovno pravo, Menadžment ljudskih potencijala i znanja te Kreativnost, inovativnost i analitički menadžment, studij koji pruža konkurentnost na tržištu rada jer je jedini takav studij u Republici Hrvatskoj i šire. 

Sadržaj donose Index i Effectus poduzetnički studiji – visoko učilište.