Foto: Boris Kovačev/Cropix

"DRŽAVNI budžet morao bi se smanjiti za 9 milijardi kuna i to u potrošnji državnog aparata, a ne u investicijama", rekao je Željko Rohatinski, guverner HNB-a, predstavljajući izglede hrvatskog gospodarstva u 2012. godini. Ukoliko se državni rashodi ne smanje za taj iznos prijeti nam grčki scenarij odnosno pad kreditnog rejtinga, smanjeni priljev kapitala,  a možemo očekivati i daljnji pad deviznih rezervi te značajnije pristiske na tečaj kune. 

Iz dugog izlaganja guvernera Rohatinskog novinarima u zgradi HNB-a sasvim je jasna jedna stvar: Slijedi nam vrlo, vrlo teška godina! Moramo se prije svega osloniti na vlastite snage kako bismo se izvukli iz najgoreg scenarija te je teško, s obzirom na trenutno stanje u okruženju, očekivati pomoć izvana.

Podsjetimo, prema dosadašnjim najavama iz Kukuriku koalicije spremni su rezati do 6 milijardi kuna iz proračuna, no to je prema projekciji stanja HNB-a nedovoljno da bi se Hrvatska izvukla od prijetnje grčkog scenarija.

Bez zaokreta u fiskalnoj politici očekujte rast deficita i javnog duga

Hrvatska narodna banka stoga je spremna sa stavom  znatnog rezanja državne potrošnje kao i za zahtjevom za znatnom promjenom fiskalne politike izaći pred novu Vladu. Rohatinski je upozorio i na neizvjesnost događanja u hrvatskom okruženju prije svega misleći na recesiju u eurozoni kao i da treba očekivati pritiske na cijenu kapitala i rast inozemnih kredita. Prema procjeni HNB u 2012. godini ne predviđa se rast BDP-a, unatoč prvotnim projekcijama, već nas čeka i pad od 0,2 posto.

Rohatinski je više puta naglasio kako sam zakon o fiskalnoj odgovornosti, od kojeg se mnogo očekuje, samo po sebi neće biti dovoljan za održanje rejtinga te se zalaže za njegovu promjenu kao i značajan zaokret fiskalne politike.

"Bez zaokreta može se očekivati i rast fiskalnog deficita kao i javnog duga", rekao je Rohatinski.

Trebat će braniti kunu

Kako je naglasio, prognoze za 2012. godine izrazito su nepovoljne jer kaže da ukoliko se odlučnim mjerama ne preokrene percepcija tržišta, Vlada će se morati zaduživati po višoj kamatnoj stopi.

"Mogući problemi ostvarenja inozemnog financiranja stvorili bi pritisak države na domaćem izboru financiranja i doveli do istiskivanja privatnog sektora s tržišta kredita do rasta domaćih kamatnih stopa u situaciji kad se banke u prvom redu oslanjaju na domaće izvore i do pritisak, a u pravcu deprecijacije kune", rekao je guverner Rohatinski dodajući da bi HNB u tom slučaju u prvom redu čuvao stabilnost tečaja kune, a stezanje monetarne politike bi moglo dodatno opteretiti provođenje fiskalne politike. Kako je slikovito rekao: ukoliko se dođe u situaciju biranja dva zla, odnosno slabljenja kune ili ograničavanja domaće potražnje, HNB  će braniti tečaj ma kakva bila cijena te politike. 

Guverner Rohatinski za trenutno loše stanje kao i loše prognoze optužio je dosadašnju vlast, prije svega od 2009. godine, jer se nisu donijele prijeko potrebne mjere u fiskalnoj politici.

"Sada, nadamo se, imamo šansu mijenjati sve loše stvari koja je radila dosadašnja politika. Ukoliko se to ne napravi slijedi nam bolan pad", naglasio je Rohatinski.